“Još uvijek se beru rane sorte – Ichumara i Zorica rana, a berba ide svojim tijekom, nema zastoja. Jedino vrijeme ne ide baš na ruku, jer ima puno kiše što onemogućava pristup svim parcelama”, rekao je Mataga u razgovoru za Hinu.

Što se prinosa tiče, kazao je kako će ove godine biti prepolovljen. Njegova procjena je da će urod biti između 25 i 30 tisuća tona.

Ističe kako je ove godine mandarina odlična te kako zadnjih deset – petnaest godina nije bilo bolje kvalitete glede sladora i obojenosti.

“Što se kvalitete tiče, mandarina je ove godine izvanredna”, kazao je.

Vezano uz otkupnu cijenu, rekao je kako su sada koliko toliko zadovoljni sa cijenom. “Kada bi barem cijena od 70 eurocenti za kilogram prve klase potrajala”, Istaknuo je Mataga navodeći kako se za drugu plaća oko 30 centi.

Upozorio je i kako je svake godine pod mandarinama oko pet posto manje površina te kako je čak 700 hektara nasada lani zbog zemljišnih zavrzlama oko vlasništva izbrisano iz ARKOD-a (evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta koju u digitalnom grafičkom obliku vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi). To znači da se mandarine s tih hektara ne mogu legalno prodavati, nasadi osiguravati, niti se za njih mogu kupiti zaštitna sredstva.

Mataga kaže kako su na taj problem upozoravali nadležne u resornom Ministarstvu poljoprivrede, tražili razgovore, no kako “izgleda nikome nije u interesu da se problem riješi”.

“Dolazimo u situaciju da unutar Ministarstva poljoprivrede imate jednu priču, a druga je priča na terenu”, kazao je, dodajući kako “administracija ima neki svoj put koji je proizvođačima nejasan”.

Osim konkurentnosti u kvaliteti važna i cjenovna konkurentnost

Hrvatska proizvodnja mandarina i ove godine pokazuje oscilacije u proizvedenim količinama, jer je prema najavama urod manji nego što je to bilo prošle godine, no i dalje će biti dovoljno količina za podmirenje domaćih potreba i izvoz, kazao je poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović.

Klimatske prilike su, kako je rekao, očito utjecale na manju proizvodnju količinski, no dobra je najava da će kvaliteta biti izvanredna.

Ono što bi proizvođačima trebalo biti jasno je da je, osim konkurentnosti u kvaliteti, nužna i cjenovna konkurentnost, smatra Kuskunović napominjući kako su trendovi na tržištu voća i povrća pokazali ogroman rast cijena svog voća. To je, kaže, izuzetno revoltiralo potrošače koji su smanjili potrošnju voća čija je cijena bila previsoka.

Treba se nadati da ćemo kod mandarina, kod kojih imamo samodostatnost u proizvodnji, ipak imati koliko toliko normalne cijene kako bi si kupci mogli priuštiti kupnju mandarina.

Hrvatska gotovo svake jeseni ima nered na tržištu mandarine, a on bi se, smatra Kuskunović, mogao izbjeći kada bi proizvođači djelovali organizirano i kroz svoje proizvođačke organizacije i zadruge stvorili partnerstvo s velikim otkupljivačima.

To je, kako je kazao, jedan od glavnih uvjeta koji bi trebali omogućiti relativno lak plasman mandarine na tržište po optimalnim cijenama i to kako na domaćem tržištu, koje će najvjerojatnije potrošiti 15.000 tona, tako i na tradicionalnim izvoznim tržištima (Slovenija, Srbija, BiH, Češka, Slovačka).

“Hrvatska je mandarina na regionalnom tržištu brend te poglavito srpsko i slovensko tržište daju prednost okusu neretvanske mandarine i parametrima njene kvalitete. Otkupna cijena treba biti takva da njome  budu zadovoljni i proizvođači i otkupljivači, a posebice bi trebalo voditi brigu da trgovci na ‘nabiju’ marže na ovo voće. Naime, podaci o cijenama pojedinog voća ovog ljeta pokazali su ogromne marže trgovaca, a uvjeren sam da neopravdani rast cijena domaćeg voća, dovodi do uvoza jeftinog iz uvoza i pada potrošnje”, istaknuo je Kuskunović.