Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za naš list govori o situaciji s epidemijom korone, mogućim novim mjerama, ali i o parlamentarnim izborima na kojima je uspješno nosio listu HDZ-a u desetoj izbornoj jedinici.

Kako vam se svidio ovaj izlazak u konkretnu politiku ?

– Cijela naša lista u X. izbornoj jedinici postigla je jako dobar rezultat. Osvojili smo sedam sigurnih mandata, osmi nam je bio blizu. Ono što nam je najvažnije je da su građani tog dijela naše domovine prepoznali HDZ kao najvećeg jamca sigurnije budućnosti zemlje u narednom razdoblju i poklonili nam povjerenje da vodimo državnu politiku i Vladu.

Stručnjaci, ne političari

Bi li HDZ imao puno teži posao da nije bilo korone?

– Epidemija koronavirusa u jednom trenutku gotovo je paralizirala život u našoj zemlji, kao što je učinila i trećini svijeta ove zime i proljeća. Uspješno smo se s njom nosili do sada, ali i dalje nastavljamo bitku protiv širenja zaraze. Korona je promijenila dosadašnji način života i ponašanja u javnom prostoru, ali i natjerala sve nas da se prilagođavamo novonastalim uvjetima. HDZ bi, kao i sve stranke, pa i svi građani, potpuno drugačije živio i radio bez korone. Sada kada je tu, moramo se znati nositi s njom. Teže ili lakše, to je teško reći.

Je li HDZ politizirao za svoju korist borbu protiv epidemije korone?

– S koronavirusom su se nosili naši zdravstveni djelatnici, vrhunski stručnjaci na polju epidemiologije i infektologije, a ne političari. Hrvatska vlada je znala kako upravljati u tim kriznim trenucima, a Stožer civilne zaštite operativno voditi svakodnevne aktivnosti. Struka je definirala odgovor, a politika je to prepoznala.

Što mislite o oporbenim tvrdnjama da je HDZ održavanjem izbora usred epidemije korone ugrozio živote građana?

– Oporba je već prije godinu dana zazivala izbore, jedva čekala da se održe. Kada su raspisani, e, onda opet nije bilo dobro. Epidemiolozi su ocijenili da je ovo ljetno razdoblje najpovoljnije sa zdravstvenog gledišta kao vrijeme u kojem bi se mogli organizirati izbori s najmanje rizika. Za raspuštanje Sabora i održavanje izbora glasala je i oporba. Vidimo da predizborne aktivnosti i sami izbori nisu bitnije utjecali na epidemiološku situaciju u zemlji.

Ovisi o nama

Kako bi mogla izgledati epidemiološka situacija ujesen i je li moguć novi lock-down?

– Možemo se samo nadati da će jesen epidemiološki biti bolja nego ovo proljeće. To nitko sa sigurnošću ne može reći, ali poučeni svim dosadašnjim iskustvima znamo da puno toga ovisi o ponašanju svakoga od nas. Pridržavanjem mjera samozaštite, izbjegavanjem izravnih fizičkih kontakata s nepoznatima, održavanje distance, higijenskih mjera osoba i prostora, nošenjem zaštitinih maski u javnom prometu… sve to može umanjiti opasnosti od prijenosa zaraze. Novog lock-downa ne bi smjelo niti trebalo biti, jer to ekonomija nijedne zemlje ne može preživjeti na duže vrijeme, ali ukoliko se pojave žarišta zaraze, njih bismo mogli uspješno lokalizirati.

Spominje se mogućnost zabrane okupljanja na zatvorenom za više od 100 ljudi. Jest li razmišljali da se umjesto toga uvede prostorni normativ po osobi, kako su to riješile neke druge zemlje? Time bi se, naime, život i poslovne aktivnosti ipak nastavile.

– Naši epidemiološki stručnjaci i HZJZ svakodnevno prate situaciju i preporučuju mjere kojima je cilj zaštititi zdravlje ljudi, a opet omogućiti, koliko god je to moguće u novonastalim okolnostima, održavati životne i radne aktivnosti stanovništva. Nije to lako izbalansirati. Ali, sve to ne može imati pravog rezultata ako se svatko od nas i svi zajedno ne pridržavamo pravila ponašanja kojima štitimo sebe i druge. Podsjetio bih kako su naši građani u prvim mjesecima epidemije svojim odgovornim ponašanjem doprinijeli sjajnim rezultatima, među najboljima od svih zemalja. Međutim, ohrabreni time, svi smo se malo više opustili nego što je situacija dozvoljavala, pa se virus opet počeo širiti i povećao se broj zaraženih i oboljelih. Dakle, vratimo se onakvom ponašanju koje nam jamči koliko-toliko povoljnu situaciju kako bismo mogli živjeti i raditi.

Rješavamo liste čekanja

Rak se u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje relativno kasno otkriva, a smrtnost je visoko iznad EU prosjeka. Kada ćete donijeti Nacionalni program borbe protiv raka?

– Donošenjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka 2020.-2030. unaprijedit će se sveobuhvatno praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti uz uključene i objedinjene mjere tercijarne prevencije i optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike. Donošenje ovog dokumenta očekujemo u najskorije vrijeme. Kroz Akcijske planove razrađivat će se detaljni planovi aktivnosti na dvogodišnjoj razini što uključuje i razradu potreba za nabavom dijagnostičke opreme. Strateški cilj ovog dokumenta usmjeren je poboljšanju zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.

