Foto ANITA KRISTIAN
Planinarski vodič po Hrvatskoj sadrži obilje pažljivo prikupljenih, provjerenih i aktualnih podataka s terena i upravo zato je među planinarima prepoznat kao vjerodostojan izvor informacija za planiranje izleta
povezane vijesti
Pandemija koronavirusa koja nas je zadesila u ožujku 2020. godine mnoge je natjerala da se okrenu, činilo se, zaboravljenoj prirodi koja nas okružuje. Planinarstvo, kao jedan svjetski fenomen, sve je popularnije i u Hrvatskoj. Riječ je, ugrubo rečeno, o uspinjanju na planine i uživanju u planinarskim krajolicima radi odmora i rekreacije – bez natjecateljskih namjera. Naš sugovornik Alan Čaplar – planinarski publicist, urednik, vodič, instruktor i popularizator planinarstva, planinariti je počeo u najranijoj dobi, sa svojim roditeljima, koji su oboje aktivni planinari.
– Oni su mi usadili ljubav prema planinama i planinarenju, koja se s godinama samo proširivala i produbljivala. U dobi od pet godina popeo sam se na Klek i na Bijele stijene. Zapravo ni ne znam kada i kako sam zavolio planinarenje, to je došlo nekako samo po sebi. Ljepota planinarenja je upravo u tome što se ljubav prema planinama nikad ne iscrpljuje, nego se svakim novim izletom sve više potvrđuje i produbljuje, ističe.
Vrijedna iskustva
Dodaje kako je u srednjoškolskoj dobi prošao opću planinarsku školu te počeo redovito pohađati izlete s planinarskim društvom.
– Na taj sam način stekao velik broj dragih prijatelja i vrijedna iskustva. Upravo zato, iz prve ruke, mogu posvjedočiti da planinarenje bitno proširuje obzore i obogaćuje svakoga od nas. Zato ga i mogu preporučiti svakome tko želi steći široka iskustva i pronaći užitke u prirodi i planinama. U Hrvatskoj danas postoji više od 340 planinarskih udruga koje organiziraju atraktivne izlete i omogućavaju postupno stjecanje znanja i vještina potrebnih za planinarenje tako da je, za svakoga tko želi planinariti, najbolje da se uključi u neko planinarsko društvo. Budući da su naše planine razmjerno lako pristupačne, vrlo raznolike i izrazito lijepe, zaista nije teško zaljubiti se u njih.
Povod našeg razgovora s Čaplarom, inače glavnim tajnikom Hrvatskog planinarskog saveza, jest i nova knjiga iz njegova iskusnog pera – »Planinarski vodič po Hrvatskoj« u izdanju Mozaik knjige. Deset godina nakon objavljivanja prvog izdanja, ovo obljetničko pruža jedinstven pregled planinarskih mogućnosti u našoj zemlji te se od nedavno može naći na policama knjižara. Prije razgovora o samome vodiču, valjalo je pitati Čaplara kako bi uopće definirao planinarenje te je li riječ o stilu života ili hobiju.
Foto A. PERIČIĆ
– Za planinare ponekad kažu da su to ljudi koji žive u planinama, a samo preko tjedna silaze u doline. Planinarenje je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u planinama. Bitno je istaknuti da to nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već uistinu način i stil života, čitav niz aktivnosti koje čovjeku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim. Odlazak u prirodu te druženje i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan oblik odmora koji planinara ispunjava osjećajem zadovoljstva i novim doživljajima. Premda planinarenje fizički iscrpljuje, ono nas istovremeno obogaćuje i osvježava novom emocionalnom energijom koja nam je prijeko potrebna za život u ljudskoj zajednici i njenoj često sivoj svakodnevici.
Opsežan vodič
Rad na nedavno izdanoj publikaciji traje, kaže naš sugovornik, cijeli njegov život. Još 1994. zapisao je prve bilješke s nekih izleta. S vremenom, tih se bilježaka nakupilo podosta, pa ih je Čaplar sabrao, uredio i preradio za knjige »Panonska Hrvatska« i »Dinarska Hrvatska«. Idući je korak bilo izdavanje opsežnog planinarskog vodiča 2008. Iako bi to, samo po sebi, trebalo biti razumljivo, sugovornik ipak ističe da je za pripremu ovakvog vodiča nužno godinama sustavno obilaziti Hrvatsku, te prikupljati i obrađivati podatke iz raznih izvora. U tome su mu, naglašava, pomogli deseci planinara iz svih krajeva Hrvatske te im je na toj pomoći iznimno zahvalan.
