MINISTAR ZDRAVSTVA

Beroš: ‘Hrvatska je među vodećima u svijetu po broju transplantiranih jetara’

Hina

Vili Beroš / Foto Davor Kovačević

Vili Beroš / Foto Davor Kovačević



ZAGREB – Hrvatska je među prvih pet zemalja svijeta po broju transplantiranih jetara na milijun stanovnika, dok je transplantacijska medicina perjanica hrvatskog zdravstva, istaknuo je u utorak ministar Vili Beroš, u povodu 25.obljetnice od prve transplantacije jetre u zemlji.


“Ono što smo postigli našim rezultatima je da smo među pet svjetskih država po broju transplantiranih jetara na milijun stanovnika. To govori o organiziranom sustavu koji potječe od ranije, ali mi ga usavršavamo i nastojim dodatno unaprijediti”, izjavio je ministar zdravstva u Kliničkoj bolnici Merkur, gdje je svečano obilježena 25.obljetnice od prve transplantacije jetre.


Od prve transplantacije 1998. godine do danas u spomenutoj je bolnici ukupno transplantirano 1772 jetara, 930 bubrega i 150 gušterača, a transplantacije nisu stale čak ni u 2020.godini, godini pandemije i potresa, kada ih je bilo 117, napomenuo je Beroš




“Transplantacijska medicina je perjanica hrvatskog zdravstva koja postiže rezultate ravne svjetskim i europskim dosezima. Kad uzmemo u obzir da jednogodišnje preživljavanje iznosi oko 83 posto, a petogodišnje preživljavanje preko 70 posto, svrstavamo se uz bok najboljima u svijetu”, kazao je.


Za razliku od transplantacijske medicine, Hrvatska još uvijek loše stoji što se tiče listi čekanja. Ministar Beroš, koji je nedavno u pismu ravnateljima zdravstvenih ustanova zatražio da se liste čekanja na dijagnostičke preglede skrate na najviše 270 dana, tvrdi da se liste čekanja već sad skraćuju.


“U Osijeku smo 23. listopada imali 66 postupka u kojima je lista čekanja bila preko 270 dana, a jučer smo imali samo dva. Ovdje, u Merkuru, je 23.10 bilo 16 listi čekanja preko 270 dana, a danas smo na tri. Nije to predizborni trik nego briga za zdravlje hrvatskih građana”, rekao je,


Primarius Branislav Kocman kazao je da je iza njega više od 500 obavljenih transplantacija, koje više i ne broji. No, počeci transplantacijskog programa u Merkuru nisu bili nimalo laki.


“Godine 1997., kad smo krenuli u taj program, našli smo se u situaciji da gotovo nije bilo raspoloživih organa koje bi mi transplantirali našim potencijalnim pacijentima. No, već 2005/2006 godine došli smo na 13 donora na milijun stanovnika”, kazao je.


Usporedbe radi, prva operacija, računajući i dopremanje organa, trajala je više od 24 sata. Danas bolnica ima timove koji operacijski dio posla obave za 2 do 3 sata, a i transport je znatno lakši i brži. Također, Hrvatska je danas, zajedno s Španjolskom, u vrhu Europe prema broju donora na milijun stanovnika, dodao je Kocman.


Transplantacije organa su najkompleksniji procesi u medici koji ne mogu uspjeti bez timskog rada, naglasio je ravnatelj KB Merkur Mario Starešinić, koji je čestitao doktorima i pacijentima na uspješnom radu i tijekom trajanja obnove zgrade bolnice.


“Pacijenti su imali razumijevanja, čekajući ponekad u vrlo teškim uvjetima, bez grijanja i uz buku. Također, bez odricanja i požrtvovnosti liječnika i medicinskog osoblja ne bi bilo rezultata”, rekao je ravnatelj.