Dok četvrti val pandemije koronavirusa ne popušta, zdravstvo se nalazi pod ogromnim pritiskom. Uz sve to, sustavu predstoji reforma kako bi uopće mogao normalno funkcionirati, jer je odavno prešao granice financijske izdrživosti.

O ovim temama razgovarali smo s ministrom zdravstva, Vilijem Berošem.

– Ne želim biti konformist, odgovoran sam za sustav i želim stvari unaprijediti. Pa ako uspijem, uspijem, a ako ne, znat ću da sam probao. To je težak posao, na dva fronta, ali pandemija je možda i povod da se krene raditi. A ja sam kirurg pa od promišljanja do akcije ne prođe dugo vremena, kaže nam.

Broj oboljelih unatoč ubrzanom cijepljenju i dalje je visok. Kada očekujete vrhunac ovog vala, možemo li se nadati skoroj silaznoj putanji?

– Teško je sa sigurnošću predvidjeti jesmo li na vrhuncu četvrtog vala. Više je faktora koji utječu na tijek epidemije. S jedne strane, ovisimo o aktivnosti virusa, njegovoj virulenciji i brzini širenja, a s druge strane o našim naporima odnosno u kojoj mjeri se cijepimo i poštujemo epidemiološke mjere.

Ohrabruje brojka više od 120.000 naših građana koji su se u proteklih tjedan dana cijepili prvom dozom. Dakle, cijepljen je grad gotovo veličine Rijeke. No, ne smijemo stati na tome. Uz cijepljenje i mjere, ključan putokaz prema silaznoj putanji epidemije su COVID-potvrde.

U samo dan i pol šire primjene COVID-potvrda, od 54 tisuće testiranih osoba, njih 1.265 se pokazalo pozitivnima. Ako uzmemo u obzir epidemiološku računicu da jedan pacijent može zaraziti dvoje ljudi, mi smo u tom kratkom periodu spriječili zarazu više od dvije i pol tisuće ljudi, a gdje su tek indirektni kontakti.

Time neosporno pokazujemo da COVID-potvrdama ostvarujemo epidemiološki prihvatljiv okvir u kojem su necijepljeni testiranjem na vrijeme izolirani, a cijepljeni zaštićeniji od zaraze te dokazano višestruko slabiji prenositelji virusa.

Tom sigurnosnom mjerom nije uvedeno obvezno cijepljenje kako određeni pojedinci pokušavaju dokazati u javnom prostoru, već je sredstvo cijepljenima i preboljelima izuzeti se od obveznog testiranja, a onima koji su obavili testiranje, olakšava se dokazivanje imunosti na virus.

COVID-potvrde u javnom sektoru otkrile su stotine zaraženih, ali i izazvale značajan otpor. Mislite li da će šira primjena COVID-potvrda, koja se najavljuje za kafiće i shopping centre, biti provediva kad već sad imate prosvjede službenika pred zatvorima, sudovima, neposluh u školama? Kako će se provoditi kad se ne provodi ni u Uredu Predsjednika?

– Pitate me za prosvjede oko COVID-potvrda, a ja bih volio naglasiti da je više od dva milijuna građana Hrvatske dosad primilo cjepivo, da najveći dio građana ove zemlje poštuje epidemiološka pravila u svakodnevnom životu, da nose maske, da se testiraju ako nisu cijepljeni.

Unatoč tome, prostor otvaramo onima koji se ne žele cijepiti, ne žele se testirati, ne žele maske, ne žele poštivati zakone. Ja sam ministar zdravstva svih hrvatskih građana i želim reći, prije svega, da sam ponosan na sve one građane koji shvaćaju i prihvaćaju svu težinu situacije u kojoj se nalazimo, ne samo mi, već najveći dio svijeta i savjesno doprinose prevladavanju epidemije.

Kada smo uveli COVID-potvrde u zdravstveni sustav, kao i sustav socijalne skrbi, tada se, na primjer, od 73.000 zaposlenika samo njih dvadesetak odbilo testirati. Ali, oni su bili u središtu medijske pozornosti, a ne svi oni na čijim se plećima već više od godinu i pol dana iznosi teret epidemije.

Demokracija štiti pravo svakoga na slobodu izražavanja i djelovanja, ali sloboda nije prenositi zarazu drugima. Demokracija jednako tako traži i odgovornost svakog pojedinca da svojim postupcima ne ugrožava tuđa prava, zdravlje i život.