Najteža i najlakša stazaPema mojim saznanjima, najteže dostupan planinski vrh u Hrvatskoj je Šćirovac na Biokovu iznad Brela. Od najbliže ceste do toga vrha ima 4-5 sati hoda, a isto toliko potrebno je za povratak, po vrlo izazovnom krševitom terenu. Ipak, ako gledamo zahtjevnost nekih terena, onda bi se u širem izboru našlo još nekoliko desetaka vrlo zahtjevnih planinarskih putova u našim planinama, osobito onih koji osim planinarske, zahtijevaju i penjačku vještinu. Pa ipak, kad je riječ o trasiranju i uređivanju zahtjevnih putova, želio bih istaknuti da treba imati razumnu mjeru i iznad svega brinuti o sigurnosti, što se nažalost posljednjih godina učestalo zanemaruje. Naime, radi sigurnijeg kretanja, više desetaka zahtjevnih planinarskih putova u Hrvatskoj, na najtežim i najopasnijim mjestima, opremljeno je sajlama i klinovima, no u posljednje vrijeme izgrađene su i mnoge nove »ferate«, također sa sajlama i klinovima, ali kojima nije cilj povećanje sigurnosti planinarenja, nego prvenstveno adrenalinski doživljaj. Pogotovo je problem što se takve ferate često grade bez promišljanja o njihovoj opravdanosti, održivosti i odgovornosti graditelja, pa i bez odgovarajućeg projekta, odobrenja, nadzora i zapravo ugrožavaju sigurnost kretanja u planinama. Među takvim instalacijama u planinama ima i izrazito teških i opasnih. Kao ni mnoge druge planinarske udruge u svijetu, Hrvatski planinarski savez ne odobrava, ne gradi i ne registrira takve putove niti snosi odgovornost za sigurnost na njima. Prve planinarske korake uvijek je najbolje napraviti u bližim i lako pristupačnim gorjima. Ne treba forsirati, nego ići pomalo, postupno proširujući svoje vidike. Svima koji žive na riječkom području mogu preporučiti planinarske putove po Učki, grobničkim planinama i uspone na atraktivne vrhove Gorskog kotara. Mnogim Zagrepčanima su uglavnom nepoznati lijepi krajolici na Žumberku, na Kalniku, u Kostelskom gorju, na Hrastovičkoj gori i drugdje. Sve je to nadohvat ruke, vrlo pristupačno i zanimljivo. |
– Nemoguće je nabrojiti sve planinare i prijatelje koji su, svaki na svoj način, pridonijeli ovom vodiču. Neki su pripomogli savjetom, neki kritikom, neki iščitavanjem teksta, neki fotografijama.
»Planinarski vodič po Hrvatskoj« ima 644 stranice i, od 30 knjiga kojima je Čaplar autor ili koautor, ovo je njegova najveća i najopsežnija knjiga. U vodiču su sažeto opisani svi značajniji vrhovi, planinarski putovi, domovi, kuće i skloništa i niz zanimljivosti iz hrvatskih planina. Novi vodič donosi ažurirane i dopunjene podatke, opise novih planina i putova, a posebnost je što je, uz opis i fotografiju svakog planinarskog odredišta, ponuđen i QR kod koji upućuje na internetske stranice Hrvatskoga planinarskog saveza s najaktualnijim opisima i podacima. Knjiga je sada uvezana u tvrde korice, većeg je formata, ima više stranica i više fotografija nego ranija izdanja.
Među fotografijama ima sada i mnogo onih iz ptičje perspektive, snimljenih pomoću bespilotne letjelice, koje otkrivaju neke sasvim nove vizure hrvatskih planina. Na stranicama knjige nalazi se više od 1300 fotografija, tako da će već samo listanje ovog vodiča zasigurno biti velik užitak svima koji vole hrvatske planine.
Alan Caplar na jezeru Kukiste u Prokletijama
– Slikovito rečeno, ovaj planinarski vodič po Hrvatskoj koncipiran je slično kao kuharica s receptima. U toj knjizi ima više od 700 recepata s preporukama kako »skuhati« dobar izlet. Ima tu, naravno, i vrlo jednostavnih izleta, ali i pravih poslastica za planinarske sladokusce. To zapravo znači da u knjizi ima i sasvim jednostavnih i pristupačnih izleta, ali i vrlo zahtjevnih izleta samo za iskusne planinare. Vodič je namijenjen ponajprije planinarima, ali i izletnicima različitih profila i razina planinarskog iskustva, prepričava autor.
Poznavanje terena
Za ovaj vodič nastojao je planine obraditi sustavno i sažeto, tako da bude pristupačan svakome, bez obzira na dob i planinarsko iskustvo.
– Treba reći da vodičem, unatoč velikom opsegu, nisu obuhvaćene sve mogućnosti u našim planinama jer to praktično nije moguće, nego je riječ o izboru preporučenih izleta. S druge strane, vodio sam brigu da vodičem čim kvalitetnije predstavim sva važna hrvatska planinarska odredišta, odnosno da vodič dade sveobuhvatan pregled mogućnosti za planinarenje u Hrvatskoj.
