Održivost koja uključuje zelenu i digitalnu transformaciju jedini je trend u turizmu koji traje već godinama, a pandemija uzrokovana koronavirusom sve je ubrzala te potaknula kreativnost, inovacije i projekte u brojnim turističkim zemljama svijeta. Za implementaciju održivog turizma odlučno se opredijelila i Hrvatska koja je ove godine dobila i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine. Riječ je o krovnom dokumentu koji u prvi plan stavlja održivost, ekonomsku, ekološku i socijalnu, a koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u nadolazećem razdoblju te čvrsto postaviti temelje dugoročnom ekonomskom uspjehu. Krajem prošloga tjedna Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, a ono što slijedi je njezina provedba u sklopu koje će se održivi projekti u privatnom i javnom sektoru financirati u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira.

Investiranje u održivost postaje sve važnije u razvoju turizma jer su takve investicije ključne za konkurentnost, no vrlo brzo održivi će turizam jednostavno postati standard koji će biti preduvjet za ostvarivanje bilo kakvog turističkog rezultata – rečeno je na panel razgovoru koji je u Beču organizirala Hrvatska udruga turizma (HUT) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ). Okupivši austrijske predstavnike hotelijera, članove Austrijske nacionalne turističke zajednice i njihova ministarstva zaduženog za turizam, cilj je bio predstaviti konkretna iskustva održivog turizma i primjere njegova razvoja u susjednoj Austriji koja krupnim koracima ide u smjeru održivog turizma te si je strateški zacrtala steći prepoznatljivost u tom području i postati najodrživijom destinacijom svijeta.

Dugoročni razvoj

Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, ovom je prilikom kazao kako moramo biti svjesni da je održivost, u svim svojim segmentima i benefitima, od društveno-odgovornog poslovanja, očuvanja okoliša pa sve do financijske održivosti, važan čimbenik naše budućnosti bez čega neće biti dugoročnog razvoja turizma.

– Međutim, ono što je sigurno jest da ta održivost nije jeftina. Izvrsno je što u Hrvatskoj prvi put na raspolaganju imamo značajna sredstva za poticanje investicija vezanih uz okolišnu održivost i digitalnu tranziciju te će hotelijerima i cijelom turističkom sektoru dobro doći potpore koje će moći ostvariti putem natječaja financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je Zenzerović. Dodao je da je to samo početak jednog dugog i važnog procesa za cijelu našu industriju jer održivost, promjene načina i modela rada koji uključuju i zeleno i digitalno, zahtijevaju neprestana ulaganja kako bi se držao korak s konkurencijom.

– Trend prema održivosti nije od jučer te su pojedini hotelijeri i kompanije u Hrvatskoj već učinili kvalitetne i dobre iskorake, govori Zenzerović. Prema procjeni oko deset posto hotela već imaju razne potvrde i ekološke certifikate.

– Ipak, još uvijek nam preostaje veliki prostor za napredak, ne samo u hotelijerstvu, već cjelokupnom turističkom sektoru koji će se morati prilagođavati konceptu održivosti, a za postizanje nužne razine u što kraćem vremenu, definitivno će biti potrebna suradnja i podrška javnog i privatnog sektora, smatra Zenzerović.

– Europski turizam mora biti održiv da bi preživio. U Aziji i Americi ta se transformacija neće dogoditi, ali mi to možemo i moramo učiniti. Međutim, važno je stvoriti preduvjete za transformaciju u smjeru održivog turizma jer ta transformacija nije jeftina. Održivi proizvodi su skuplji, primjerice organska hrana je otprilike 30 posto skuplja od standardne, no potencijal koji održivi razvoj otvara je ogroman i nitko u sektoru si ne bi smio priuštiti da ne krene u tom smjeru, poručila je na panel raspravi Michaela Reitterer, donedavna predsjednica Udruge austrijskih hotela te vlasnica i direktorica boutique hotela Stadthalle u Beču, prvog energetski neutralnog hotela na svijetu i prvog hotela koji je potpuno posvećen ispunjavanju 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

– Prednost takvog načina razvoja ponude svakako je privlačenje gostiju koji danas sve više prepoznaju zanimljive priče koje kreiraju održivi turistički projekti i spremni su ih podržati kroz nešto višu cijenu, ali i bolje privlačenje radne snage, s obzirom na to da zaposlenici u izboru svog radnog mjesta sve više vrednuju poslodavce koji su fokusirani na održivost, smatra Reitterer.

Naime, u cijeloj transformaciji prema održivosti, koju pokreće digitalna tehnologija i zelena tranzicija, važno je da projekti budu ekonomski dugoročno isplativi jer je potrebno osigurati značajna sredstva za kontinuirano investiranje u transformaciju.