Jedno bez drugoga ne ide! Prava i odgovornost idu ruku pod ruku!

COVID-potvrde

Kakve sankcije ćete predložiti za one koji ignoriraju odluke Stožera?

– Epidemiološka struka određuje postupanje i ponašanje u okolnostima epidemije. Za osobe na čelnim pozicijama i u državi i na nižim razinama u kontekstu globalne pandemije postoji i politička, moralna te etička odgovornost prema građanima s kojom se trebaju u budućnosti suočiti.

Najveći dio građana ove zemlje podržava sve ove mjere koje poduzimamo, jer su svjesni težine situacije u kojoj se nalazimo. I dok mi ovdje razgovaramo o onima koji su protiv svega, umjesto da svi zajedno pokušamo pronaći najbolji način da se zaštitimo od širenja zaraze i nadalje velik broj sugrađana svakim danom umire.

To su nečiji najmiliji, nečiji braća, sestre, djedovi i bake. Kao čovjek ne mogu olako prelaziti preko te istine!

Ljute li Vas izjave predsjednika Milanovića, kad uvođenje COVID-potvrda naziva mahnitanjem bez argumenata, a lockdown za necijepljene u Austriji proglašava fašizmom?

– COVID-potvrde su epidemiološke mjere koje su prihvaćene u cijelom EU-u. One su epidemiološki utemeljene te se stalno prilagođavaju aktualnim spoznajama o učinkovitosti cjepiva, značaju testiranja i ostalim čimbenicima važnima za kontrolu širenja epidemije.

Ako Predsjednik države misli da su COVID-potvrde sporne i da ih on i njegovi suradnici na Pantovčaku neće poštivati – na to pitanje on mora kao odgovoran političar građanima dati odgovor. Epidemiološke mjere ove zemlje jednako moraju vrijediti i za mene i za vas, i za predsjednika države i svakog građanina.

Gordan Lauc evidentno odlazi iz znanstvenog savjeta Vlade. Zašto ste ga tako dugo tolerirali? Mjesecima je promovirao posve drukčije stavove od znanstvenog mainstreama, i »minirao« mjere koje se provode, nanio vam je time podosta štete?

– Znanstvenik koji odbacuje znanstveno potvrđene činjenice i zažmiri na stvarnu sliku stanja oko sebe ne može računati na vjerodostojnost.

Podržavao sam njegovo pravo na drugačije mišljenje i njegove poglede na moguća rješenja epidemije, ali kada u svojem stajalištu ostaneš sam ili u manjini, pa zbog toga pozivaš ljude na neposluh, onda to više nema veze sa znanošću i odgovornim ponašanjem.

Gordan Lauc svojim se postupcima i javnim ponašanjem sam diskreditirao trivijalizirajući pojedine elemente epidemije. Od početka epidemije naglašavam da je najbolje da se istom bave stručnjaci kojima je struka najuže vezana za virusne bolesti i epidemiologiju, a to su u prvom redu liječnici, infektolozi i epidemiolozi.

Kako gledate na politiku zatvaranja društva za necijepljene, kakva se počela provoditi u drugim EU državama? Tu se ipak radi o podjeli društva na dvije klase. Hoće li i Hrvatska u siječnju krenuti tim putem?

– Usporedba kontrole širenja virusa sa segregacijom i drugim podjelama u društvu je u najmanju ruku neukusna i nepoštena prema svima koji su nažalost iskusili takvu nepravdu na vlastitoj koži. Zvijezda na ramenu i COVID-potvrde ne samo da ne pripadaju u isti kontekst, već imaju dijametralno suprotne ciljeve.

Upravo protivnici cijepljenja i sigurnosnih mjera čine ono za što optužuju Stožer i mene osobno – ugrožavaju živote svojih sugrađana i unose razdor u društvo.

Politika lockdowna za necijepljene provediva je u zemljama s većim udjelom cijepljenih nego u Hrvatskoj, jer se restrikcije odnose na manji dio populacije dok veći dio populacije prepoznaje prednosti takvog pristupa jer se osjećaju sigurno i nagrađeno za svoj doprinos društvu koji su dali osobnim cijepljenjem.

Moramo biti svjesni činjenice da, dok za necijepljene kretanje nije ograničeno, za cijepljene koji su bolesni i stariji kretanje je itekako ograničeno usprkos tome što su se sami cijepili jer se zbog oslabljenog imunološkog odgovora na cijepljenje, mogu zaraziti.