Na pitanje koji je bio najopsežniji zadatak kod pripreme knjige, Čaplar ističe da je to prikupljanje i sistematiziranje obilja podataka.
– Naime, za razliku od pisanja beletristike, za što treba mašte i talenta, priprema vodiča zahtijeva obilazak i poznavanje terena, prikupljanje i provjeru desetaka tisuća podataka. To je i vrlo odgovorno, jer samo jedna pogrešna brojka ili slovo, npr. kod navođenja udaljenosti nekoga puta, može nekoga dovesti u ozbiljnu nevolju, pa i pogibelj.
Hrvatska posebnostPosebnost i najveće bogatstvo naših planina je u njihovoj raznolikosti na relativno malom prostoru. Po tome su naše planine jedinstvene u svijetu. Usporedite samo krševite planine Dalmacije sa zelenim planinama Gorskog kotara, pitome slavonske planine sa širokim vidicima i jedinstvenim prizorima koje pružaju planine u Istri, raznovrsnost velebitskih pejzaža s brdima i planinama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa ćete doći do zaključka da naše planine omogućuju uistinu jedinstvene, a toliko raznovrsne planinarske doživljaje. |
Ova bi knjiga trebala postati dio obvezne lektire svakog planinara jer omogućuje planiranje svih vrsta izleta – od laganih i kratkih šetnji, do zahtjevnih, višednevnih tura. Upravo u tome, kazuje sugovornik, i jest najveća ljepota naših planina – u njima užitke i izazove mogu pronaći i oni koji se tek počinju baviti planinarenjem, kao i oni koji redovito obilaze i dobro poznaju naše planine.
– Planinarima je dobro poznato da je svaki izlet važno dobro isplanirati i za njega se pripremiti, kako bi boravak u planini bio ugodan i siguran. Međutim, mnogi manje iskusni posjetitelji planina nekako podrazumijevaju da su im za planinarenje sasvim dovoljna saznanja s društvenih mreža i raznih internetskih portala.
Često se, nažalost, potvrđuje da neprovjereni i nepotpuni podaci za koje nitko ne jamči lako mogu nepripremljenog posjetitelja dovesti u nevolju. Planinarski vodič po Hrvatskoj sadrži obilje pažljivo prikupljenih, provjerenih i aktualnih podataka s terena i upravo zato je među planinarima prepoznat kao vjerodostojan izvor informacija za planiranje izleta.
Planinarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju – naša planinarska organizacija osnovana je pod imenom Hrvatsko planinarsko društvo još 1874.
– S ponosom ističemo da su Hrvati tako postali deveti narod svijeta koji je imao svoje planinarsko društvo. Godine 1898. počeo je izlaziti časopis Hrvatski planinar, koji je danas jedan od najstarijih časopisa u Hrvatskoj. Nije pretjerano reći da hrvatski planinari, još od 19. stoljeća, djeluju i razvijaju svoje djelovanje u skladu s europskim i svjetskim standardima i trendovima. Hrvatski planinarski savez danas sačinjava ukupno 340 planinarskih udruga s više od 35.000 individualnih članova, a planinarenjem se bavi još i mnogo ljudi koji nisu članovi planinarskih udruga.
Prema podacima Ministarstva turizma i sporta i Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatski planinarski savez je po brojnosti članstva među pet najvećih nacionalnih sportskih saveza u Hrvatskoj. Zanimanje za planinarenje i posljednjih je godina u stalnom porastu, kako kod nas tako i u inozemstvu, jer sve veći broj ljudi prepoznaje vrijednosti boravka i kretanja u prirodi.
Neiskorišteni potencijal
Planine su, kazuje Čaplar, nedvojbeno najveći neiskorišteni turistički potencijal naše zemlje. Ipak, kada je riječ o razvoju turizma u planinama, treba biti oprezan i voditi računa da planinski turizam nipošto ne bi trebao biti razvijan po principima masovnosti, nego prvenstveno kroz koncept održivog, zelenog turizma. O tome je Čaplar govorio nebrojeno puta, posebice u vrijeme kada je sa suradnicima radio na razvoju međunarodnog projekta i puta Via Dinarica. Taj je projekt 2017. bio nominiran za nagradu »Europski građanin«, koju dodjeljuje Europski parlament. Sa svojim znanjima o planinama i planinarstvu, Čaplar je danas član radne skupine za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030.
Sam Hrvatski planinarski savez kontinuirano provodi velik broj raznovrsnih aktivnosti i projekata. U ovom trenutku su osobito fokusirani na pripremu i provedbu nekoliko projekata obnove značajnih planinarskih objekata, a usmjereni su i na pronalaženje održivog modela potpore uređivanju planinarskih putova iz sredstava namijenjenih za turističku infrastrukturu, po uzoru na najbolju praksu iz susjednih zemalja.
