Javna tribina HND-a “Kakva je budućnost HRT-a?” na kojoj je sudjelovala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac i saborski zastupnik Goran Ivanović, u dobroj mjeri se dotaknula i budućnosti medija u cjelini.

Da nije tako ne bi se višekratno spominjalo i nepovjerenje javnosti u institucije i medije, ni potreba da se populizam zamijeni konstruktivnošću, a ni činjenica da su plaće novinara i ugled struke taman takvi da nitko od mladosti u novinare ne želi ići.

Što se budućnosti HRT-a tiče iskristaliziralo se da će ona biti svijetla jedino ako se iznađe neki drugačiji način financiranja. No, tome se vodstvo HRT ne treba nadati dok se ne okončaju dogodine izbori.

Ministrica iznimno zadovoljna

Ministrica Obuljen Koržinek smatra da HRT iznimno dobro ispunjava svoju javnu funkciju onako kao je to definirano ugovorom s Vladom i zakonom te kako ima relativno visok doseg i relativno visok udio u gledanosti i slušanosti.

No, istaknula je ona i to kako su javni mediji samo jedan segment ukupnog medijskog tržišta svake države, pa i naše.

“Samo jačajući sve segmente medijske scene, svih koji djeluju u području medija, izravno doprinosimo podizanju standarda”, kazala je ministrica.

Pri tom je apostrofirala potrebu da se i dalje i više ulaže u medijsku pismenost, jer moramo odgojiti publiku koja će znati prepoznati ono što joj mediji donose.

Ono što je prema mišljenju ministrice istinski izazov jest kako osigurati stabilno i neovisno financiranje javnog servisa. Veliki broj država, naime, napušta sustav pristojbe, čak i one zemlje koje su imale vrlo sofisticirane sustave.

Jer, kako braniti pristojbu u trenutku kada pametni telefon postaj osnovno sredstvo praćenja programskog sadržaja!? Kako osigurati stabilno financiranje uz konstantno inzistiranje na ispunjavanju kvalitenog pružanja javne usluge, rasprava je koja nas čeka, ne dvoji ministrica.

Ravnatelj “zakukao” oko pristojbe

Ravnatelj HRT-a Robert Šveb opetovano je ‘zakukao’ zbog činjenice da se visina pristojbe nije mijenjala od 2010. godine, kazao je da su od tad na ovamo troškovi poslovanja samo rasli a prihodi padali, a onda i priznao da će ove godine poslovanje biti na pozitivnoj nuli, ali dogodine, u toj super izbornoj i super sportskoj godini, poslovanje će, kažu projekcije, biti negativno.

Stoga je Šveb najavio da sukladno Ugovora što ga HRT ima s Vladom predložiti Vladi dofinanciranje minusa dok se ne nađe neki novi model financiranja, ili ne krene u strateški iskorak iz postojećeg i zastarjelog linearnog sustav planiranja i izrade programa.

Spomenuo se za rasprave i skandinavski model financiranja u vidi svojevrsnog poreza.

Apel na konstruktivan pristup

Čelnik VEM-a Josip Popovac tu se osvrnuo na model finskog medijskog blagostanja kojem u osnovi, kako reče, stoji konstruktivni pristup apsolutno svemu.

“Sve je dopušteno ako je izraženo na pristojan i konstruktivan način. Nama treba finski način ponašanja.”, uvjeren je Popovac, dok apelira na konstruktivno i pristojno i u nas.

Šveb je apostrofirao i plaće radnika, kazao kako je te 2010. prosječna plaća radnika bila 300 eura viša od državnog prosjeka, dok je ove godine za 200 eura manja.

I to je razlog zbog čega među 2780 zaposlenih ima samo njih 180 mlađih od 30 godina, na televiziji koja bi da dosegne do mlade publike, one što je tradicionalni mediji gube.

“Novinarska profesija u Hrvatskoj je na razini tekstilne industrije. Je li to normalno!?”, zapitao se, retorički reklo bi se, na to Popovac.

Zašto relevantnost pada?

Čulo se na tribini s govornice i da je HRT središte medijskog sustava u Hrvatskoj, pa ako se uruši sve će se urušiti. Pitanja iz publike su pak bacila neko drugačije svjetlo na žuđenu svijetlu budućnost.

Među ostalim rečeno je da su plaće na HRT-u loše za sve osim za one koji su na rukovodećim funkcijama, onda i to da cenzure ipak ima i da se ona prakticira odabirom tema, gostiju i onih koji će teme obraditi, a i to da neovisnost javnog servisa ne može osigurati dok se ključne funkcije biraju odlukom političke većine.

Pače, čulo se i to da relevantnost HRT-a ne pada zbog promjene navika u gledatelja, već zbog vazda istog uredništva koje je relevantnost i kompromitiralo.