Dakle, politika ograničenja kretanja za necijepljene je ujedno politika omogućavanja kretanja za starije i bolesne koji su cijepljeni. Isto tako, navedene zemlje ne samo da cijepljene osobe ne testiraju, već za necijepljene smatraju da niti negativan test ne pruža dovoljnu sigurnost.

To je utemeljeno na brojnim zdravstvenim radovima koji ukazuju postojanje lažno negativnih rezultata testa u necijepljenoj populaciji.

S druge strane, znanstveni dokazi jasno potvrđuju da cijepljene osobe imaju znatno manju koncentraciju virusa u sluznici nosa te time znatno rjeđe mogu širiti zarazu nego necijepljeni, razviti teže oblike bolesti ili preminuti.

I sve to uz jedan uvjet, i cijepljeni i necijepljeni jednako se moraju pridržavati epidemioloških mjera – nositi masku, prati ruke i držati fizički razmak.

Sizifov posao

Bolničkih kapaciteta za COVID-19 zasad ima dovoljno, ali ne i medicinskog osoblja. U bolnici u Čakovcu nemaju dovoljno medicinskih sestara pa im uskaču profesorice iz medicinske škole. Što ako pacijente ne bude imao tko zbrinjavati, gdje ćete priskrbiti taj kadar?

– Od početka epidemije kontinuirano pratimo situaciju i pravovremeno poduzimamo aktivnosti za preraspodjelu zdravstvenih radnika iz matičnih zdravstvenih ustanova u bolnice u kojima zbog velikog porasta broja hospitaliziranih pacijenata za to postoji potreba.

Zahvaljujući Odluci o mobilizaciji, liječnici i medicinske sestre povremeno rade izvan matičnih ustanova i na taj način osiguravaju dostatnost kadrovskih potreba. Bolnice koje su trenutačno značajno opterećene velikim brojem teško oboljelih pacijenata, među kojima su i Opća bolnica Varaždin, te Županijska bolnica Čakovec, nakon što iscrpe raspoložive kapacitete, traže pomoć od Ministarstva koje odmah reagira, na dnevnoj bazi.

Međutim, sve to je Sizifov posao ako nema nastavka cijepljenja i poštovanja epidemioloških mjera. Ne zaboravimo da su cijepljene osobe pouzdano zaštićene od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda, čime oslobađaju bolnički krevet za oboljele od drugih ozbiljnih bolesti koje se ne mogu prevenirati cijepljenjem, već se moraju liječiti složenim kliničkim tretmanima.

Zato moramo sačuvati naše bolničke kapacitete, kao i naše zdravstvene djelatnike koji već godinu i pol ulažu iznimne fizičke i intelektualne napore u borbi protiv bolesti COVID-19, te im i ovom prilikom upućujem veliku zahvalu na svemu što rade i što će još činiti.

Kako to da bolnički liječnici govore o kolapsu sustava, a vi tvrdite suprotno? Imate li dobar uvid u stanje u bolnicama?

– Takve ocjene i kritike, ničim potkrijepljene, dolaze uglavnom od jednih te istih osoba iz bolničkog sustava. Njihov uvid je parcijalan te nisu u poziciji sagledati stanje cjelokupnog sustava kao što to mi činimo svakodnevno u komunikaciji s bolnicama te smo u svakom trenutku informirani o dostupnim i popunjenim bolničkim kapacitetima, kao i broju pacijenata na respiratorima.

Tijekom epidemije intenzivirana je suradnja između struke i zdravstvene administracije kako bismo zajednički odgovorili na sve izazove. Oni koji govore o manjku specijalista itekako su svjesni da se u 20 mjeseci nije mogao povećati broj specijalista čija edukacija traje pet godina te smo se uključili u Projekt izobrazbe liječnika i medicinskih sestara za rad u jedinicama intenzivnog liječenja u koji se prijavilo preko tisuću naših liječnika, medicinskih sestara i tehničara.

Važno je shvatiti da zdravstveni sustav sada dobrim dijelom, kada je riječ o porastu oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19, sanira posljedice neodgovornosti jednog dijela naših građana, a uzrok možemo otkloniti sami. Plaćamo previsoku cijenu neopravdanog nepovjerenja u cjepivo i epidemiološke mjere.

