Eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan dobro je poznata po borbi za prava potrošača, a sada EU radi na pripremi cijelog seta novih zakona kojima bi se ta prava proširila i dopunila.

Europska komisija iduće godine predstavlja zakon kojim će se osigurati da proizvodi imaju oznaku trajanja uređaja, koja bi uzimala u obzir očekivano trajanje uređaja, ali i dostupnost i cijenu rezervnih dijelova i troškove popravka. O čemu se točno radi?

Oznaka kvalitete

– Jako puno građana mi se žali kako im se kućanski uređaji kvare odmah nakon isteka jamstva, i da su primorani kupiti novi jer im je popravak preskup i neisplativ.

Trenutačno pregovaram dva Izvješća o održivom tržištu u ime svoje političke grupe i zalažem se da na svakom uređaju postoji oznaka, najvjerojatnije kao skala od crvenog prema zelenom, koja bi označavala koliko je proizvod »dobar« s obzirom na dugotrajnost, dostupnost i cijenu rezervnih dijelova i popravka.

Želimo i propisati da rezervni dijelovi trebaju biti dostupni oko 10 godina od stavljanja uređaja na tržište, da moraju biti dostavljeni u roku od dva tjedna i da ne smiju biti skuplji od 30 posto vrijednosti cijelog uređaja.

Obraćaju li vam se izravno i građani s tim i sličnim problemima? Nakon što se riješio problem Nutelle, a sada i kućanskih uređaja, što još slijedi? Na jednom vašem predavanju moglo se čuti da su i automobili programirani na sličan način.

– Moj rad na kvaliteti proizvoda je počeo upravo zbog mnogih pritužbi građana, a kako sam s vremenom prepoznata kao borkinja za potrošače, dobivam jako puno upita svih vrsta. U šali kažem da je moj ured jedan mali potrošački centar.

U zadnje vrijeme, građani se najviše žale na nepoštovanje prava putnika zbog otkazanih putovanja zbog korone. Što se tiče kvalitete proizvoda, pravila koja smo uveli će se odnositi na sve proizvode, kako na Nutellu i druge namirnice, tako i na bijelu tehniku, tekstil, deterdžente pa i automobile.

Što se tiče ugrađenih kvarova, neke države već imaju nacionalne zakone koji to zabranjuju, ali budući da smo mi na jedinstvenom tržištu, najbolje rješenje za eliminaciju nekvalitetnih proizvoda je uvijek s EU razine.

Nemilosrdno tržište

Kako u tom kontekstu ocjenjujete prava potrošača u Hrvatskoj? Ima se osjećaj da najviše problema imaju u tužbama s telekomunikacijkim kompanijama, ali i komunalnim poduzećima, to su točke koje obični ljudi jednostavno ne mogu preskočiti u obrani svojih prava. Što se može učiniti po tom pitanju?

– Prema EU pokazateljima, najgori smo u Europi prema potrošačkim pravima. Vlada je izrazito neaktivna u tom području i sreća u nesreći je što EU ima velike nadležnosti i zakoni za koje se borim u Bruxellesu se izravno primjenjuju u Hrvatskoj.

Nedavno smo izjednačili cijenu roaminga s cijenom domaćih poziva, a sada se borimo da cijena poziva prema inozemstvu isto padne. Potrošači u Hrvatskoj imaju niz prava s kojima nisu upoznati, niti znaju kome se obratiti.

Osjećaju se nemoćni u srazu s trgovcima ili velikim kompanijama i posao je države da uredi sustav i zaštiti građane. Meni se javljaju građani koji imaju ideje ili pitanja, ali mi se javljaju i ljudi koji su prevareni od trgovaca ili proizvođača i koji su oštećeni za desetke tisuća kuna.

To su golemi udari na obiteljske budžete. Vlada je smanjila financiranje potrošačkih udruga i savjetovališta te ostavila građane na milost i nemilost tržišnim igračima.

Nedavno ste imenovani i izvjestiteljicom eurosocijalista u procesu izrade EU strategije »Od polja, do stola«, čiji je cilj reforma cjelokupne proizvodnje, prerade, transporta i potrošnje hrane u Europi. Što to zapravo znači, koje efekte bi trebala donijeti ta strategija na globalnom nivou, ali i u Hrvatskoj?

– Način na koji proizvodimo i trošimo hranu će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti u Europi. Svijest građana o tome da se okoliš ubrzano troši, da se tragovi pesticida i antibiotika nalaze praktički svugdje, da se šume nezadrživo krče radi usjeva, značajno je porasla i to je potaklo EU da krene u reforme »od polja, do stola«.

Između ostalog, mijenjat će se sustav poticaja, smanjivat će se upotreba pesticida, poticati rast ekološke proizvodnje, etikete će izgledati drugačije te kratiti opskrbni lanci. Ovo zadnje je pogotovo važno za Hrvatsku, čija poljoprivreda se teško nosi s uvozom.

