ZAGREB – Nedopustiv istup ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića, koji je pred televizijskim auditorijem iznio povjerljive medicinske podatke o svojoj pacijentici i otkrio njezin indentitet, relativizirajući pritom liječničku pogrešku koju je počinio dok ju je liječio, morao bi rezultirati primjerenom kaznom. No, hoće li se to dogoditi, potpuno je neizvjesno. Ćorušić je, podsjetimo, u emisiji »Nedjeljom u 2« priznao da je jednoj svojoj pacijentici odstranio krivi jajnik, umjesto onoga na kojem je bio tumor, a pritom je pred kamerama iznio niz intimnih podataka o toj istoj pacijentici. Hrvatska liječnička komora, kao prva instanca koja bi morala odlučno reagirati na ovakav neprihvatljiv ispad, od Ćorušića je zatražila očitovanje »zbog mogućeg kršenja Kodeksa medicinske etike i deontologije HLK«.

– HLK još jednom podsjeća na to da svi podaci pacijenta, sukladno zakonima, predstavljaju liječničku tajnu i nije ih dozvoljeno iznositi u javnost, poručuju.

Ministar nenadležan

Na poziv za Ćorušićevom smjenom, ministar zdravstva Vili Beroš poručio je jučer da to sada »nije u njegovoj ingerenciji« jer se o tome trebaju očitovati HLK i druge nadležne institucije.
– Postoje tijela koja se time bave i ona će dati svoj pravorijek i meni kao ministru dati na stol svoje odluke. Kao ministar nemam ingerenciju za odlučivanje o ovakvim slučajevima, postoji procedura, ustvrdio je Beroš te zaključio da će odlučiti što dalje tek kad ostale institucije donesu svoje odluke.

Da su spomenutoj pacijentici Ćorušićevim istupom nedvojbeno povrijeđena prava, uvjereni su u Uredu pučke pravobraniteljice gdje su zbog tog slučaja pokrenuli ispitni postupak, a zatim će, kažu, odlučiti o daljnim potezima. »Izjave ravnatelja KBC-a Zagreb višestruko su problematične iz aspekta osiguravanja i zaštite prava pacijenata. Iz same emisije je vidljivo da su iznošenjem informacija o identitetu pacijentice te niza detalja o njezinom medicinskom stanju i zahvatima povrijeđena njezina prava iz Zakona o zaštiti prava pacijenata«, kaže pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
– Reakcija na ovaj intervju je važna ne samo zbog zaštite konkretne osobe, već i jasne poruke pacijentima. Pozicija liječnika u odnosu na pacijente često je pozicija moći, što vidimo i iz pritužbi građana. Način na koji je dr. Ćorušić umanjio i zanemario perspektivu pacijentice šalje problematičnu poruku, a dodatni je problem otkrivanja njezinog identiteta, kaže pravobraniteljica te dodaje da dodatnu težinu izjavama daje činjenica da ih je izrekla čelna osoba najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.

Oglasila se i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), upozoravajući na učestalo kršenje liječničke tajne, odnosno kršenja prava pacijenata na povjerljivost podataka o njegovom identitetu, zdravlju i medicinskoj dijagnozi. Liječnici koji u javnosti iznesu zdravstvene podatke o pacijentu bez njegove dozvole, podsjećaju, krše zakone i Kodeks medicinske etike pa pozivaju nadležne instuticije na postupanje.
– Poslali smo prijavu DORH-u, Hrvatskoj liječničkoj komori, AZOP-u zbog kršenja GDPR-a te Ministarstvu zdravstva vezano za mjesto ravnatelja.

Očekujemo najstrože sankcije jer ovo podliježe kazni zatvora, rezolutna je Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata. Šokirana je načinom na koji se Ćorušić odnosi prema cijelom slučaju, banalizirajući ono što se dogodilo.
– Liječnička se pogreška može svakome dogoditi, ali trebalo je, kad je već pogriješio, vidjeti kako pomoći pacijentici da se lakše nosi s posljedicama, a ne pustiti je da ide u drugu bolnicu, veli Karačić. U ovom slučaju, bolnica je pacijentici za odštetu platila iznos od 80.000 kuna, koji pokriva polica osiguranja, no to je, ističe, slaba satisfakcija za trajne posljedice koje žena ima zbog Ćorušićeve pogreške.
– Sankcija za ovakvo ponašanje mora biti. Ako ne bude, nemamo pravnu državu, upozorava Karačić, spremna da slučaj iznese pred međunarodne institucije, Europsku pučku pravobraniteljicu i Odbor za ljudska prava UN-a.

Medicinska etika

Prema Zakonu o liječništvu, liječnik koji ne poštuje obvezu čuvanja liječničke tajne podliježe novčanim sankcijama u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna, no to je mala satisfakcija pacijentu o čijim zdravstvenim problemima detalje dozna cjelokupna hrvatska javnost. Hrvatska liječnička komora (HLK) u ovakvim situacijama ima ovlast i obvezu pokrenuti postupak pred Časnim sudom Komore zbog kršenja Kodeksa medicinske etike. U njemu se izrijekom navodi da se »sve ono što je liječnik saznao obavljajući svoj posao, smatra liječničkom tajnom«. Liječnik ju je obvezan čuvati i pred pacijentovim bližnjima, ako to pacijent zatraži, a i nakon njegove smrti, osim u slučaju kad bi čuvanjem liječničke tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi. Čuvanje liječničke tajne proteže se i na sve sustave kojima se podaci o pacijentu prenose, obrađuju i pohranjuju, ističe se u Kodeksu.
Kršenje liječničkog kodeksa za sobom povlači kaznu ukora, novčane kazne, a u težim slučajevima privremenog ili trajnog oduzimanja liječničke licence. Novčana kazna koju liječnik može platiti za otkrivanje liječničke tajne prema Kodeksu ne može biti viša od 5.000 kuna.