Na svu sreću kvalitetne tv serije koje se stvaraju posvuda po svijetu ne zaobilaze ni naše krajeve, a bacimo li pogled na regiju koju čine države okupljene u nekadašnjoj Jugoslaviji, uočljivo je kako u kvaliteti prednjače Hrvatska i Srbija. Izvrsne hrvatske serije koje vrijednošću mogu parirati najačim svjetskim tv serijalima svakako su iznimne dvije sezone »Novina« te izvrsna HBO serija »Uspjeh« koju je režirao bosanski oskarovac Danis Tanović. Kod južnih susjeda takvu razinu nude izvrsna srpska kriminalistička serija »Ubice mog oca« (tri sezone) te aktualna, vrlo popularna i za neke kontroverzna »Senke nad Balkanom« čija druga sezone upravo traje, a zamišljena je kao trodijelna epska saga o povijesti kraljevine Jugoslavije, točnije obradit će razdoblje od 1928. do 1940. godine.

Autor serije je književnik Stevan Koprivica, a scenarist i režiser proslavljeni srpski glumac Dragan Bjelogrlić koji se uz velike uloge u nizu izvrsnih filmova (»Lepa sela lepo gore«, »Rane«, »Sivi kamion crvene boje«, »Nebeska udica«) itekako okušao i u tv serijama. Štoviše, njegovi prvi glumački uspjesi davnih su osamdesetih bili vezani uz iznimno popularnu beogradsku TV seriju »Bolji život«, pred dvanaest godina potpisao je i na ovim prostorima mnogima dragu izvrsnu seriju »Vratiće se rode«, a proslavio se i serijama »Montevideo, Bog te video« i »Žigosani u reketu«. Novo Bjelogrlićevo okretanje toj dugoj TV formi pokazuje ne samo njegove glumačke i režiserske sposobnosti, već i istančani osjećaj za privlačenje što većeg broja gledatelja. Naime, činjenici da je zbog razumljivosti jezika moguće u novim državama nastalim na ruševinama Jugoslavije lakše prodati seriju, Bjelogrlić je dodao i temu koja će privući veliki broj gledatelja stvorivši time temelje za potencijalnu hit seriju. Svemu tome pametno je podredio i izbor glumaca pa uz srpske svjedočimo i izvrsnim ulogama niza hrvatskih glumaca, ima tu i Slovenaca, Makedonaca, Bosanaca i Crnogoraca pa sve skupa znači da je uspjeh gotovo pa zajamčen.

I zaista, u Srbiji je serija potukla sve rekorde gledanosti, iznimno je popularna i u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, vidjeli su je već mnogi i u Sloveniji te Hrvatskoj, a uskoro će zahvaljujući RTL-u i na domaće tv ekrane. No, što je to što – uz jezik i izbor kvalitetnih glumaca – privlači toliku pažnju? Odgovor je jednostavan – priča koja u sebi nosi puno povijesnih elemenata vezanih uz razdoblje nakon prvog svjetskog rata (1918. – 1941.), odnosno godine kad su stvarani temelji socijalističke Jugoslavije koje se mnogi još itekako sjećaju pa im i priča o temeljima njena stvaranja djeluje itekako zanimljivo. Tim više što se u spomenutom dobu, a to je vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, formiraju pokreti i strujanja (ustaški pokret u Hrvatskoj, VMRO u Makedoniji) čiji pripadnici nastoje izaći iz okvira tadašnje Kraljevine i stvoriti svoje države. Sad kad te države i postoje itekako je zanimljivo kroz oblik TV serije vidjeti uprizorenje nekadašnjih zbivanja, a uz njih autori su u seriju smjestili i niz drugih grupacija i pokreta koji su činili tadašnju političku i društvenu scenu – vojska ruskog generala Vrangela, NKVD, Crna ruka, jugoslovenski komunisti, makedonski opijumski karteli, beogradsko podzemlje…

