Ukrajina je prvo veliko bojište trećeg svjetskog rata, jedna je od tvrdnji koju iznose Jurij Felštinski i Mihajlo Stančev, autori knjige »Bitka za Ukrajinu/Treći svjetski rat« (Blowing Up Ukraine/ World War III?). Ova tvrdnja – koje se danas mnogi opravdano boje – na težini i značaju dobiva ako znamo da je originalno izdanje ove knjige objavljeno još 2015. godine te da su autori u tom izdanju napisali kako će Putin Ukrajinu napasti 2021. godine! Tako bi vjerojatno i bilo, da nije bilo – pandemije COVID-19! Opaka zarazna bolest usporila je ratnu mašineriju, pa se napad dogodio u veljači ove naše 2022. godine.

Stančev i Feljštinski su, dakle, bili u pravu, pa je ove godine objavljeno i prošireno izdanje njihove knjige iz 2015. godine u čas posla postalo svjetski bestseler te, zahvaljujući zagrebačkom Stilusu i radu prevoditeljice Marije Perišić, objavljeno i na hrvatskom jeziku te, logično, izazvalo veliko zanimanje svih koji žele znati što se to u stvari događa u Ukrajini i zašto dva naroda iste vjere, zajedničke povijesti i vrlo sličnog jezika – tako krvavo ratuju.

Knjiga zaista i nudi odgovor na to jer autori izuzetno dobro poznaju povijest obaju država i naroda, godinama se bave političkim i istraživanjima raznih tema vezanih uz politiku, pa je ova njihova knjiga zaista svojevrsni kompendij znanja o odnosima Rusije i Ukrajine, njihovoj povijesti, kao i političkim kretanjima u tim državama, i to od početka 20. stoljeća pa do danas. Baš to poznavanje stanja i praćenje svega što se zbivalo, kao i shvaćanje karaktera vodećih političara u tim vremenima – posebno baš Putina – nagnalo ih je da u analizi napravljenoj još 2015. godine zaključe kako je sve što je Putin godinama radio prema Ukrajini bilo svojevrsno »zagrijavanje« velikog ratnog stroja kojemu je odavno cilj osvajanje Ukrajine. Rat je, ponavljamo, po njihovom predviđanju, starom sada već sedam godina, trebao početi 2021. godine. Krenuo je u veljači 2022.!

Doza objektivnosti

No, gotovo stopostotno točno predviđanje ruske invazije na Ukrajinu – iako najviše privlači pažnju – nije najveća vrijednost ove knjige. Jer pri određivanju godine invazije autori se nisu vodili vidovnjačkim sposobnostima, već analizom brojnih agresivnih postupaka koje Rusija prema toj državi ostvaruje još od 1999. godine. Upravo ta analiza najvredniji je dio knjige jer pruža čitatelju detaljan uvid u ukrajinsko-ruske odnose pri čemu dvojac Felštinski/Stančev iskazuje uočljivu dozu objektivnosti ukazujući i inzistirajući i na greškama koje je radila sama Ukrajina (korupcija, pokvareni i nesposobni političari…) i koje su u velikoj mjeri dovele do ovih krvavih i dramatičnih dana. Naravno, autori ne dvoje o tome da je glavni krivac Rusija i Putin, a temelje njihovog ponašanja nalaze ponajprije u komunističkom i nasljeđu velike svjetske sile koja uporno želi samoj sebi, a još više i drugima, pokazati i potvrditi kako je jaka i bitna. Uz to, itekako su u igri – a kad nisu – materijalni interesi niza bogatih ruskih oligarha i novopečenih bogataša koji u velikim privrednim i ostalim potencijalima Ukrajine vide veliku priliku za zaradu niza novih milijuna i milijuna dolara.