Nepotrebno gubimo živote sugrađana, brojka od 10.000 nedvosmisleno pokazuje razornu moć COVID-19 kod građana bez stečenog imuniteta na virus. Teško je razumjeti da netko negira ili podcjenjuje ovu bolest i postignuća znanosti i struke.

Ova brojka trebala bi poslužiti svima nama kao još jedan argument na poticanje građana na cijepljenje i epidemiološke mjere, a ne za bavljenje političkim spinovima i dodatno zbunjivanje građana. Držim takve poteze neodgovornima i nečasnima prema građanima koji su im poklonili povjerenje.

Na COVID-19 otišle su milijarde kuna, tisućama ljudi odgođeni su pregledi i operacije. Teško da ćemo nakon pandemije imati zdravstvo kakvo smo imali, imat ćemo preduge liste čekanja, više bolesnih, i manje dostupnu zdravstvenu uslugu. Imate li plan kako spriječiti da nam se zbog pandemije zdravstvo uruši?

– Epidemija ostavlja dubok trag na sve aspekte društva, a poglavito zdravstveni sustav. Opterećenost zdravstvenog sustava, usmjerenost bolničkog sustava najvećim dijelom na bavljenje COVID-19 bolesnicima u čemu se zakidaju potrebe svih drugih pacijenata, očiti porast mentalnih i zloćudnih bolesti, globalne su pojave kojih nije pošteđena ni Hrvatska.

Unatoč i usprkos navedenim izazovima, činimo sve da zdravstvo ostane dostupno svim pacijentima. Bolnice su, stjecajem okolnosti, morale proširiti COVID kapacitete, a za sada se, u pravilu, odgađaju samo kontrolni pregledi koji nisu neophodni.

Hitni i prioritetni pacijenti, među kojima su i onkološki, i dalje imaju osiguranu potrebnu zdravstvenu zaštitu. Pacijentima koji boluju od kroničnih bolesti osigurana je i konzultacija s bolničkim specijalistima preko izabranih doktora primarne zdravstvene zaštite.

Uz to, Ministarstvo zdravstva uputilo je zahtjev HZZO-u da žurno analizira odnos kapaciteta i potreba za dijagnostičkim pregledima i zahvatima onkoloških pacijenata, na temelju čega ćemo, ukoliko bude potrebno, dodatno omogućiti i privatnim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om, da za određene zahvate koji ne mogu čekati budu dostupne takvim bolesnicima.

Svjesni smo višedesetljetnog problema sa listama čekanja, koji se u epidemiji produbio, no imamo ideju kako ga riješiti.

Analizama podataka iz sustava e-Listi čekanja i e-Naručivanja te Centralnog upravljačkog sustava, odnosno kontrolom rada ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih djelatnika u odnosu na ugovorne obveze te ispostavljene račune za pruženu zdravstvenu uslugu ostvareni su preduvjeti za praćenje učinkovitosti raspoloživih resursa i upravljanje organizacijskom strukturom.

Primjerice, HZZO je u lipnju ove godine zatražio od bolničkih zdravstvenih ustanova povećanje ukupnog broja termina za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i povećanje broja termina za eNaručivanje na minimalno 50 posto od ukupnog radnog vremena ugovorenog sa Zavodom.

Kontrolom provedenom u rujnu, utvrđeno je da su ustanove povećale ukupan broj termina za 16 tisuća tjedno i povećale broj termina za narudžbe iz primarne zdravstvene zaštite za 3 tisuće tjedno u odnosu na prethodno razdoblje.

U tijeku je daljnja analiza porasta narudžbi te učinkovitosti raspoloživih resursa kako bi zdravstveni sustav adekvatno odgovorio na zahtjev za uslugama. Sljedeći korak je uspostavljanje registra opreme, uvođenje prioritetnih listi i e-Naručivanja.

Objedinjeno vlasništvo

Župani su ljuti zbog Vaše zdravstvene reforme. Prvo im je Ostojić oduzeo opće bolnice, pa ih je vaš stranački kolega Nakić vratio, sad ih vi opet oduzimate. Malo čudna situacija, kakva je to HDZ-ova strategija zdravstva?

– Koronakriza je pokazala veliku snagu i otpornost hrvatskog zdravstvenog sustava, ali i naznačila smjerove u kojima moramo provoditi promjene kako bismo hvatali korak s modernom medicinom i učinkovitim zdravstvom 21. stoljeća.

