Za razliku od brojnih komunalnih monopola, poput vode, gradskog prijevoza, čistoće ili liberalizacije cijene plina (komunalni monopol distribucije), struja i telekomi su formalno na slobodnom tržištu. Slobodna je i ponuda programskih IPTV paketa u okviru domaćih telekoma, ali kada je u pitanju OTT (globalna TV ponuda) tu nema lokalnih pravila ni državnih granica.

​Tako se pojavljuju strane OTT kuće za gledatelje u Hrvatskoj koje nude domaće programske televizijske pakete, kao na primjer gonet.tv. Za razliku od ostalih TV usluga, kod OTT ponude postoji mogućnost planetarnog odabira i tu ulogu cenzora ne samo da ne može uzeti država, već ni telekom preko kojega gledate konkurentsku TV ponudu.

​TV bez granica

​Tehnologija napreduje, a za televiziju više nema granica, ne samo novijeg datuma, već od kada postoji satelitsko emitiranje. Država jednostavno nema načina onemogućiti nekome da nešto gleda i čuje. Prije televizije postojao je i »kratki val« kada je riječ o radijskom programu, gdje također program nije poznavao granice. Istina, to su bila vremena kada je bilo tonskih poteškoća i smetnji, dok danas besplatno s drugog kontinenta možete pratiti televizijski program u 4K kvaliteti. Međutim, još je veći problem kada nešto možete gledati besplatno, a da vam država takvu uslugu prisilno naplaćuje. Neki državni nameti, poput poreza, prireza, raznih taksi te komunalne i vodne naknade, ne mogu se izbjeći.

U Hrvatskoj postoji RTV pristojba koju su mnoge zemlje već ukinule. Ta mjesečna pristojba objašnjava se kao državna potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC). Sukladno članku 38. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, iznos mjesečne pristojbe od 80 kuna raspoređuje se tako da se 68,4 posto izdvaja za troškove proizvodnje programa, 11,7 posto izdvaja se za emitiranje uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF, 4,5 posto izdvaja se za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar), 4,4 posto izdvaja se za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica Hrvatske radiotelevizije koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti (Radna jedinica Pristojba Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Arhiv Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Interna revizija Hrvatske radiotelevizije) i 11 posto izdvaja se za troškove poslovanja (rezervacija, vrijednosno usklađivanje i financijski rashodi). Komercijalne televizije pokazale su da se televizijski program praktički može emitirati besplatno, uz to i s kvalitetnim informativnim programom. Dio prihoda takve komercijalne televizije ostvaruju od telekom operatera koje njihove programe puštaju u kabelu i putem IPTV-a i naplaćuju od gledatelja.

Svi su globalni

Od telekom operatera neslužbeno saznajemo, jer ugovori pripadaju u kategoriju poslovne tajne, da ako se odlučite, recimo, programe HRT-a pratiti »nezemaljski«, već putem kabela ili IPTV usluge operatera, tu uslugu plaćate dvaput, jer HRT to naplaćuje telekom operateru, a on to od svojih korisnika, koji istovremeno plaćaju TV pristojbu. Danas se zapravo i ne isplati emitirati zemaljski televizijski program. Morate platiti koncesiju državi i naknadu odašiljačima, a tu je skupa odašiljačka oprema. Kada ste u kabelu, ne samo da nemate troškove koncesije ni odašiljanja, već od kabelskog operatera dobijete i postotak od broja gledatelja.

​Zbog toga, a osobito zbog razvoja telekomunikacija, sve je manje onih televizijskih programa koji se odlučuju za zemaljski način emitiranja, (ako nije pay-TV) jer mogu doći do velikog broja gledatelja i na alternativne načine. Zato danas zahvaljujući internetu i satelitima ne postoje lokalni televizijski programi – svi su globalni i mogu se gledati u cijelom svijetu. »Oprema« za prijem takvih TV signala (satelit i internet) danas se nalazi u svim televizijskim prijemnicima nove generacije, već kao standard.

​Problem je druge prirode. Većina korisnika, posebice oni manje obrazovani i starije generacije, ne snalaze se s novim tehnologijama. Zato mnogi odlučuju platiti neku uslugu samo da im bude »jednostavnije«, nego da im bude malo kompliciranije, pa makar bilo i besplatno. Apsurd je u tome da većina gledatelja već plaća »kabelsku TV – IPTV« pa u pravilu plaća i internet. Ako već imaju internet, a žele na televiziji gledati besplatno informativne TV programe, jednostavno se putem daljinskog upravljača pritisne – Free News IPTV – i besplatno se mogu gledati informativni programi od Amerike, Rusije, Japana, Indije, Australije, Francuske, Britanije, Turske, Arabije… Zapravo sve one koji vas hoće informirati, ali i »indoktrinirati«. Ako želite gledati zabavne TV sadržaje, malo se treba potruditi i dosta je toga besplatno, a ako vam je televizijski prijemnik spojen na satelitsku antenu, od jutra do večeri možete besplatno gledati televizijski programi iz cijelog svijeta, čak i u 4K kvaliteti. Mnoge će zaboljeti prst i izgubit će cijeli dan putujući svijetom putem svog »velikog ekrana«.