Tvrdnje i teze iz ove knjige povrijedile su mnoge u Ukrajini, a još više u Rusiji. Putin je izjednačen s najgorim mogućim prethodnicima (Hitler, Staljin), i to od egoističke zaluđenosti vlastitom važnošću i nedostatkom empatije prema žrtvama i ljudima koji ginu pa do načina na koji pojašnjava svoje postupke. Hitleru su za sve bili krivi najprije Židovi, potom Slaveni pa komunisti… na kraju i »domaće izdajice«. Putin brblja o tome kako su svi Ukrajinci fašisti te kako se bori protiv svjetskog kapitalizma, a Ruse koji ne žele ići u rat, baca u zatvore. Svi su diktatori slični, zaključak je, i svi loše skončavaju. Samo što prije toga stotine tisuća ljudi, ako ne i milijuni, doživljavaju smrt ili tešku nesreću. A nisu je zaslužili. Upravo stoga bitan dio ove knjige predstavlja i poziv Rusima, svijetu i Europi da reagiraju. Što prije i direktnije. To je, napominju autori, trebalo učiniti već pri prvim aneksijama dijelova teritorija Ukrajine, a sad je neizostavno obavezno želi li se zaustaviti diktator koji bi, nakon Ukrajine, mogao poželjeti i ostatak svijeta »spašavati« od »fašizma i kapitalizma«.

Teška priča o zlu

Dodatak izdanju iz 2015. godine završne su stranice knjige na kojima se Felštinski i Stančev iznova bave predviđanjima, bolje rečeno na temelju dostupnih podataka analiziraju mogući daljnji razvoj situacije. Iako su uvjereni da će »Putin Rusiji donijeti smrt« te da će, prije ili kasnije, proći kao što svi diktatori prolaze, nimalo nisu optimistični kad je riječ o nastavku rata u Ukrajini. Vidi se to iz završnih rečenica knjige koje glase – Raspravljajući o opasnostima izbijanja Trećeg svjetskog rata, ne možemo ne dotaknuti se mogućnosti da se pretvori u nuklearni sukob. Je li Putin tip osobe koja bi riskirala takav rat? Ili, preformulirajmo pitanje: bi li Adolf Hitler upotrijebio nuklearno oružje protiv svojih neprijatelja? Znamo odgovor na to pitanje, iako Njemačka nije imala nuklearno oružje. Ali zato ga suvremena Rusija ima. I ono joj je jedini saveznik u pokeraškom blefu Vladimira Putina – zaključuju Jurij Felštinski i Mihajlo Stančev.

Nedvojbeno, knjiga »Treći svjetski rat« vrijedna je svake pažnje i bilo bi dobro da je pročita što veći broj ljudi. Ne samo da lakše shvate što se to zbiva na europskom dubokom Istoku, već i da sami na bilo koji način pokušaju zaustaviti i ublažiti još jednu mučnu i tešku priču o zlu. Ako je to uopće i moguće. Jer, ako se nakon fašističkih koncentracijskih logora, Hirošime i Nagasakija ili nama puno bliže Srebrenice, ničemu nismo naučili, onda je možda istina da je zlo jače od dobra.

O autorima

Jurij Felštinski povjesničar je ruske tajne službe blisko povezan s glavnim ruskim prebjezima. Supotpisao je bestselere »Sakaćenje Rusije« s otrovanim potporučnikom KGB-a Aleksandrom Litvinenkom i »Doba ubojica: Kako Putin truje izbore« (The Age of Assassins: How Putin Poisons Elections) s Vladimirom Pribilovskim. Bio je gostujući profesor na Hooverovu institutu i Sveučilištu Stanford te prvi američki državljanin koji je doktorirao na Ruskoj akademiji znanosti. U Ukrajini je predvodio projekt dešifriranja zloglasnih »Kučminih vrpci« na kojima je zabilježena urota s ciljem ubojstva poznatoga ukrajinskog novinara Georgija Gongadzea. Kao komentator redovito se pojavljuje na MSNBC-u, NPR-u, BBC-ju i Sky TV-u te u srednjoeuropskom i britanskom tisku.

Mihajlo Stančev profesor je povijesti i voditelj Odsjeka za povijest na Nacionalnom sveučilištu Karazin u Harkivu te bivši savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Autor je 17 knjiga i član Bugarske akademije znanosti. Redovito objavljuje znanstvene članke u uglednim časopisima i drži predavanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Japanu. Živi s obitelji u Harkivu.

Hrabri i savjesni

Govoreći o ovoj knjizi Alexander Etkind, profesor povijesti na Europskome sveučilišnom institutu u Firenci, kaže:

– Povjesničare krase brojne vrline, ali među njima je rijetko hrabrost. Ipak, život u modernom svijetu zahtijeva temeljito preispitivanje uobičajenih ideja koje se tiču Rusije i Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Europe. Ova knjiga iz pera dvojice hrabrih i savjesnih povjesničara pomoći će čitateljima shvatiti sadašnjost, ali i živjeti u budućnosti – rekao je Alexander Etkind.