Kad se u proljeće sad već pomalo i daleke 2013. godine u Kanadi počela prikazivati prva sezona serije »Vikinzi«, malo se tko nadao – najvjerojatnije čak i nitko – da će osam godina kasnije prikazivanje završne sezone, koje u istoj toj Kanadi upravo traje, biti jedan od najznačajnijih TV događaja u cijelom svijetu.

Naime, u tih osam godina »Vikinzi« su postali jedna od najomiljenijih svjetskih TV serija, fanovi priča o povijesti Vikinga broje se u milijunima, brojni su glumci iz te TV serije postali internacionalne zvijezde, snimljeni su brojni filmovi o Vikinzima, u cijelom svijetu poraslo je zanimanje za povijest te mitologiju skandinavskih naroda…

History Channel

U početku se to teško moglo naslutiti. Autor serije Michael Hirst prvu sezonu koja se sastojala od devet epizoda napravio je za History Channel, čuveni američko-britanski TV kanal koji se temelji ponajprije na dokumentarnim filmovima i serijama, odnoso faktografskom pristupu analize povijesti. Upravo stoga mnogi su pretpostavljali kako će »Vikinzi« biti još jedna kombinacija igrano-dokumentarističke serije (poput, primjerice, serije »Hrvatski kraljevi« također emitirane na tom kanalu) s pojedinim igranim dijelovima te znatno češćim istupima povjesničara. No, Hirstova je ideja bila nešto potpuno drugo – inzistirao je na igranom prikazu dijela povijesti vikinških plemena pa je tako cijela prva sezona bila klasična, ne dokumentaristička, već fikcijska TV serija utemeljena na sagama i narodnoj predaji o čuvenom vikinškom vođi Ragnaru Lothbroku.

Šest ili devet sezona?

Pri tom je Hirst krenuo od početka, odnosno od mladih Lothbrokovih dana, kad je krajem 8. stoljeća živio kao farmer sa suprugom Lagerthom u jednom od prelijepih norveških fjordova. No, što neimaština, a što hrabrost i ratničke sposobnosti, tjeraju ga da sa svojim sunarodnjacima na brzim vikinškim brodovima krene u ratničke prepade na susjednu Englesku iz koje se vraćaju s bogatim plijenom. Shvativši da na taj način mogu doći do itekako značajnog imetka, Vikinzima to postaje način života, a njihova osvajanja s Engleske se šire na Francusku, potom i niz zemalja Mediterana, kasnije i Grenland te Rusiju gdje osnivaju kraljevstvo Kiev Rus, a uz sva ta povijesno istinita osvajanja serija se jednim dijelom bavi i logičnom pretpostavkom po kojoj su upravo vikinški moreplovci znatno prije Christofora Colomba otkrili i – Ameriku! Naravno, za ovako bogatu i raznovrsnu ratničku povijest treba i puno prostora pa je u šest sezona snimljeno ukupno čak 89 epizoda pri čemu su nakon prve sezone s devet epizoda uslijedile druga i treća koje su svaka imale po deset epizoda, dok četvrta, peta i šesta nude po fantastičnih 20 epizoda pa su, ustvari, u pravu oni koji tvrde kako »Vikinzi« u svojoj osnovi imaju ne šest, već devet sezona!

Povijesne činjenice

Stvarajući ovu veličanstvenu sagu, Hirst i njegov iz sezone u sezonu sve veći scenaristički tim odlučili su ponavljati recept prve sezone koja počinje čuvenim vikinškim osvajanjem, pokoljem i uništavanjem katoličke misije u engleskom gradiću Lindisfarneu što se dogodilo 793. godine. Slijede potom scene osvajanja pojedinih dijelova Engleske, okupacija Pariza, surova i bolna smrt Ragnara Lothbroka (bačen je u jamu prepunu zmija otrovnica) te nova osvajanja njegovih sinova Bjorna Željeznog i Ivara Beskosnog. U svakoj su se sezoni scenaristi nastojali držati u što većoj mjeri povijesnih činjenica, ali su isto tako, kad je to bilo potrebno radi zanimljivosti radnje, ponekad znali malo i skrenuti izvan okvira povijesti, izmisliti određena zbivanja i likove te pametno radnju obogatiti »svetim trojstvom« svakom gledatelju zanimljivih tema, a to su moć, bogatstvo i seks. Baš stoga »Vikinzi« su, kao i sjajna fantasy serija »Igra prijestolja« s kojom su je često uspoređivali, serija prepuna ne samo ratničkih pohoda i osvajanja, već i političkih spletki i zavjera, ali i ljubavnih okršaja i izdaja.