Medijsko-politički ratovi

I dok je realna tehnološka stvarnost višak televizijskih programa i manjak vremena za njihovo gledanje, u Hrvatskoj se vode »medijsko-politički ratovi« za TV gledatelje. Program N1, a i neki političari, na političku razinu digli su problem isključivanja te televizije iz paketa A1. Iz A1 kažu da im je cijena koju moraju platiti N1 previsoka kako bi ga imali u svojoj IPTV ponudi, odnosno A1 kaže da je United Media, vlasnik N1, postavila neprihvatljive uvjete za produljenje ugovora.

»Njihovim prihvaćanjem, pružanje TV-usluge našim korisnicima više ne bi bilo moguće pod jednako povoljnim uvjetima«, navodi se u priopćenju A1. Na ovu izjavu iz A1 stiže informacija iz United Medije, u kojoj se kaže da su netočni navodi A1 jer da je United Media ponudila jednake uvjete i jednaku cijenu kao dosad. Tako se tvrdi da su navodi operatera A1 da je United Media postavila neprihvatljive uvjete za nastavak suradnje s njima »apsolutno netočni i ne odgovaraju istini«.

»Ovom operateru (A1) je ponuđena distribucija naših kanala pod jednakim uvjetima i po jednakoj cijeni koja je vrijedila i dosad«, kažu iz United Medije, te u svome priopćenju napominju: »Spremni smo i javno objaviti ponudu dostavljenu A1 kako bi se svi uvjerili da nije istinita ni tvrdnja da bismo morali poskupiti svoje usluge ako bismo nastavili distribuciju SK i N1 kanala.« Iako smo zatražili, obećanu ponudu koju bi »rado javno objavili i znali tko je u pravu«, taj dokument od United Medije nismo dobili.

United Media kaže da su odlukom A1 da ne nastavi distribuciju United Media kanala, gledatelji izgubili i mogućnost informiranja na televiziji N1, koja je »nepristrana, objektivna medijska kuća i jedna od najcitiranijih u Hrvatskoj«. Međutim, tko hoće gledati N1, taj program, osim što može gledati besplatno preko interneta, može se prebaciti na MAXtv, Iskon ili Optimu gdje N1 i dalje emitira, uključujući i satelitski TOTAL TV. Uskoro bi N1 trebao početi emitirati i u okviru EON paketa, u okviru operatera Telemach (bivši Tele2), koji je najavio da će 100 milijuna eura uložiti u izgradnju najsuvremenije optičke mreže koja će privatnim i poslovnim korisnicima omogućiti ultrabrzi širokopojasni internet po brzinama do 10 gigabita. Telemach ima i bogatu ponudu mobilnog interneta, tako da je moguće pratiti N1 putem interneta. United Media vlasnik je i Telemachova OTT paketa EON, koji se može gledati u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, pa nema razloga da uskoro ne starta i u Hrvatskoj. Iako smo poslali upit, nismo mogli dobiti datuma starta EON paketa u Hrvatskoj.

Izgubljeni nadzor

Dakle, osim programskih TV (IPTV) paketa A1 i MAXtv-a, Iskona, Optime i zemaljskog T-2 pay paketa, EvoTV-a te brojnih malih lokalnih telekom operatera, uskoro bi se trebao pojaviti i EON koji je u poslovnoj grupaciji United Medije, istoj kojoj pripada i N1. Potpuno je jasno da su globalni telekomi i medijski koncerni prije svega vođeni poslovnom politikom i profitom te brojem gledatelja. Priče o objektivnim i neovisnim medijima su, čini se, zapravo priča za naivne. Televizija je skupa igračka. United Media je još 2013. godine pokrenula i svoju svjetsku OTT platformu, NetTV Plus, gdje se također može gledati N1, ali najjeftiniji TV paket prodaje se po cijeni od 15,90 eura.