Vašem prethodniku Milanu Kujundžiću zamjera se da nije smanjio liste čekanja, a koje su sada zbog COVIDA-19 još više povećane. Kako rješavati taj problem, a posebno obzirom na činjenicu da virus neće nestati u bliskoj budućnosti?

– Liste čekanja je epidemija i stanje u zdravstvenom sustavu potisnula u drugi plan. Sada se vraćamo tom problem i već intenzivno na njemu radimo. Sigurno je da ih se može skraćivati. Uključujemo sve raspoložive kapacitete kako bismo pacijentima omogućili da što prije dođu do potrebnih dijagnostičkih pregleda i medicinskih usluga. Uspostavit ćemo i stalni sustav informiranja pacijenata i javnosti o rezultatima koje ćemo postizati.

Ukupni dug u zdravstvu sada je veći od 8,5 milijardi kuna. A s druge strane proračun se puni slabije zbog posljedica epidemije. Kada ćete i kako početi vraćati taj dug i kako obuzdati rastuće troškove?

– Iznos koji spominjete je ukupni dug, ali dospjeli je znatno manji. No, u svakom slučaju je za zdravstveni sustav opterećujući. Godinama se gomilao, ali je na nama ostao da ga rješavamo. Prije svega je važno omogućiti redoviti rad bolnica i zdravstvenih ustanova i opskrbu lijekovima, a potom stvarati sustavne preduvjete za smanjenje dugovanja i pretvaranje zdravstvenog sustava u samoodrživ. Ne gajim iluzije da je to lako ostvarivo u kratkom vremenu, ali sam odlučan da se počnu poduzimati koraci na putu njihova rješavanja. Svaki pozitivni pomak za mene će biti ohrabrujući.

Investicije u zdravstvo

U izbornom programu HDZ-a piše da će se uložiti tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava. Koliko je to realno obzirom na gospodarske posljedice epidemije korone?

– Da, u našem izbornom program je planirano tri milijarde kuna uložiti u sljedećem mandate u javno zdravstvo. I do sada smo obećanja ostvarivali. Vjerujem da ćemo, unatoč korona krizi i njenom utjecaju na gospodarska kretanja u nas i u svijetu, prilagoditi našu ekonomiju novonastalim uvjetima i podizati našu poslovnu efikasnost. Zdravlje nacije je važno, oko toga imamo suglasnost svih što se najbolje vidjelo tijekom epidemije, i zato vjerujem da ćemo iznaći načina da u zdravstvo uđu nove investicije.

S tim u vezi, je li realna izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu i revitaliziranje Imunološkog zavoda, što je također obećano u programu?

– Nacionalna dječja bolnica je jedan od prioriteta koje ćemo sigurno riješiti u našem mandatu. Potres u Zagrebu u ožujku samo je još više potencirao potrebu za izgradnjom novih bolničkih kapaciteta u glavnom gradu Hrvatske. Nismo sjedili skrštenih ruku. Intenzivno smo tražili rješenja, ne samo za dječju bolnicu, i vjerujem da ćemo već do kraja ove godine moći reći kada počinje realizacija tih projekata, uključujući i revitalizaciju Imunološkog zavoda. Ne govorim o željama već o stvarnim i izglednim financijskim izvorima koji nisu oslonjeni na državni proračun.

Korak po korak

Izborna pobjeda HDZ-a nije iznenađenje, ali tako velika razlika između HDZ-a i SDP-a jest. Zbog čega je na kraju ispalo da je HDZ dobio čak 25 mandata više?

– Visokopersonalizirana kampanja koja je došla do izražaja u sučeljavanju Andreja Plenkovića i Davora Bernardića bila je presudna. Osim toga, rezultati ove Vlade u proteklom mandatu, kao i program koji smo predstavili su bili jasan znak građanima kome pokloniti vjeru.

HDZ-ova većina u Saboru je samo 76 mandata. Je li moguća postizborna suradnja s Domovinskim pokretom i Mostom kako bi se ta većina povećala?

– HDZ može razgovarati sa svima koji imaju mandat hrvatskih birača i sličan politički program, iz poštovanja i prema njima i prema biračima. Cilj nam je, smanjiti podjele i tenzije u hrvatskom društvu. Bilo bi dobro kada bi i drugi malo proširili marginu za razgovor pa i komunikacijske tehnologije. Treba smirivati tenzije i imati konstruktivne razgovore.

Nakon ovog iskustva razmišljate li o tome da se nastavite ozbiljno baviti politikom, u smislu da jednog dana preuzmete neki resor koji ne bi imao veze sa zdravstvom?

– U aktivnu politiku sam ušao kao pomoćnik ministra zdravstva, a potom početkom godine preuzeo sam i dužnost ministra zdravstva. O promjeni smjera ili djelovanja odluku donosi predsjednik stranke Andrej Plenković.

U političkim kuloarima spominje se mogućnost da biste mogli biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima u svibnju 2021 godine. Postoji li takva mogućnost?

– U politici, kao i u životu, valja ići korak po korak. Prošle nedjelje smo završili parlamentarne izbore, predstoji konstituiranje Sabora, a potom i nove vlade. Kada dođe vrijeme lokalnih izbora, onda ćemo o tome razgovarati. O mogućnostima kandidiranja će odluku donijeti predsjednik stranke i stranačka tijela, ali sam siguran nakon izbornog uspjeha da će i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba biti pobjednik.