Iako su nam u umreženom svijetu današnjice kako sve informacije, tako i one o vremenskim prilikama dostupne na svega nekoliko klikova te nerijetko o naglim promjenama vremena bivamo promptno obaviješteni i putem pametnih telefona, televizijski meteorološki izvještaji, kao i prognostičari, još uvijek uživaju veliko povjerenje gledatelja.

Prateći tehnološku složenost društva, porasta i složenost posla jednog prognostičara, posebice ako se u tu jednadžbu uvrsti i gorući svjetski problem klimatskih promjena.

Jedina domaća televizijska emisija potpuno posvećena borbi protiv klimatskih promjena emitira se na najgledanijem kabelskom kanalu, N1 televiziji. O važnosti i složenosti posla, a koji uvelike nadilazi samu ulogu meteorologinje, razgovarali smo s Teom Blažević.

Ova ambiciozna voditeljica i urednica emisije znakovitog naziva »Klimatske promjene« te istodobno voditeljica čitavog vremenskog centra N1 televizije, ali i javno prepoznata poticateljica principa održivog i zelenog načina života, za naš list otkriva kako joj izgleda prosječan radni dan, je li oduvijek sanjala o karijeri na malim ekranima, što misli o pučkoj meteorologiji te neizbježno – kakvo nas vrijeme očekuje na kraju klimatološkog ljeta.

Nakon višegodišnjih predanih televizijskih angažmana u području meteorologije, postali ste voditeljicom Vremenskog centra N1 televizije. Kako izgleda jedan prosječan radni dan na toj poziciji?

– Moj radni dan starta vrlo rano, naime prije 6 ujutro već znam biti na poslu i pregledavati prognostičke materijale, a onda u skladu s njima i pripremati prvi meteorološki izvještaj. Jutarnja javljanja su uvijek uživo i često ih znam odraditi i s terena. Ukoliko je taj dan neka posebnija vremenska situacija, nastojim prakticirati i više live izvještaja.

Naravno, treba pripremiti i prognozu za ostale segmente news programa, tako da zna biti prilično »gužvovito«. Nastojim paralelno informirati i na društvenim mrežama tijekom radnog dana, koji se zna prilično produljiti. Imala sam vrlo intenzivan period tijekom kojeg sam implentirala novi program i grafički paket, koji ponovo planiramo unaprijediti. U šali u redakciji znamo reći: »dođeš na posao prije šest, kad te volja, odeš poslije šest, kad te volja«.

Prilika za novo iskustvo

Što vam je u prvo vrijeme prelaska s RTL televizije u redakciju N1 najteže palo? S druge strane, što se s vremenom pokazalo kao pozitivna posljedica spomenutog transfera?

– Na svaku promjenu nastojim gledati kao na novi, pozitivan početak, priliku za napredak, a prostora za napredak uvijek ima. Na N1 televiziji osmislila sam dva nova formata, što smatram velikim uspjehom i ostvarenjem. Jedna emisija prati klimatske promjene, vrlo aktualnu i važnu temu, a druga otkriva tajne svemira. I tu nije kraj. Želja mi je nastaviti se profesionalno ostvarivati.

Jeste li odmah prilikom upisa studija Geofizike imali na umu karijeru na malim ekranima ili su vam se jednostavno tako posložile kockice u životu?

– Tijekom upisa studija Geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a kasnije i usmjeravanja k meteorologiji, nisam imala ideju što ću kasnije raditi. Natječaj za posao televizijskog meteorologa učinio se kao prilika za neko novo iskustvo, a izazov mi je bio izbrusiti govorne vještine, istrenirati taj javni nastup. Važno mi je bilo samo da se nastavim baviti strukom, koja zahtijeva stalno učenje, osobito danas, u vrijeme kad se klimatske promjene intenziviraju te moja uloga više nije samo uloga televizijskog meteorologa, već je puno šira.

Sudjelujete u stvaranju emisije »Tajne svemira«. Budući da je riječ o svojevrsnoj revoluciji domaće televizijske ponude, oduzimaju li vam puno vremena pripreme za emisiju? Što vas u vezi s radom na »Tajnama svemira« posebno veseli?

– Jako volim znanost, prije svega, a kao geofizičarka imam dobru podlogu za razumijevanje astrofizike. Iako, stalno se konzultiram s kolegama astrofizičarima prilikom uređivanja emisija. Nastojim da format bude edukativan, pun zanimljive slike iz svemira. N1 televizija jedina je u cijelosti u medijima pratila lansiranje teleskopa James Webb i analizirajući s gostima njegove prve fotografije dosad neviđenih dijelova svemira, imala sam osjećaj da stvarno otkrivamo tajne svemira.

Krenimo od sebe

Urednica ste i voditeljica emisije »Klimatska budućnost«. Pronalazite li lako odgovarajuće sugovornike? Kako ste zadovoljni reakcijama kolega, ali i publike?

– N1 televizija jedina u Hrvatskoj ima format posvećen borbi protiv klimatskih promjena, što najbolje pokazuje kako je ova važna tema i dalje premalo zastupljena u našem medijskom prostoru. Htjela bih podignuti svijest kod gledatelja o važnosti ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi, potaknuti ih na promjene, od kojih mnogi zaziru. Puno je lakše »nastaviti po starom« jer zašto bismo mi išta radili kad se »netko tamo vraća ugljenu«? Ovo je samo jedan primjer kako neki razmišljaju. Hajmo mi krenuti od sebe i iskoristiti sve one potencijale koji su nam na raspolaganju, recimo kad govorimo o obnovljivim izvorima energije.

