RIJEKA – Hrvatska narodna banka donijela je odluku o značajnom smanjenju obvezne pričuve, na 1 posto do prosinca, čime bankama oslobađa dodatne 34,2 milijarde kuna likvidnosti, plus što ukida minimalno potrebna devizna potraživanja čime se povećava likvidnost odnosno smanjuju troškovi banaka za još 5 milijardi eura. Odluke su, naravno, povezane s procesom prilagodbe regulativi eurozone. Banke su i bez toga superlikvidne, trenutačni viškovi im sežu na oko 60 milijardi kuna, što se uz ove nove mjere penje na iznos od preko 130 milijardi kuna. Stoga je guverner Boris Vujčić zaključio da banke kod nas u biti i nemaju razloga za podizanje kamatnih stopa na nove kredite, bez obzira na skoro zatezanje monetarne politike ECB-a, budući da im je oslobođena velika likvidnost, kao izravna posljedica ulaska u eurozonu.

Direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića pitali smo kako komentira Vujčićev stav, odnosno slaže li se da razloga za rast kamata nema, s obzirom na to da su banke konstantno najavljivale da će kamate rasti, a sada im je od strane regulatora poslana poruka neka malo »ohlade«. Adrović nam je rekao da »za sada možemo zaključiti da se još uvijek ne vidi pritisak na rast kamatnih stopa, naprotiv, kod nekih vrsta kredita i dalje je prisutan trend pada kamatnih stopa«.

Euro pomaže

– Kao i kod svakog proizvoda, izlazna cijena (u ovom slučaju kamatne stope na kredite) najviše zavisi o ulaznim troškovima (kamatne stope koje banke plaćaju na depozite i druge izvore sredstava), troškovima poslovanja i regulacije. Nakon pozitivne odluke Vijeća EU-a Hrvatska će od 1. siječnja 2023. pristupiti europodručju, što će smanjiti regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačati konkurenciju. Likvidnost bankarskog sustava već je visoka, a uz ukidanje obveze držanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja oslobodit će se i dodatna likvidnost. Svi navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te da će se podizanje kamatnih stopa odvijati sporije i s odgodom u odnosu na sadašnje članice eurozone. Isto tako, važno je napomenuti da je u Hrvatskoj prisutna snažna tržišna konkurentnost u bankarstvu te da svaka banka ima vlastitu poslovnu politiku i kamatnu strategiju, ističe Adrović. Kaže i da je »poznat smjer promjene monetarne politike i kretanja ključnih kamatnih stopa ECB-a, no nije moguće predvidjeti brzinu i ukupno trajanje ciklusa o kojem će ovisiti dugoročno kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj«.

– Međutim, važno je istaknuti da je uvođenje eura osiguralo dugoročno povoljnije uvjete financiranja u odnosu na one koji bi prevladali da je zadržana kuna kao službena valuta, ističe šef HUB-a.

Inflacija diktira

Dio većih poslovnih banaka pitali smo kako će točno na njihovo poslovanje utjecati najnovije odluke HNB-a o znatnom oslobađanju likvidnosti. Odgovorila je Erste banka koja kaže da je očekivano smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Hrvatske u eurozonu svakako jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj.

– Uz ostale koristi integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, a imajući ujedno u vidu činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj mjeri bi svakako trebao biti ublažen. Međutim, kratkoročno gledano, u idućem će razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije ECB-a, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini. Erste banka u ovom trenutku nema u planu promjenu kamatnih stopa na novoodobrene kredite, poručuju iz Erstea.