ZAGREB – Od veljače 2018. godine do kraja 2021. hrvatska država nije bila u stanju natjerati teleoperatera da sa zgrade ukloni baznu stanicu koju je tamo postavio bez građevinske dozvole, iako je rješenje građevinske inspekcije kojim je naloženo njezino uklanjanje doneseno u veljači 2018. godine. Zakon o građevinskoj inspekciji propisuje da se prije nego što rješenje provede netko drugi, teleoperatera novčanim kaznama prisiljava da ukloni nezakonito postavljenu stanicu.

I tako šest puta. Slučaj je ovo na koji se u svom izvješću za prošlu godinu poziva pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u poglavlju u kojem podsjeća prvenstveno Sabor, kojem je izvješće i podneseno, da građani Hrvatske imaju pravo na dobro upravljanje. Vlastima između ostalog i ovim slučajem ilustrira zašto građani ne vjeruju institucijama, niti misle da se u njih mogu pouzdati.

Inspektori lijenčine

U izvješću se ne navodi ni ime teleoperatera, ni naselja u kojem se slučaj dogodio, ali u ovom slučaju od tih imena puno je važnija napomena pučke pravobraniteljice da je »teleoperater platio svih šest kazni, a bazna stanica ni tijekom 2021. godine nije uklonjena«.

– Iako se sve odvijalo prema propisima, lokalno stanovništvo je nezadovoljno zbog stečenog dojma toleriranja bespravne gradnje, mogućeg narušavanja zdravlja zbog zračenja te otežane prodaje nekretnina, navodi se u izvješću. Sama činjenica da netko nezakonito na zgradu ili u naselje postavi baznu stanicu, da građevinska inspekcija donese rješenje o uklanjanju i da zakon dopušta da se tri godine ništa po tom pitanu ne dogodi, najbolje ilustrira kako su zaštićena prava građana i gdje je izvor njihova nepovjerenja u tu istu državu, koja je stvorila sustav u kojem netko od nezakonite radnje ima veću korist nego što mu šteti plaćanje šest kazni.

Navodi pučka pravobraniteljica još pritužbi građana koji se žale na postavljanje baznih stanica na zgrade bez dozvola i njihov očaj jer ih državne institucije, koje građani financiraju, nisu zaštitile. Dojam građana da teško mogu ostvariti svoja prava dodatno su pogoršali pandemija i dva potresa u 2020. godini.

Žale se građani da u svom postupanju nije ažurna ni građevinska inspekcija, pa tako pravobraniteljica iznosi primjer građanke koja je od 2018. do kraja 2021. godine više puta predala prijavu građevinskoj inspekciji i uz nju 12 požurnica, ali nitko nije izašao na teren, niti je dobila odgovor na sve te prijave.

– Nitko od dežurnih inspektora u državnom inspektoratu kamo odlazim skoro svaki utorak predati požurnicu ne zna odgovor zašto se u ovom slučaju ne postupa, a ujedno se slažu da se radi o bespravnoj gradnji. Obraćam Vam se kao zabrinuta građanka, očajnički molim da se krene u postupanje, navodi se u izvješću dio samo jednog dopisa koji je dobila pučka pravobraniteljica od građana koji više ne vjeruju da im državne institucije mogu pomoći.

Stare boljke

Navodi pučka pravobraniteljica stare boljke državne uprave na koje se građani opetovano žale, poput šutnje uprave, ali i dugotrajnost postupaka kada javnopravna tijela trebaju u upravnom postupku riješiti o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima.

– Neučinkovitost i sporost u rješavanju pojedinih predmeta može ozbiljno ugroziti prava građana pa je, primjerice, jedna pritužiteljica navela kako je završila kao beskućnica jer je HZZ-u trebalo šest mjeseci da donese rješenje o ostvarivanju prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. U nekoliko slučajeva su nam se građani pritužili na javnopravna tijela koja nisu odlučila u zakonskom roku o žalbama izjavljenim na porezna rješenja. Mnogi pritužitelji i dalje ukazuju na dugotrajnost postupka ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, a svakako je porazno što neki postupci povrata imovine traju već četvrt stoljeća, istaknuto je u izvješću.

Vidljivo je i to, napominje pučka pravobraniteljica, da građani nemaju dostatne informacije o postupcima i uslugama javnopravnih tijela, niti o mogućnostima korištenja pravnih lijekova, jer su postupci i propisi nerijetko komplicirani, a nisu dovoljno često popraćeni razumljivim uputama i prikazima postupaka i mehanizama ostvarivanja prava ili usluga. Uz to, brojne izmjene propisa, rijetko dostupnih u pročišćenim verzijama, građanima stvaraju poteškoće kod pozivanja na zakonom i drugim propisima zajamčena prava.

Upozorava pučka pravobraniteljica tijela državne uprave i ostala nadležna tijela da ulože napore u povećanje pristupačnosti, transparentnosti i učinkovitosti i pritom im daje 13 preporuka. Među njima je i ona da na svojim stranicama objavljuju pročišćene tekstove zakona, makar i neslužbene, kako bi se građani u brojnim izmjenama zakona lakše snašli, ali i da na vrijeme građane izvijeste o izmjenama koje pripremaju za budućnost i što one znače u praksi.