Dana 19.12.2024. godine Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) održala je strukturirani dijalog
o unapređenju sustava podrške ženama koje su preživjele nasilje. U uvodnim obraćanjima izražena je
podrška radu Autonomne ženske kuće Zagreb koja je prije nekoliko dana proslavila 34 godine
od osnivanja prvog skloništa na području jugoistočne Europe.

Uvodnim riječima obratile su se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić,
koja je istaknula kronični nedostatak edukacija koje su ključne za smanjenje crne statistike kada je u
pitanju femicid; zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Danijela Dolenec još jednom je pohvalila
neprekidnu dugogodišnju borbu AŽKZ-a protiv nasilja prema ženama, a potpredsjednica Hrvatskog
sabora Sabina Glasovac podsjetila nas je na prošlogodišnji okrugli stol organiziran u Hrvatskom
saboru povodom uvođenja europskog harmoniziranog broja protiv nasilja prema ženama 116
016 čija je nositeljica postala Autonomna ženska kuća Zagreb.

Središnje izlaganje odnosilo se na preliminarne rezultate istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb o
radu sustava nadležnog za suzbijanje nasilja prema ženama. Psihologinja AŽKZ-a izv.prof.dr.sc. Anita
Lauri Korajlija upozorila je na manjak senzibiliteta i znanja o dinamici nasilja nad ženama. Istaknula je
da sustav često retraumatizira žene zbog nedostatka brze pravne zaštite što dodatno otežava njihov
oporavak.

– Nasilje se često pogrešno doživljava kao izolirani incident, dok je zapravo riječ o procesu, rekla je
Lauri Korajlija, naglasivši da unutar sustava postoje motivirane osobe koje mogu učiniti promjenu, ali
je potreban bolji okvir za njihovo djelovanje.

Femicid se često događa zbog neprepoznavanja ključnih pokazatelja poput alkoholizma, neovlaštenog
držanja oružja i ljubomore, istaknula je, dodavši kako će analiza sudske prakse novouvedenog kaznenog
djela femicida biti moguća tek nakon nekoliko godina.
– Moramo razumjeti da žene nisu odgovorne za nasilje koje trpe, a izostanak brze pravne zaštite
dodatno otežava njihov oporavak, objasnila je Lauri Korajlija.

Sutkinja Ustavnog suda Sanja Bezbradica Jelavić predstavila je dva primjera iz prakse o kojima je
odlučivao Ustavni sud analizirajući izdvojena mišljenja i donesene presude. Profesorica Pravnog
fakulteta dr.sc. Zlata Đurđević upozorila je na diskriminatorne odredbe samih relevantnih zakona, kao
i na patrijarhalnost samog sustava prepoznatu na svim razinama: od sudstva do medija.
Sve govornice su upozorile na nedovoljnu razmjenu informacija među institucijama, manjak rodne
senzibilnosti te nedostatak sustavne edukacije o prepoznavanju i prevenciji nasilja nad ženama.
Događanje je organizirano u okviru tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga
društva, a buduće aktivnosti AŽKZ-a bit će usmjerene na razvoj smjernica i zagovaračkih alata te na
razvoj kurikuluma i provedbu ciljanih edukacija za predstavnice/ke sustava podrške ženama žrtvama nasilja.