Poticajno okruženje

Austrijski turistički stručnjaci okupljeni u panel raspravi stoga su naglasili da je za uspješnu transformaciju potreban i treći temelj, a riječ je o osiguravanju poticajnog okruženja za investitore u održive projekte od strane lokalnih i nacionalnih vlasti.

Svijest o nužnosti ubrzanja održivog turizma sazrela je upravo u pandemiji koja je pokazala veliku ranjivost turizma, a velike investicije u održivost austrijski turistički sektor zabilježio je u 2021. godini. Naime, Austrija je 2021. godine turističkom sektoru otvorila poseban program poticanja investicija, i to posebno u održive projekte. Svakom investitoru u turizam ponuđena je državna subvencija u iznosu od 7 posto ukupne vrijednosti investicije, dok je za održive projekte u turizmu ta subvencija udvostručena na 14 posto.

Poticaji su očigledno zabilježili pozitivne promjene jer Austrija u nadolazećoj godini mijenja kompletan sustav poticaja u turizmu te najveći naglasak stavlja na podršku implementacije mjera održivosti. Potvrdila je to državna tajnica zadužena za turizam u Ministarstvu rada i gospodarstva Susanne Kraus-Winkler koja je istaknula da su upravo pred finalizacijom novog sustava poticanja investicija u turizam čija će poveznica kroz različite programe biti upravo održivost. Sustav poticanja na snagu će stupiti u prvom kvartalu 2023. godine, a glavni cilj im je ekološki, ekonomski ili društveno osnažiti održivost turističke industrije.

– Programi će biti financirani isključivo nacionalnim izvorima u godišnjem iznosu od 24,5 milijuna eura, a poticat će se investicije povećanja energetske efikasnosti postojećih objekata, nabave energetski učinkovite opreme, stimulirat će se jačanje kapitalne baze turističkih kompanija kao i dodatne projekte usmjerene jačanju malih i srednjih obiteljskih hotela. S obzirom na to da je manjak stručne snage u Austriji jedan od ključnih problema u sektoru, poticat će se i investicije povećanja kvalitete života i smještaja zaposlenika, istaknula je Kraus – Winkler. Austrija trenutno ima više od 54 posto stranaca u ukupnom broju zaposlenih u turizmu, a taj postotak neprestano raste. Kako bi privukli kvalitetnu radnu snagu u sektor, Kraus – Winkler naglasila je da se sve više govori o tome da se država i lokalne vlasti uključe u poticanje projekata poput izgradnje rezidencijalnih projekata za zaposlenike u turizmu i raznih popratnih objekata kao što su vrtići i slično. Također, naglašava da je i zbog energetske krize, ali i zbog nedostatka radne snage svima jasno da ćemo uskoro morati u potpunosti promijeniti način razmišljanja u turizmu i načinima na koji možemo potaknuti održivi turizam.

Puni oporavak

Kao i u svim turističkim zemljama, u razdoblju pandemije austrijski turistički sektor ozbiljno je patio, a turistički dolasci i noćenja su pali u 2020., ali i 2021. godini koja je završila s 52 posto manje dolazaka i gotovo 48 posto manje noćenja turista u odnosu na 2019. godinu. Kako je istaknuo Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji, puni oporavak turizma Austrija očekuje ove godine jer, iako su rujan zaključili s 14 posto minusa u dolascima i 11 posto minusa u noćenjima u odnosu na 2019. godinu, prema aktualnim anketama i dalje su među top tri najpoželjnije destinacije za zimski odmor na ključnim europskim tržištima.

– Netom prije pandemije Austrija je donijela master plan za turizam u kojem smo razvili strategiju održivosti te postavili cilj da želimo postati najodrživija turistička destinacija na svijetu. Održivost je trenutno ključna konkurentna prednost i smjer kojem teže mnoge turističke zemlje i dobro je što na različitim ljestvicama održivosti stojimo vrlo dobro. Ipak, svake godine vidimo da konkurencija sve više investira, što znači da moramo biti sve brži i uporniji u tranziciji, izjavila je Katrin Erben, voditeljica održivosti u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici. Prema njezinim riječima, održivi turizam treba iskoristiti resurse okoliša na najbolji mogući način te pritom poštovati društveno-kulturnu autentičnost lokalnih destinacija, kao i osigurati dugoročnu ekonomsku održivost i pravedno raspodijeljene socioekonomske koristi.

– Da bi bio konkurentan, turizam se mora prilagoditi konceptu održivosti, a održivu izvrsnost treba proširiti na sve razine turističke ponude. Na putu prema održivim projektima važno je turističkoj industriji pružiti potrebnu podršku te je u svemu ključna dobra komunikacija konkretnih prednosti i potencijala projekata koji se realiziraju, kao i omogućavanje transfera znanja i najboljih praksi među sektorom i suradnjom u razmjeni važnih podataka, istaknula je Erben. U tom smislu, u smjeru prema održivosti važna će biti digitalizacija i primjena digitalne tehnologije u turizmu. Reinhard Lanner, konzultant za digitalne tehnologije i nekadašnji direktor za digitalne projekte u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici te ujedno i posljednji panelist bečke panel rasprave o održivosti naveo je zanimljive primjere digitalne transformacije u turizmu.