Moj cilj kao izvjestiteljice je da ovom reformom profitiraju svi uključeni – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću. EU želi uvjetovanjem kroz trgovačke sporazume »izvoziti« nova, održiva rješenja na globalnoj razini.

To je ključno ne samo radi okoliša i planeta, već i zato da se europske proizvođače zaštiti od konkurencije koja nije toliko ekološki osviještena.

Zdravstvena unija

Kojim se još temama trenutačno bavite u EP-u?

– Već godinama se bavim pitanjem zdravstvene unije, odnosno jačanjem europske suradnje u području zdravstva. Do prije pola godine to je bila tema koja nije dobivala pažnju koju zaslužuje, no pandemija korone je sve promijenila.

Države članice imaju isključivu nadležnost po pitanju organiziranja javnog zdravstva, što se jasno vidjelo u kaotičnom odgovoru na izbijanje pandemije. Stvari sada idu u drugom smjeru, Ursula von der Leyen je u govoru o stanju Unije najavila konkretne korake k stvaranju zdravstvene unije, što mi je iznimno drago.

Digitalno tržište i zaštita prava potrošača na internetu su nešto na čemu sustavno radim i na što se ljudi sve više oslanjanu u ovoj krizi. Građani moraju jednako biti zaštićeni online kao i offline.

Kao potpredsjednica europskih socijalista za ekonomiju, puno radim i na ekonomskom oporavku od krize te uspostavi novih poreznih pravila koja će spriječiti da velike kompanije poput Facebooka ili Googlea izbjegavaju platiti porez u EU-u.

Uzimanjem velikima, spriječit ćemo da se kriza prebije preko leđa građana. Moj cilj je da zajedničko tržište bude pravedno i održivo, da prava svih u EU-u budu jednaka te da se hrvatski interesi čuju kad se donose odluke na EU razini.

Kad je riječ o radu Europarlamenta i Europske komisije, uvijek vam kao oporbenoj zastupnici moram postaviti i pitanje da realno sagledate ima li hrvatska Vlada na čelu s Plenkovićem i njegovim dobrim odnosima s čelnicima Unije veze s tim kako je Hrvatska prošla u pregovorima o sedmogodišnjem proračunu, ali i sredstvima za obnovu Zagreba, kao i za saniranje posljedica korone. Je li to njegova zasluga, ili bismo isto prošli i da je netko drugi na čelu Vlade?

– Sredstva za oporavak od korona krize su se davala po principu najviše za najviše pogođene. Kako se Hrvatska oslanja na turizam, a ta grana je među najpogođenijima, na raspolaganju nam je relativno puno sredstava. To nije neko veliko umijeće pregovaranja, već odraz stanja na terenu.

Međutim, suprotno dojmu koji premijer želi ostaviti, on taj novac nije donio u repu Vladinog aviona kad se vratio iz Bruxellesa, već se taj novac odobrava prema projektima, a iskustvo je pokazalo da nam to nije jača strana.

Unatoč svemu, od sveg srca se nadam da će Vlada znati privući ta sredstva, zaštititi radna mjesta, a posebno građane Zagreba koji su prošli toliko toga ove godine, a još uvijek čekaju povratak u svoje domove.

Peđa Grbin ima kapacitet za nužni zaokret u stranci

Stanje u SDP-u – kandidatkinja ste za Predsjedništvo stranke, a vjerujem da vaša podrška ide Peđi Grbinu. No, možda nije toliko bitno tko će pobijediti, već je pitanje može li SDP zatomiti unutarnje sukobe i vratiti povjerenje birača. Može li se to postići čak i ako Grbin ne pobijedi?

– SDP je prošao kroz iznimno težak period devedesetih godina, a nakon toga smo postali prvi ili drugi izbor birača. Neke izbore smo dobili, neke tijesno gubili, no i kad smo gubili, osjećala sam snagu i stabilnost SDP-a.

Sada sam prilično zabrinuta i mislim da ne pretjerujem kad kažem da je SDP na prekretnici. Naime, iza nas su četiri godine u kojima je sve išlo kako ne treba. Kako je HDZ bio opterećen aferama, zadatak na parlamentarnim izborima se doimao lak, no ljudi nisu u nama vidjeli alternativu.

Na ovim izborima članovi mogu odlučiti ići po starom birajući u rukovodstvo one koji su pridonijeli ovakvom stanju ili ćemo se odlučiti za zaokret i spasiti stranku. Mislim da Peđa ima kapacitet za to, kako zbog njega samog, tako i zbog ljudi koje oko sebe okuplja.

Ako krenemo u pravom smjeru i počnemo vraćati povjerenje građana, sigurna sam da će u stranci zavladati konstruktivna atmosfera.