SavjetiU planinarskim vodičima i zemljovidima, pa i na internetskim stranicama HPS-a, dostupno je obilje korisnih informacija za planiranje planinarskih izleta i tura. Pri kretanju po planini sve vrijeme treba voditi brigu o orijentaciji, pogotovo u uvjetima smanjene vidljivosti. Isto tako, važno je prilagoditi tempo hoda, ne odvajati se od skupine te poštovati i primjenjivati upute vodiča. Za siguran korak potrebno je imati kvalitetne planinarske cipele, a i sva druga oprema treba biti prilagođena trajanju i karakteru izleta ili ture. Što se početnika tiče, preporučujem dobro upoznati i usvojiti sva osnovna planinarska znanja i vještine, a poslije ih redovito njegovati i ne zanemarivati mjere opreza. Posebno preporučujem uključivanje u neko od 300 planinarskih društava i pohađanje opće planinarske škole koje se provode u planinarskim udrugama po programu Hrvatskog planinarskog saveza. To je najbolji način za usvajanje osnovnih planinarskih znanja i vještina, a i za upoznavanje planina, uz vodstvo iskusnih planinarskih vodiča. U svakom slučaju, planinarenje obogaćuje život, širi vidike i donosi nebrojene užitke svima koji ih žele doživjeti i ponijeti u sebi. |
– Govoreći o održivom turizmu, treba istaknuti da je većina infrastrukture za planinarski i planinski turizam uređena upravo zahvaljujući planinarskim udrugama. Danas tu infrastrukturu sačinjava više od 6.500 kilometara markiranih planinarskih putova i 155 planinarskih domova, kuća i skloništa o kojima skrbe Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge. S obzirom na općekorisnu funkciju, važnost i potrebe te infrastrukture, Hrvatski planinarski savez nastoji osigurati stalnu i stabilnu potporu iz javnih izvora za obnovu, održavanje i izgradnju planinarske infrastrukture.
To je veoma izazovno i zahtjevno, svjedoči glavni tajnik HPS-a, jer se učestalo uzima »zdravo za gotovo« da je uređivanje te vrlo potrebne i nadasve korisne javne infrastrukture, po tradiciji zadaća i obveza planinarskih udruga, pri čemu se zanemaruje i olako ispušta iz vida činjenica da uređivanje i održavanje tako razgranate mreže putova nije održivo bez namjenskih javnih ulaganja.
– Dobro uporište za iskorake u tom smjeru poboljšanja predstavlja i nedavno usvojena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., u kojoj se kao važne nacionalne smjernice za razvijanje zdravlja i rekreacije izričito navode promoviranje planinarskih sadržaja i ulaganja u planinarsku infrastrukturu.
Izleti s djecom
Čaplar aktivno planinari i sa svojom obitelji, s kojom je obišao glavninu naših planina. Njegova je obitelj najbrojnija obitelj u popisu Hrvatske planinarske obilaznice. Osim Alana, značke posjeduju i njegovi roditelji Vesna i Roman, brat Neven, supruga Ana te kći Lana. Ukupno – njih šestero. Mlađa kći Ivana, kojoj je sada devet godina, osobito se zaljubila u planinarenje.
– Planinarenje je jedna od rekreativnih aktivnosti kojom se uistinu svatko može baviti doslovno od malih nogu do duboke starosti. Dakako, izleti s djecom trebaju biti prilagođeni njihovim interesima i motivaciji. O tome mogu posvjedočiti i kao voditelj planinarske skupine Gojzeki u HPD-u Željezničar, koju čini oko 170 djece i roditelja, a koja postoji i raste već više od 20 godina. Štoviše, zbog energije koju djeca imaju, s njima je često zanimljivije i zabavnije planinariti nego s mnogim planinarima zrelije dobi.
Na našu početnu tezu kako je pandemija koronavirusa popularizirala odlazak ljudi u prirodu, Čaplar odgovara da nas je pandemija podsjetila i osvijestila koliko je izrazito važno brinuti o zdravlju. Upravo su planinarenje i boravak u prirodi jedan od najzdravijih načina provođenja slobodnog vremena i brige o svojem zdravlju, pa je želja velikog broja ljudi za posjećivanjem planina sasvim logična i razumljiva.
– To je dobro vidljivo i na planinarskim putovima na svim našim planinama, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode te svugdje drugdje. Ta zainteresiranost je dobrodošla, no vrlo je važno ne podcjenjivati planinu, dobro se pripremiti za svaki uspon i poštovati pravila ponašanja u planini, zaključio je.
