Slučaj Marka Livaje i njegovog napuštanja reprezentacije bio je temom i ovotjednog podcasta “Špica s Macanom”, koju vodi i uređuje komunikacijski savjetnik Krešimir Macan.

S Macanom su o tome razgovarali Mostov zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Marko Sladoljev i glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga.

”Zato što je Livaja najpopularniji i najbolji igrač u Hrvatskoj ligi i zato što igra za Hajduk. Da igra za Dinamo ovo mu se sigurno ne bi dogodilo”, rekao je Holiga, koji se zapitao i zašto Dalić nije stao iza svog igrača, ”a ne pričao o nekakvim loptama koje su se odbile na tribinu”.

”Ako si ti voditelj neke organizacije, neke momčadi ili ekipe i netko tvog u timu uzme za zub, nekako se očekuje da bi ti kao vođa trebao stati između”, ustvrdio je Holiga.

”Treba sve gledati u kontekstu ovog što se dogodilo prije ovog incidenta u Rijeci. Pjevanje u Rijeci na finalu kupa nije bilo pametno. Pogotovo u kontekstu u kojem se dogodilo – Hajduk osvaja Kup, i ti si u sportskom smislu pobijedio svog suparnika. Tada uzimaš megafon i pjevaš pjesmu uvredljivu za navijače suparničkog tima, koji je, usput rečeno, puno manji klub i po tradiciji i po rezultatima od Hajduka. I time je pokazao neke komplekse, komentirao je Sladoljev Livaju, dodavši kako se oko Hajduka stalno slaže neka priča o urotama, što nije dobro za klub.

Bilo je govora i o tome zašto je cijena čokolade jeftinija u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj i kako smo posljednjih godina ostali bez gotovo sto tisuća stanovnika zbog čega uvozimo jednako toliko stranih radnika

O pitanju stranih radnika u Hrvatskoj raspravljali su Katarina Peović, saborska zastupnica (Radnička fronta) i doc.dr.sc. Stjepan Šterc, demograf. Složili su se kako su strani radnici u Hrvatskoj tretirani kao novi robovi, odnosno roba.

Peović: Kad bi se razotkrilo u kojim uvjetima neki strani radnici žive, bili bi deportirani

”Bila sam u jednoj kući gdje mi nisu dozvolili da slikam. Kada bi se razotkrilo u kojim uvjetima ti ljudi žive, ti bi radnici bili deportirani. Za to je nadležan državni inspektorat. Njihova radna dozvola je vezana uz poslodavca, za razliku od Portugala u koji često odlaze ako mogu. Uglavnom kod nas ljudi ne mogu niti prijaviti ovakve situacije jer će biti deportirani. To su stvarno novi robovi”, upozorila je Peović.

”Negdje sam pročitao da ima negdje oko 450 tih agencija koje se bave uvozom stranih radnika, dakle totalna anarhija. Oni migrante, te radnike, tretiraju kao robu”, istaknuo je Šterc. Vezano uz nedostatak radne snage, iznio je i ”podatak koji je nevjerojatan”, da smo od 2019. naovamo izgubili nevjerojatne 93 tisuće ljudi prirodnim putem, što je više od dvije Ličko-senjske županije i zato moramo uvoziti radnu snagu.

Benčić: Ljudi s iznadprosječnim plaćama više si u Zagrebu ne mogu priuštiti stan

Visoki troškovi života, posebice osnovnih potrepština, sve su vidljiviji, no od ulaska u Eurozonu često se uviđa kako su cijene istog proizvoda u Hrvatskoj veće nego u identičnoj trgovini na zapadu EU. Jesmo li žrtve inflacijskih profitera ili svjetske krize, analizirali su u Špici s Macanom Sandra Benčić, sukoordinatorica stranke Možemo, i Ivan Gadže, partner, Kaizen Institut.

„Postali smo zemlja nepriuštivog stanovanja i ljudi s iznadprosječnim plaćama u Zagrebu više si ovdje ne mogu priuštiti stan. To će imati ozbiljne društvene posljedice, u vidu nedostatka radne snage, poput liječnika, nastavnika, odgajateljica, koje će teško biti privući u Zagreb”, naglasila je Benčić. Ivan Gadže poziva na smanjenje poreza, ističući da je hrvatski PDV jedan od najvećih u Europi, što značajno utječe na cijenu krajnjih proizvoda. ”Bude li nedostatka liječnika zato što neće moći riješiti stambeno pitanje, to je društveni problem”.

Sukoordinatorica stranke Možemo Benčić komentirala je neaktivnosti udruge potrošača po pitanju praćenja cijena, za što je odgovoran ministar Filipović. Zaključuje kako najveći ceh inflaciji plaćaju niže dohodovna kućanstva, za koja je inflacija i do 30 posto. Gadže je ustvrdio kako razlika u cijenama može biti posljedica manjeg tržišta, jer nije isto prodavati jedan proizvod u milijunima primjeraka na njemačkom tržištu, u odnosu na višestruko manji broj prodanih artikala na hrvatskom.

”Mislim da je hrvatsko tržište jedno od najkonkurentnijih tržišta u Europi, za razliku od drugih srednjeeuropskih zemalja i Slovenije, ovdje imate, uz sve strane, i domaće trgovačke lance. Ne vjerujem u priču o kartelu“, ističe Gadže te dodaje kako ne smatra da je itko od trgovaca profitirao na inflaciji.