Klasična televizija koju poznajemo otišla je, zapravo, u povijest, jer ne samo država, već ni telekomi zbog pojave OTT-a više uopće nemaju nadzor nad televizijskim sadržajem. Za razliku od zatvorenih mreža temeljenih na IP protokolu, OTT je omogućio pojavu brojnih pružatelja takvih usluga, pa tako i HRT pruža OTT uslugu pod imenom HRTi, a na hrvatskom su tržištu prisutne i OYO (n(ova)plus TV), RTL Play, HBO (HBO Croatia), MAXtv To Go (HT), A1 Xplore TV, Iskon TV, ali na tržištu u Hrvatskoj pojavljuju se i strani OTT sadržaji namijenjeni gledateljima u Hrvatskoj, kojih će iz dana u dan biti sve više i više. Najveći broj OTT korisnika možemo svrstati u starosnu grupu između 20 i 50 godina, ali to su i sve starije osobe koje se, recimo, bez problema mogu koristiti pametnim telefonom. Za gledanje televizije i videosadržaja na internetu mnogi se danas više i ne koriste klasičnim televizijskim prijemnikom, već računalom, mobilnim telefonom i tabletom, ako već nemaju smart TV. OTT tehnologije progresivno se šire, pa osim novih igrača na OTT tržištu, sve se veći broj postojećih pay-TV operatora i TV-kuća odlučuje na OTT način distribucije sadržaja. Jasni su motivi za ovakvu strategiju. Pay-TV operateri žele istovremeno zadržati postojeće pretplatnike te privući nove i to kreiranjem TV-platforme koja će zadovoljiti što veći broj korisnika. Neki od vodećih europskih pay-TV operatera, koji upravljaju platformama u više država, svoju moć zasnivaju i na kupnji televizijskih prava za premijerne sadržaje poput sportskih natjecanja, atraktivnih hit-filmova i serija. Oni su zato u mogućnosti ponuditi vlastite OTT servise. Ako se u 2021. želi gledati na stotine i stotine besplatnih televizijskih programa, danas je to moguće i legalno. Pitanje je samo hoće li vam netko nešto što je besplatno, uspjeti naplatiti. Ali i to je legitimno. Neznanje se uvijek plaća.

Odvajanje sadržaja i pravnog okvira

Nove TV tehnologije zahtijevaju i nova pravila, pa i zakonske okvire. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, u programu N1 na upit misli li da N1 doprinosi medijskom pluralizmu u Hrvatskoj, odgovorila je da treba odvojiti sadržaj od pravnog okvira.

– Ne bi bilo dobro da se jedno miješa s drugim. Smatram da je interes hrvatske javnosti da je dobro da imaju što veću ponudu medija. Ovo što se događa u odnosu A1 i N1 je poslovni odnos dviju kompanija. Poslovna je odluka vašeg vlasnika da vi kao medij budete registrirani u Luksemburgu i niste nikad zatražili koncesiju. Kad se ovih dana govori, nema pluralizma – ovo je taj pluralizam. Činjenica je da svi ostali naplatni kanali ulaze u ponudu sukladno dogovorima s operaterima pa tako i vi, rekla je Koržinek.

– Danima traje da se govori da je politika mogla na to utjecati. Pokušajmo objasniti o čemu se radi. N1 je nakladnik registriran u Luksemburgu. Poslovna odluka, nije to odluka Vlade i politike, je bila da tako ustroji ovaj kanal. Ako mogu biti potpuno plastična, sutra vaš vlasnik može odlučiti da ste glazbeni, sportski ili bilo kakav drugi kanal. Ništa u sadašnjem i budućem zakonu se neće odnositi na kanale kao što je N1, a to su naplatni kanali, kaže Obuljen-Koržinek. Objasnila je i što znači pojam vertikalne integracije. – Radi se o tome da onaj koji je operater, ne može istovremeno biti i nakladnik. To je zato da se ne bi doveli u situaciju da sami sebi nudite svoju platformu jeftinije nego što bi ponudili konkurenciji, kazala je Obuljen-Koržinek u programu N1.

– Ako dođe do izmjene članka 68., on će se dominantno odnositi na Novu TV, koja ima nacionalnu koncesiju, pojašnjava. Obuljen-Koržinek kaže da bi bilo jako važno proučiti zakonski okvir. – Ono što je specifično i što stvara nesporazum jest da mi imamo naplatni kanal koji je registriran u drugoj državi, ali se dominantno obraća našoj publici, ističe Obuljen Koržinek.

OTT – Over-the-Top

OTT je skraćenica od Over-the-Top i odnosi se na raspon usluga koje se natječu s temeljnim uslugama telekom operatera, a isporučuju se preko otvorenog interneta, čime se zaobilazi operaterska infrastruktura pružanja i naplata usluge. Drugim riječima, pojam OTT-a podrazumijeva prijenos glasovnih, video i podatkovnih usluga. Korisnici mogu pristupiti OTT sadržaju kroz uređaje koji su spojeni na internet kao što su: stolna i prijenosna računala, igraće konzole, pametni telefoni, pametni televizori i tableti. Do aplikacija koje omogućuju takve usluge dolazi se putem trgovina na samim uređajima, kao što su, na primjer, Google Play za Android uređaje, App Store za IOS uređaje, Windows Phone Store za Windows uređaje i slične.

IPTV – Internet Protocol Television

IPTV je skraćenica za Internet Protocol Television, što bi pojednostavljeno na svakodnevni jezik značilo – internet televizija. Od klasične televizije razlikuje se jer se signal do televizora prenosi putem postojeće internetske infrastrukture umjesto preko standardnih radijskih frekvencija, satelitskih signala ili kablovske televizije. Pored modema, za IPTV potrebno je imati i digitalni receiver. IPTV tehnologija pruža mogućnost pristupa velikom broju televizijskih kanala, elektronski vodič, snimanje programa i živu televiziju.