Pravnica Tudela Gutiérrez, rođena u Španjolskoj, zastupnica je u peruanskom parlamentu od ljeta 2021. Članica je konzervativne stranke Avanza País.


U Peruu, zemlji s 34,8 milijuna stanovnika, živi oko 6000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.




Peru je prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati u 16. stoljeću. Dubrovački vlastelin Basilije Basiljević je 1573. godine poput tisuća drugih Europljana odlučio okušati poslovnu sreću u zemljama Južne Amerike.


Zaputio se u Peru privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. U Cuscu, prijestolnici Inka, osvajači su izgradili 28 crkava, a jedna od njih je bila i crkva svetog Vlaha koju su gradili hrvatski mornari i Basiljević. Kasnije su iz dubrovačkog kraja stigle i obitelji Divočići i Škrabonje te drugi doseljenici.


Hrvati su u Peru u nešto većem broju pristizali u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to uglavnom Dubrovčani, te nešto rjeđe ljudi iz drugih krajeva Dalmacije i primorja.


Krajem 19. stoljeća cvjetao je posao s izvozom prirodnog guano gnojiva pa su se u tome okušali neki hrvatski iseljenici. Oslobađanjem od kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, država pokreće rudarstvo pa je to potaknulo mnoge Hrvate da se zapute u planine Ande i počnu s eksploatacijom bakra, zlata i srebra.


Hrvati, većinom iz dubrovačkog kraja, krajem 19. stoljeća su u andskom naselju Cerro de Pasco bili značajna kolonija stranaca.


Relativno mali broj Hrvata doselio se poslije Prvog svjetskog rata.


Nakon Drugog svjetskog rata u Peru je 1948. stigla skupina od oko 1000 hrvatskih političkih emigranata iz svih krajeva Hrvatske.


U veljači se hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sastao u glavnom gradu Limi s peruanskim kolegom Javierom Gonzalezom-Olaecheaom Francom.


To je bio posjet najviše političke razine iz Hrvatske od 2012. godine koji pomaže u osnaživanju bileteralnih odnosa, rekla je tada hrvatska počasna konzulica Ana María Kuljevan.