Zato i krećemo s objedinjavanjem vlasništva i upravljanja zdravstvenim ustanovama. Objedinjena javna nabava, kao jedan od prvih reformskih koraka, mora i može odmah pokazati rezultate, a svim sastavnicama javnog zdravstva u državnom vlasništvu omogućiti da usklađenim javnim nabavama pod povoljnijim financijskim uvjetima osiguraju svojim pacijentima jednaku kvalitetu lijekova i materijala u cijeloj zemlji.

Poziv da se priklone objedinjenom načinu zajedničke nabave otvoren je i za sve druge ustanove koje su sada izvan državnog vlasništva, jer to osnažuje pregovaračku poziciju cijelog zdravstvenog sustava prema svim dobavljačima, a s druge strane jamči racionalnije trošenje financijskih sredstava iz zdravstvenog proračuna.

Ova odluka sastavni je dio provođenja politike Vlade RH u realizaciji Nacionalnog programa oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. godine s ciljem provedbi mjera za financijsku stabilizaciju, strukturnu reformu i unapređenje upravljanja sustavom zdravstva.

U praksi se pokazuje da zdravstvene ustanove ne realiziraju niti ugovoreni opseg zdravstvenih usluga i pri tome posluju negativno. Takvo stanje nije održivo. Naš je zadatak to mijenjati. Bez objedinjavanja vlasništva nije moguće provoditi niti druge potrebe korake poput nastavka funkcionalne integracije.

Koliko konkretno planirate uštedjeti u sustavu objedinjenom javnom nabavom? I kako je, zapravo, mislite realizirati nakon što to nije uspio niti jedan vaš prethodnik?

– Financijskim sredstvima namijenjenima zdravstvenom sustavu mora se raspolagati racionalno i mjerljivo u rezultatima. Ne smije se i ne može štedjeti na zdravlju i zdravstvenoj zaštiti, ali se mora stati na kraj rasipnosti i neodgovornosti.

To je cilj nekih poteza koje želimo povlačiti u zdravstvenoj reformi. Neće uspjeti samo onaj koji nije ni pokušao. Već na prvom koraku kroz objedinjenu javnu nabavu za dio opreme, materijala i sredstava ušteda će biti 6,23 posto na temelju dostupnih podataka za provedene nabavne kategorije.

To samo pokazuje da ima prostora za racionalizaciju i odgovornije gospodarenje javnim novcem, a uključuje sve dionike zdravstvenog sustava, od ministarstva zdravstva pa sve do svake pojedine zdravstvene ustanove.

Sljedeći korak je uspostava Registra opreme za sve bolnice u Hrvatskoj kroz dvije faze. U prvoj fazi planiramo utvrditi količinu i stanje bolničke opreme dok je za drugu fazu predviđen plan zanavljanja na temelju kojeg će objedinjenu nabavu biti moguće provesti i za kapitalnu opremu što će rezultirati značajnim uštedama.

Razmišljamo i o nadstandardu jer je on već sada implementiran u stomatološku zdravstvenu zaštitu i ne vidim zašto se ne bi i proširila njegova upotreba.

Znači li to da ćete uvesti nadstandard za pacijente koji žele bolju uslugu, biranog liječnika, ugradnju kvalitetnijeg kuka? Hoće li se moći platiti za bolje liječenje?

– Naš prvenstveni cilj je ujednačiti standarde zdravstvene zaštite i usluga za sve osiguranike u Hrvatskoj. To se već nazire kroz standardizaciju u javnoj nabavi lijekova, opreme i ugradbenih medicinskim materijala.

Osim toga, ujednačit ćemo i načine i razinu usluga pacijentima u svakom dijelu Hrvatske.

Dopunsko osiguranje, koje plaća dio naših građana, doprinos je zdravstvenom proračunu, ali zajedno s HZZO-om i svim drugim osiguravateljima u zemlji, a sada smo dio velike obitelji pružatelja mnogih usluga na razini EU-a, omogućit ćemo i kroz dodatno osiguranje prostor pacijentima da utječu na razinu usluge i medicinskih tretmana.

No, za sada smo usmjereni na osiguranje ravnomjernije i učinkovitije zdravstvene zaštite za sve naše građane.

Kontrole bolovanja

Je li neplaćenih prva tri dana bolovanja, što se spominje kao jedna od mjera iz reforme, dobar lijek za lažna bolovanja ili će se ljude prisiliti da odu na posao i ako su bolesni?