No, ne zadržava se Bjelogrlić samo u tim povijesnim okvirima jer je itekako svijestan da bi samo to većini gledatelja bilo dosadno i da serija ne bi imala veliki uspjeh. Temeljna radnja vezana je uz istrage ubojstava koja pogađaju Beograd dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, a detektivski dvojac kojeg čine pedesetogodišnji inspektor kriminalne policije Andra Tanasijević Tane (Bjelogrlić) i njegov suradnik, mladi forenzičar Stanko Pletikosić (Andrija Kuzmanović) istraživanjem će doći ne samo do otkrića zločinaca, već i shvatiti kako su svi zločini na jedan način vezani uz politiku. U prvoj sezoni ponajprije uz tajnu organizaciju Tula koja tih godina počinje propagirati ideje o nadčovjeku i super rasi, dakle nacizmu, odnosno uz sve uočljiviju nazočnost komunističke idelologije koja je u svojoj isključivosti slična fašizmu. U drugoj sezoni uz obje ove strane sve su za radnju bitnije i težnje ekstremista u Hrvatskoj i Makedoniji za osamostaljenjem, a sva ta zbivanja isprepliću se sa istragama zločina čineći zanimljivu i napetu priču koja, uz sjajnu glumu većine glumaca, privlači pažnju gledatelja.

Tako u prvoj sezoni koja se zbiva 1928. godine, neposredno prije ubojstva Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu, pratimo istragu u kojoj iskusni Tane praćen policijskim »brucošom« Pletikosićem nastoji otkriti tko to i zašto po Beogradu na vrlo surov način – odsijecanjem glave – ritualno ubija likove iz različitih društvenih sredina, a u drugoj sezoni istraga je vezana uz niz neobičnih ubojstava vezanih uz spomenik neznanom junaku na Avali. U obje sezone istraga uz Beograd obuhvaća i siromašni dio Beograda zvan Jatagan Mala u kojem vlada kriminal i koji je iznimno uspješno i živopisno oživljen u obje sezone serije. U drugom se dijelu radnja širi i na ostale dijelove tadašnje Kraljevine (Zagreb, Piran, Makedonija…) kao i na neke europske prijestolnice (Beč, Pariz…) čime su zbivanja u kraljevini SHS dodatno smještena u kontekst europskih političkih kretanja dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća.

Posebna su priča serije uloge. Bjelogrlić i Kuzmanović odlični su u ulogama policijskog para. Sjajne su uloge kao kriminalci i negativci ostvarili Gordan Kičić koji sjajno utjelovljuje suludog bogataša Alimpija Mirića, a još je bolji Nenad Jezdić u ulozi surovog kriminalca Krojača. Nebojša Dugalić u ulozi armijskog generala Petra Živkovića iznimno uspješno gradi lik beskrupuloznog i opasnog predstavnika vlasti koji iz sjene rukovodi mnogo čime, čak i ljudskim sudbinama. Marija Bergam zablistala je kao Dana Budisavljević, a posebno je dobra obimom nevelika uloga Jane Stojanovske kao Jovane Hadži Arsev. Upravo pojave povijesnih likova, uz spomenute tu su još, primjerice, i Tito, ministar Anton Korošec, princ Aleksandar, Ivan Meštrović kao graditelj spomenika na Avali, te priče uz njih razlog su nekim kontroverzama koje se vuku oko serije. No, treba pri tome reći da Bjelogrlić radi igranu, a ne dokumentarističku TV seriju, a to znači da ne mora do u tančine poštivati povijene istine o likovima koje predstavlja. Bjelogrlić to i čini, ali bi bilo nepošteno reći da previše odstupa od povijesno dokazanih istina. Naprotiv, dojam je da se trudio biti što objektivniji, a za vjerovati je da će tu objektivnost zadržati i u trećoj sezoni koja će, sudeći po zadnjim sekundama završne epizode u kojoj se pojavljuje lik Tita, u velikoj mjeri biti vezana za jačanje komunizma na prostoru Kraljevine SHS.

Glumačka ekipa

U razgovoru za Blic Bjelogrlić je, navodeći uzore pri stvaranju serije, posebno spomenuo seriju “Boradwalk Empire” te neke američke, njemačke, talijanske i skandinavske tv serije. Vezanost uz “Boardwalk Empire” vidi se i iz očite sprege kriminala i politike koja je i u “Senkama nad Balkanom” iznimno uočljiva, mada srpska serija više no ta čuvena američka serija miješa povijesne činjenice i funkciju te kriminalistički zaplet s elementima mistike.

Veliki doprinos uspjehu i zanimljivosti serije dali su i hrvatski glumci, posebno Goran Bogdan čija je verzija opasnog i komunizmu potpuno predanog ubojice Mustafe Golubića istodobno i surova i ljudski shvatljiva i razumljiva. Sjajna je i Leona Paraminski u ulozi hladne, a tako privlačne ljepotice sklone nacizmu. Dobar je u ulozi Ante Godine i Goran Sobin, a solidan je i u ulozi Ante Pavelića Bojan Navojec.