Nove glumačke zvijezde

Šest velikih sezona iznimno uspješne serije donijelo je i glumačku slavu mnogim do tada nepoznatim glumcima. Štoviše, jedino veliko glumačko ime na početku je bio Gabriel Byrne koji je u prvoj sezoni glumio vladara Haraldsona kojeg Ragnar ubija i preuzima vlast nad gradićem Kattegatom, što će biti početak njegova vladanja vikinškim plemenima. Njegov je lik uspješno utjelovio Travis Fimmel koji se javlja u prve četiri sezone, dok je njegovu suprugu Lagerthu kroz svih šest sezona vrlo dojmljivo odigrala Katheryn Winnick. Jako je upečatljiv Gustaf Skarsgard koji glumi Flokija u svim sezonama, a pažnje vrijednu ulogu ostvario je i Alexander Ludwig koji od druge do šeste sezone glumi Ragnarovog i Lagerthinog sina Bjorna Ironsidea, jednog od najčuvenijih vikinških ratnika i vladara. Izvrsna je u ulozi druge Ragnarove supruge Auslag Alyssa Sutherland, a njihove sinove koji su također dali ogroman doprinos (često ne baš i pozitivan) vikinškoj povijesti glume Alex Hogh Andersen (Ivar the Boneless), Marco Ilso (Hvitserk) i Jordan Patrick Smith (Ubbe). Uz njih sjajne uloge vikinških ratnica (tzv. shield maiden) pružile su Georgia Hirst kao Torvi te Ragga Ragnars kao Gunnhild, a u četvrtoj i petoj sezoni čuveni irski glumac Jonathan Rhys Meyers briljira kao biskup Heahmund.

Radnja posljednje, šeste sezone koja se upravo prikazuje i nudi punih 20 epizoda vezana je uz 10. stoljeće, a scenaristički je podijeljena na četiri veće radnje. Temelj prve je sudbina Ivara koji nakon sukoba s braćom bježi na Istok, točnije u Rusiju gdje će dospjeti do dvora kneza Olega s kojim će, budući da su oba psihotične ličnosti uvjerene kako su bogovi, nastojati vratiti se u Skandinaviju, svrgnuti Bjorna s trona te ponovo postati vladar. Druga je radnja vezana uz Kattegat, glavni vikinški grad kojim žele upravljati mnogi, iako to pravo pripada Bjornu. Treća linija priče prati Lagerthu koja se pod starost vraća u fjord gdje je u mladosti živjela sa Ragnarom, a četvrta je vezana uz Ubbea koji uz suprugu Torvi odlazi prema Grenlandu odakle kreću i dospijevaju do Amerike gdje radnja i završava osnivanjem vikinškog naselja. Naravno, ovako kompleksno zamišljena radnja nudi brojna dramatična zbivanja i razne obrate, kao i svu silu prekrasnih skandinavskih pejzaža, iznimno dobro snimljenih masovnih ratnih scena te podosta krvi i nasilja.

Edukativna nota

Iako se priča ne drži uvijek istinih povijesnih činjenica i iako, zbog zanimljivosti radnje »spaja« likove koji nikako nisu mogli živjeti u isto vrijeme, serija u osnovi pruža itekako snažnu edukativnu notu jer približava značajne dijelove europske povijesti ranog srednjeg vijeka gledatelju pa je i s te strane vrlo korisna. No, prije svega, »Vikinzi« su sa svojih punih 89 epizoda veličanstvena saga o prošlosti Vikinga, iznimno raskošna i bogata TV serija koju mnogima neće teško biti pogledati još jednom, jer to zaista i zaslužuje budući da je na do sada najbolji mogući način ispričala priču o veličanstvenim, ali surovim ratnicima sjevera.

Polemike i kritike

Naravno, neki dijelovi ovog serijala izazivali su polemike i kritike pa tako mnogima nije bilo drago što su poganski običaji i višeboštvo starih Vikinga prikazani eksplicitno kroz krvava žrtvovanja ljudi i životinja, mnogi nisu bili zadovoljni ni tretmanom kršćanstva koje Vikinzi ismijavaju kad god stignu, a oni najćudoredniji grozili su se i nekih žešćih erotskih scena pa je, primjerice, vruća lezbijska scena seksa Lagerthe i Astrid u epizodi »The Outsider« iz četvrte sezone u SAD-u svedena na njihov početni poljubac i – ništa više.

Nova serija »Vikings: Valhalla«

Veliki uspjeh traži i nastavak. No, budući da je većina glavnih likova skončala (Bjorn je ubijen u sukobu s Rusima, Ivar u Engleskoj, Lagertu je ubio Hvitserk…) Michael Hirst odlučio je novi serijal raditi s novim razdobljem vikinške povijesti, točnije sa zbivanjima u 11. stoljeću vezanima uz čuvenog Leifa Eriksona (po Skandinavcima on je prvi otkrio Ameriku) te norveškog kralja Haralda Hardrada, lijepu Freydis i normanskog kralja Williama Osvajača. Na seriji zajednički rade Michael Hirst i MGM Television, imat će 24 epizode i bit će producirana kao dio materijala sada već svima znane korporacije Netflix. Zna se da će naziv serije biti »Vikings: Valhalla«, ali još nije poznato koji će glumci biti angažirani.

Odlična glazba čuvene norveške grupe Wardruna

Seriju prati i vrlo dobra glazba inspirirana skandinavskom mitologijom i glazbenim folk nasljeđem cijelog poluotoka, posebno Norveške. Najzaslužnija za to je čuvena norveška folk rock grupa Wardruna čiji su članovi autori većine glazbe iz svih šest sezona, a u trećoj sezoni lik vikinškog šamana odlično je odglumio Einar Kvitrafn Selvik, osnivač tog sastava.