– Izabrani liječnik svakom će bolesniku, ako to traži zdravstveno stanje, odrediti bolovanje. Ovo što vi nazivate lažnim bolovanjem nije bolovanje, već očita zloupotreba zakona. Nikakvi prijedlozi zakonskih izmjena ne idu za tim da se bolesnu i za rad nesposobnu osobu šalje na posao.

A svi oni koji zlorabe institut bolovanja za neke druge ciljeve, uključujući i liječnike koji bi im to omogućili, morat će se suočiti s kontrolama HZZO-a i posljedicama takvog postupanja. S tim u vezi, cilj nam je pojačati kontrolu korištenja bolovanja.

Jeste li svjesni problema obiteljske medicine, gdje ćemo za pet godina zbog umirovljenja starijih liječnika ostati bez stotina ambulanti? Taj je dio zdravstva, gdje se danas više administrira nego liječi, potpuno neprivlačan mladim liječnicima, a oni stariji gledaju kako bi pobjegli u mirovinu ili promijenili struku jer tvrde da ih posao doslovno melje…

– Moram priznati da me iznenadila količina naslijeđenih problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Radi se o višedesetljetnom zanemarivanju i neadekvatnoj kadrovskoj politici i to želimo izmijeniti.

Naš primarni cilj je osnažiti ulogu liječnika obiteljske medicine te poboljšati pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja. Do kraja 2025. godine 628 liječnika obiteljske medicine steći će uvjete za starosnu mirovinu, odnosno gotovo 27 posto liječnika u odnosu na broj liječnika ugovoren 2021. godine.

Imajući u vidu navedeni postotak, predložili smo grupe reformskih mjera koje će osigurati dugoročno kvalitetno upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu, priljev kadrova i izvrsnost usluge. Navedeno se prvenstveno odnosi na uređenje sustava specijalizacija i subspecijalizacija i uređenje mjerenja zadovoljstva i izvrsnosti ljudskih resursa u zdravstvu.

U ovom trenutku u tijeku je 97 specijalizacija iz obiteljske medicine, Petogodišnjim planom specijalističkog usavršavanja utvrđena je potreba za 503 specijalizacije iz obiteljske medicine.

Međutim, uz osiguravanje boljih radnih i financijskih uvjeta liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, valja naglasiti i značajnu ulogu jedinica područne ili regionalne samouprave u iznalaženju stimulativnih rješenja za poboljšanje životnih i radnih uvjeta zdravstvenog kadra.

Imate sličan problem kao ministar Aladrović: donosite reforme kojima se struka protivi. Pet udruga liječnika novi je zakonski prijedlog proglasilo lošim. Je li tako teško napraviti zakon s kojim bi liječnici i medicinske sestre bili zadovoljni?

– Neslaganja pojedinih udruga me toliko ne brinu koliko izostanak alternativnih, konstruktivnih prijedloga. Od vodstva dionika zdravstvenog sustava očekujem snažnu podršku u provedbi najavljenih reformskih mjera, kao i od pacijenata i građana, jer je najveći dio mjera okrenut njihovoj dobrobiti.

Ako u javnom prostoru svi zajedno građanima ponudimo informacije o ciljevima reformi, možemo očekivati i pozitivne rezultate. Ako prostor prepustimo onima koji su unaprijed protiv reforme, a takvih ima i u političkoj oporbi, kao i u predstavnicima određenih interesnih skupina, teško ćemo dobiti naklonost građana.

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj utemeljen je na radu i rezultatima najvećeg dijela od 73 tisuće zaposlenika. Ove reforme trebaju njima donijeti ujednačenije uvjete rada, transparentnije odnose u vrednovanju rada i rezultata, ravnomjerniji raspored usluga pacijentima. Želimo da dobar rad bude odgovarajuće nagrađen.

Smanjiti manevarski prostor onima koji bi željeli »loviti u mutnom«​

​Ima li korupcije u zdravstvu, možete li joj stati na kraj?

– Zlo korupcije niti jedno društvo nije uspjelo u potpunosti iskorijeniti, pa ni naše nije imuno na takve stvari, kao ni naš zdravstveni sustav i pojedinci u njemu.

Na nama je da stvaramo takav sustav organizacije i obavljanja poslova, posebno transparentne nabave roba i usluga i učinkovite kontrole trošenja javnog novca koji će smanjiti manevarski prostor svima onima koji bi željeli »loviti u mutnom«. Onima koji se ogriješe o to, bavit će se netko drugi.