Između ostaloga, spomenuo je Mađarsku koja je povezala sustave rezervacija i fiskalizacije s naprednom tehnologijom umjetne inteligencije zbog kojih turistički stručnjaci mogu predvidjeti kolika je vjerojatnost da će neki gost koji je rezervirao smještaj zaista doći i koliko će potrošiti u destinaciji. Na temelju tih podataka mogu kreirati svoju ponudu, usmjeravati promotivne kampanje i slično.

– Ljudi danas sve više na svom odmoru traže iskustva, posebna iskustva koja će im pružiti doživljaj i pomoći da se i sami transformiraju. Da bismo im to ponudili, moramo u potpunosti promijeniti upravljanje turizmom u destinaciji te istražiti načine kako im putem tehnologije omogućiti da se uključe u razvoj destinacije, ali i način kako prikupiti povratne informacije pomoću kojih je moguće kreirati ponudu. Destinacijski menadžment mora postati umjetnost interakcije, potrebno je digitalno povezati podatkovnu mrežu u destinacijama i gostu omogućiti informacije i raznovrsnost ponude u realnom vremenu, mišljenje je Reinharda Lannera.

Advent u Beču

Austrija koja je u pandemiji doživjela veliki pad turističkog prometa trenutno se priprema za ovogodišnju zimsku turističku sezonu, a nakon dviju pandemijskih godina svi s nestrpljenjem očekuju čuveni bečki advent te skijališnu sezonu.

– Kako stvari stoje, Austrija će do kraja godine sustići rezultate iz referentne 2019. godine. Doprinos tomu svakako će dati Advent u Beču za koji se austrijska metropola intenzivno priprema, ali i zimska sezona u kojoj će austrijska skijališta, prvi put nakon pandemije, biti potpuno otvorena za domaće i strane turiste. Na temelju istraživanja i analiza koje je napravila njihova nacionalna turistička organizacija i ministarstvo turizma, pokazalo se da želja i volja za putovanjem i zimskim odmorom itekako postoji te, ako se situacija s energetskom krizom ne pogorša, prognozira se da će austrijski turizam s rezultatima doći na razinu iz 2019. godine te godinu zaključiti s vrlo uspješnom zimskom turističkom sezonom, istaknuo je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji.

Austrijski prvi energetski neutralni hotel na svijetu

Austrija, osim što ima strateški cilj postati najodrživija turistička destinacija na svijetu, pohvaliti se može i prvim energetski neutralnim hotelom na svijetu.

Boutique hotel Stadthalle u Beču putem dizalice topline i korištenja kišnice, fotonaponske tehnologije i solarnih panela proizvede onoliko energije koliko i potroši. Kako bi dostigao potpunu održivost, bilo je potrebno puno ulaganja, vremena i kreativnosti, a vlasnica hotela Michaela Reitterer, jedna od europskih predvodnica u održivosti i društveno-odgovornom poslovanju, današnje trendove u zelenom turizmu počela je graditi prije više od dvadeset godina kada je na pročelje hotela pričvrstila prvi solarni sustav.

– Danas u hotelu iz obnovljivih izvora proizvodimo svu energiju koja nam je potrebna, a vodu koju koristi dizalica topline koristimo i za ispiranje u toaletima. U objektu imamo 80 soba, od kojih je 17 u posvećeno promociji UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG), čime se trudimo utjecati i na svijest naših gostiju. U naš svakodnevni rad trudimo se uključiti navedenih 17 ciljeva za održivi razvoj i u tome smo iz dana u dan sve bolji, kazala je Reitterer.

Uz korištenje obnovljivih izvora energije, pročelje hotela Stadthalle obraslo je bršljanom i biljkama penjačicama koje, osim što su ugodne oku, služe kao prirodna klima te održavaju optimalnu temperaturu u objektu i štede energiju. Također, u sobama ovog zelenog hotela namještaj je proizveden od recikliranog materijala i starih predmeta, u hotelu se sortira i reciklira 100 posto otpada, dok se u pripremi obroka koristi se organski proizvedena hrana. Tako organska kava »Sail Shipped Coffee« iz Hondurasa pristiže jedrenjacima koji nemaju ekološki otisak, a med za goste pristiže iz vlastitih košnica koje su smještene u vrtu na krovu objekta gdje je posađena lavanda. Osim što svojim načinom rada i uređenjem hotel promovira održivost, na pozitivne promjene pokušavaju privući i vlastite goste koje nagrađuju »zelenim bonusom« i popustom od 10 posto ako su do hotela pristigli javnim prijevozom ili vlakom umjesto automobilom.