Ususret možda i najvažnijem prošlogodišnjem klimatskom sastanku svjetskih čelnika – COP 26, vodili ste i uređivali emisiju iz Glasgowa u Škotskoj. Koliko je to bilo izazovno?

– Projekt COP 26 bio je isto tako jedinstven u medijskom prostoru Hrvatske, jedini smo u cijelosti, puna dva tjedna pratili susret svjetskih čelnika na temu klimatskih promjena. Gledatelji su prvi puta imali priliku pratiti najvažniji klimatski summit u cijelosti, doznati iz prve ruke neke važne političke odluke, a tiču se zaštite klime, što znači i zaštitu naših života. Iskreno se nadam da ćemo i ove godine, snimatelj i ja, zasukati rukave u Egiptu, gdje se održava COP 27.

Vaše javno djelovanje u smjeru poticanja principa održivog i zelenog načina života prepoznato je na prvom Greencajt festivalu, i to nominacijom za prestižnu nagradu Greenliderice. Kakvo značenje za vas ima ova nominacija?

– Iako na kraju nisam osvojila nagradu za Greenlidericu, kažu da mi je »malo falilo«, što znači da su ljudi prepoznali moj trud i rad, potvrđuje to i nominacija, u krajnjoj liniji. Nastavit ću, kao i dosad, poticati na zeleniji i održiviji način života kako bismo svi zajedno živjeli u nekom boljem i zdravijem okruženju.

Zaštita mora

Na Greencajt festivalu bili ste i jednom od govornica. Koje su poruke bile u fokusu vašeg izlaganja?

– Na Greencajt festivalu sam moderirala čak tri panela, od kojih mi je jedan bio posebno važan, a tiče se zaštite našeg mora. I sama sam rodom iz Dalmacije, odrasla sam uz more, no čini se da se naš plavi biser sve više mijenja na gore. Kad govorimo o klimatskim promjenama, treba reći da pogađaju i Jadran. Morski ekosustav je vrlo ugrožen, izumiru nam koralji, pojavljuju se invazivne vrste. Kao da to nije dosta, čovjek zagađuje, pretjerano izlovljava, ostavlja na morskom dnu stare ribarske alate. Voljela bih kad bi mi naši najbolji morski biolozi mogli reći da se poboljšala situacija, no, nažalost, kažu da Jadran počinje sve više nalikovati na baru. To me čini neizmjerno tužnom.

Iza nas je sad već vrhunac ljeta, a kako to obično biva, ljeto je obilježila i sezona požara. Koliko ste posvećeno pratili kretanja vjetra u tim prilikama? Jesu li to situacije u kojima vaš posao doseže vrhunac stresa?

– Često sam u kontaktu s vatrogascima, kojima se i ovom prilikom želim zahvaliti za sve što rade kako bi zaštitili naše šume, domove od vatre. Za mene su oni istinski heroji. No, i kad govorimo o požarima, upliću se klimatske promjene. Ovoj važnoj temi ću stoga posvetiti emisiju »Klimatska budućnost« koja će se emitirati 29. rujna. Naime, opasnost od šumskih požara nije prošla, još uvijek je velika i vrlo velika u dijelovima zemlje.

Tko su vaši profesionalni uzori i zašto?

– Teško mi je izdvojiti neku osobu, volim biti u blizini ljudi koji su radoholičari, takvi me najviše inspiriraju jer i sama mnogo radim. Uvijek me oduševi kad netko ima neki super novi projekt, jedinstven, prvi kao takav, jer to znači i veliku hrabrost, spremnost na rizik.

Vrlo ste aktivni na društvenim mrežama Twitteru i Instagramu. Što vas motivira na gotovo svakodnevne objave? Pomaže li vam netko u vođenju mreža ili sve stižete sami?

– Opuštaju me aktivnosti na društvenim mrežama, ja to hendlam sama, onako spontano, kad uhvatim vremena. Šalim se kako će mi uskoro moći pomagati moja kći Laura, tinejdžerica, koja osobito voli Tik-tok, a ja se tu još nisam toliko aktivirala.

Kada se posve osobno čujete s obitelji i prijateljima, primjerice telefonski, uključuju li ti razgovori barem ponekad i pitanja o vremenskoj prognozi za taj dan?

– Kći Laura, prije odlaska u školu ili grad, često sa mnom provjeri hoće li padati kiša. A tu su i ostali članovi obitelji, recimo sestra Ana, liječnica, anesteziologinja intenzivistica, koja u slobodno vrijeme uživa u vrtlarstvu pa stalno ima neki prognostički upit.

Neizbježno je da vas za kraj pitamo: Kakvo će nas vrijeme pratiti do kalendarskog kraja ljeta?

– Čini se da smo one velike vrućine, kakvima smo svjedočili u ranijoj fazi ljeta, definitivno ostavili iza sebe. Ipak, ne bih rekla da je ljeto gotovo. Vrućih dana će biti još, i to ne samo na moru, tako da će biti još prilike za uživanje u morskim radostima. Što se tiče rujna, ako je suditi prema dugoročnoj prognozi, čini se da se nastavlja suša, ali i da će mjesec biti iznadprosječno topao.