Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Postupak je pokrenut radi utvrđivanja je li kupac iskoristio značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svojim dobavljačima. Iz Enna Grupe, u čijem sastavu je slatinska Naturala, demantirali su da se radi o nepoštenoj trgovačkoj praksi
povezane vijesti
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je upravni postupak protiv Naturala d.o.o. iz Slatine, tvrtke koja posluje u sastavu Enna Fruits u vlasništvu Pavla Vujnovca. Kako navode u AZTN-u, postupak je pokrenut radi utvrđivanja je li taj kupac iskoristio značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svojim dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
– Navedeni postupak pokrenut je jer je u povodu zaprimljene predstavke AZTN ocijenio da postoje razlozi za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, radi indicija da je taj kupac u svom poslovanju postupao protivno odredbama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, objavili su iz AZTN-a.
Ucjena dobavljača
Ističu da »pokretanje upravnog postupka protiv pojedinog kupca ne znači nužno utvrđenje povrede zakona, već je u pokrenutom upravnom postupku AZTN obvezan utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, odnosno konkretne dokaze koji potvrđuju indicije koje su bile razlog za pokretanje postupka«.
Iz Enna Grupe, u čijem sastavu posluje slatinska Naturala odnosno Enna Fruits, na naš upit demantirali da se radi o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
– Smatramo da se u konkretnom slučaju nikako ne radi o nepoštenoj trgovačkoj praksi te ćemo to nastojati dokazati u upravnom postupku AZTN-a, odgovorili su iz Enna Grupe i poručili da nisu u mogućnosti davati više informacija. Pritom su se pozvali na objavu AZTN-a u kojoj je uz ostalo istaknuto da pokretanje postupka ne znači nužno utvrđenje povrede zakona.
Spomenutim zakonom, koji je u primjeni od travnja 2018., nastoje se spriječiti nepoštene trgovačke prakse koje su rezultat nepovoljnog tržišnog položaja dobavljača u lancu opskrbe hranom i poljoprivrednim proizvodima u odnosu na kupca, koji zbog svoje ekonomske snage može ucjenjivati dobavljača, u pravilu malog proizvođača. Ukratko, nepoštene trgovačke prakse pojavljuju se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage sudionika u lancu opskrbe, a najviše pogađaju poljoprivrednike, mala i srednja poduzeća u proizvodnji kao najslabije karike u lancu opskrbe, ali i mala i srednja poduzeća u preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Utvrđivanje elemenata
U zakonu je inače definirano nekoliko mogućih nepoštenih trgovačkih praksi, no u AZTN-u nisu precizirali o kakvom se prekršaju u ovom slučaju radi. Prema zakonu, nepoštenom trgovačkom praksom smatra se, primjerice, ako trgovački lanac prisili dobavljača da proizvod prodaje po akcijskoj cijeni, odnosno trošak sniženja prebaci na dobavljača; nepoštenom praksom smatra se i ako trgovac natjera dobavljača da preuzme neprodanu robu ili podnese troškove propadanja robe, dok se produljenim rokovima plaćanja – koje zakon također prepoznaje kao nepoštenom trgovačkom praksom – izgleda uspjelo stati na kraj zakonom o financijskom poslovanju kojim su definirani rokovi plaćanja od 30 dana te u iznimnim slučajevima do najviše 60 dana. Također, ako trgovac prodaje poljoprivredni i prehrambeni proizvod u maloprodaji po cijeni nižoj od nabavne cijene po kojoj je taj proizvod nabavio kupac s PDV-om, smatra se nepoštenom trgovačkom praksom kao i ako prodaje proizvod po jeftinijoj cijeni od proizvođačke. Nepoštenom praksom smatra se i praksa kojom kupac dobavljaču naplaćuje naknadu za skladištenje i uvrštavanje u ponudu njegovih proizvoda, kao i naknada za izlaganje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na policama u trgovinama.
Zbog toga AZTN pojašnjava da će u predmetnom upravnom postupku ispitati sve elemente koji se odnose na sadržaj i realizaciju poslovnih odnosa Naturale d.o.o. s njegovim dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te će tek nakon potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja donijeti meritornu odluku, koju će objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama.
– Zbog zaštite poslovnih tajni AZTN ne može komentirati niti iznositi detalje o postupku koji je u tijeku, poručuju iz AZTN-a.
Rigorozne kazne
do 663.610 eura
Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi predviđene su rigorozne novčane kazne u slučaju da se utvrdi povreda zakona. Tako će se kupca, odnosno pravnu osobu kazniti novčanom kaznom do najviše 663.610 eura, a fizičku osobu do najviše 331.800 eura, ako je prehrambeni ili poljoprivredni proizvod prodavao u maloprodaji po cijeni nižoj od nabavne. Ako kupac ne izda račun dobavljaču ili mu nametne obveze koje nisu predviđene ugovorom, kaznit će ga se novčanom kaznom do najviše 464.520 eura, a fizičku osobu do najviše 199.080 eura. Ukoliko stranka u postupku ne postupi po zahtjevu AZTN-a, u svrhu dostave podataka kaznit će je se novčanom kaznom u iznosu do najviše 132.720 eura, a fizičku osobu do najviše 66.360 eura.
Fortenova grupa
Europska je komisija sredinom lipnja Pavlu Vujnovcu, vlasniku Enna Grupe, odobrila preuzimanje Fortenove, čime će njegova tvrtka Open Pass Ltd. postati većinski vlasnik Fortenova grupe.
Iz Europske komisije pojasnili su da se transakcija prvenstveno odnosi na poljoprivredni sektor, kao i na proizvodnju hrane i opskrbu robom široke potrošnje u Hrvatskoj, Sloveniji i nekoliko zemalja Balkana koje nisu članice Europske unije. Open Pass Ltd. trebao bi imati najmanje 54 posto suvlasništva u Fortenovi, potencijalno i više, a ovisno o tome na koliko će se povećanje vlasničkih udjela odlučiti ostali nesankcionirani dioničari. Europska komisija zaključila je da je učinak transakcije na tržišno natjecanje na tržištima na kojima društva posluju ograničen.