Saborska rasprava o zakonskim pravima i obvezama članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) u jednom se trenutku u četvrtak prometnula u osobne uvrede između zastupnika Mosta i HDZ-a.

Miru Bulja (Most) zasmetalo je što je o predmetnoj temi u ime Kluba HDZ-a govorio Žarko Tušek. „Koliko su značajne, a besmislene ove rasprave govori činjenica da vladajuća stranka odredi da o javnoj nabavi i transparentnosti, govori zastupnik koji je osumnjičen za kupovinu vijećnika“, kazao je.

Na prozivke ‘mostovaca’, među inim i zbog toga što prije zakona nije raspravljeno izvješće o radu DKOM-a, uzvratio je Josip Borić (HDZ) spočitavajući im da zaboravljaju svoj rad i aferu Grizli. „Kad se sjetimo kako su oni nabavljali neke svoje usluge, mogli ste dobiti emisiju na televiziji, podignuti kazneni postupak protiv nekoga, možda se susresti s ministrom negdje u Zagrebu. To je način kako su oni nabavljali usluge, ali to, naravno, zaborave reći“, kazao je.

Bačić: Grmoja bi roditeljima mogao dati koju kunu

Nemate nam što predbaciti, osim neke navodne afere Grizli, a kod vaše stranke je toliko afera da ne znam koju bih nabrojao, uzvratio mu je Nikola Grmoja, spominjući Bačića, “djevojački Torbarina”, Kalmetu.

Prozvani Bačić odgovora mu kako mu, s obzirom na to da je sklon etiketiranju drugih zastupnika, može vratiti na isti način.

„Grmoju u Metkoviću zovu da je škrtac, jer da bi kao saborski zastupnik mogao svojim roditeljima dati koju kunu da se ne sramote po samoposlugama“, izjavio je Bačić.

Saborski klubovi suglasni su da je transparentnost u javnoj nabavi nužna, pozdravljaju uvođenje javnog poziva u postupku kandidiranja članova DKOM-a.

Važno je da se poštuje ustavno pravo da svi pod istim uvjetima imaju pristup javnim dužnostima, rekao je Marin Miletić (Most), navodeći sa se bez javnog poziva ili natječaja neformalnim putevima i metodama „vadi kandidate iz šešira“.

“Ne znam kako to praksi izgleda, možda premijer ili neki ministar digne telefonsku slušalicu i nazove nekoga po principu Hallo Bing jel’ bi bio član Državne komisije”, ustvrdio je.

Hrvoje Zekanović (Suverenisti) apostrofira primjer jedne javne nabave u kojoj se na legalan način traži automobil čijim specifikacijama može udovoljiti samo jedan dobavljač.

“Tko je ovdje lud, ili sustav ne valja, ili mi koji donosimo zakone jesmo li normali kad se ovakvi natječaji koji su skroz legalni mogu plasirati”, rekao je Zekanović.

Treba nam snažan zaokret u javnoj nabavi

Daniel Spajić (DP) tvrdi kako Vlada potpuno ignorira znakove da nam treba snažan zaokret u javnoj nabavi koja ima sve snažniji utjecaj na gospodarstvo. Hrvatska, drži, ne bi mogla biti jedna od najkorumpiranijih zemlja u EU i šire kad bi imala uređen sustav javne nabave.

Žarko Tušek (HDZ) navodi kako se vrijednost javne nabave u Hrvatskoj procjenjuje na oko 40 milijardi kuna godišnje, dok Komisija odlučuje o žalbenim predmetima vrijednima stotine milijuna eura.

Cilj je osigurati prvu liniju obrane od zlouporabe u postupcima nabave a i isto tako kroz objave odluka održati visoku stručnu razinu pravne sigurnosti za sve sudionike, rekao, zadovoljan zakonskim rješenjima koja se predlažu.

Željko Pavić (SDP) smatra da ima puno prostora za unaprjeđenje procedura i kontrola u javnoj nabavi, nada se da će predložene zakonske izmjene osigurati veću transparentnost i spriječiti moguće korupcije.

Dobrim smatra što se precizirao početak i prestanak mandata članova Komisije, a drži i da bi bilo dobro definirati uvjete pod kojima se član kojem je istekao mandat može zaposliti kod poslodavca koji je bio stranka u postupku.

I dalje ostaje nepoznanica tko vodi postupak izbora, koja mjerila se uzimaju u obzir prilikom odabira članova, upozorava Sandra Benčić (ZLB). “S ovim izmjenama postupak je još uvijek netransparentan i ima manje elemenata nego javni poziv u postupku imenovanja predsjednika Vrhovnog suda”, rekla je Benčić.