Westminsterska opatija, iz koje će danas biti ispraćena kraljica Elizabeta II., najvažnija je crkva britanske monarhije gotovo tisuću godina.

Kralj Eduard III. Ispovjednik sagradio je 1040-ih kamenu crkvu na prostoru benediktinskog samostana utemeljenog oko 960. godine.

Izgradnja današnje impozantne opatije u gotičkom stilu počela je 1245. godine prema naredbi kralja Henrika III, a dizajnirana je kao prostor za krunidbu i pokop monarha.

Krunidbe 

Vilim I. Osvajač bio je prvi kralj okrunjen u opatiji 1066. godine, a tradicija se održala kroz stoljeća.

Elizabeta II. okrunjena je na Krunidbenoj stolici 1953. godine, baš kao što će biti i njezin najstariji sin, kralj Karlo III.

Stolica je izrađena između 1300. i 1301. Ispod nje je bio ugrađen kamen iz Sconea koji je stoljećima korišten za krunidbu škotskih kraljeva. Kamen je ukraden 1950. godine u drskom podvigu škotskih studenata koji su ga slučajno prepolovili na dva dijela.

S porastom nacionalističkih osjećaja, 1966. je simbolično vraćen u Škotsku, ali će se vratiti iz Edinburškog dvorca u Westminster zbog krunidbe.  Opatija je bila domaćin 38 krunidbenih ceremonija za vladajuće monarhe.

Vjenčanja

U crkvi su odvila kraljevska vjenčanja – većina nakon Prvog svjetskog rata.

Prvo je bilo vjenčanje kralja Henrika I. i princeze Matilde 11. studenoga 1100. godine. Roditelji pokojne kraljice Elizabete – princ Albert, kasnije kralj Đuro VI, i Elizabeth Bowes-Lyon, vjenčali su se u crkvi 1923.

Kraljica Elizabeta udala se za Philipa Mountbattena u opatiji 1947., što je uljepšalo godine oporavka nakon Drugog svjetskog rata. Kraljičina sestra, princeza Margaret te njezina djeca princeza Anne i princ Andrew vjenčali su se u opatiji.

Posljednje kraljevsko vjenčanje bilo je ono današnjeg princa od Walesa, Williama, koji je oženio svoju fakultetsku ljubav Kate Middleton 2011. godine. Samo 14 godina ranije, 1997., William je bio u opatiji na sprovodu svoje majke Diane, poginule u automobilskoj nesreći u Parizu.

Slavni pogrebi 

Opatija je posljednje počivalište 30 kraljeva i kraljica, počevši od Eduarda III. Ispovjednika. Kralj Đuro II. bio je posljednji, 1760. godine.

Ondje je pokopano oko 3330 ljudi, a među njima su velike ličnosti britanske povijesti – Charles Dickens, Geoffrey Chaucer, Samuel Johnson, Rudyard Kipling, Alfred Tennyson, Henry Purcell, William Wilberforce, Laurence Olivier, Thomas Hardy i osmero premijera.

Pepeo astrofizičkog diva Stephena Hawkinga položen je 2018. između grobova Isaaca Newtona i Charlesa Darwina.

Još neke značajne ličnosti imaju spomenike u opatiji, uključujući Jane Austen, Benjamina Brittena, Noela Cowarda, Francisa Drakea, Edwarda Elgara, Martina Luthera Kinga Jr. i Oscara Wildea.

Unutar zapadnog ulaza nalazi se spomen ploča ratnom premijeru Winstonu Churchillu. Nalazi se blizu grobnice Nepoznatog ratnika, čije je tijelo dovezeno iz kontinentalne Europe nakon Prvog svjetskog rata. Grob je spomen svim poginulim britanskim vojnicima.

Kraljica Elizabeta i njezina majka položile su svoje vjenčane bukete na grobnicu.

Pripada kralju 

Opatija, punog naziva Zborna crkva svetog Petra u Westminsteru, isključivo je pod monarhovom jurisdikcijom.

Britanski suveren vrhovni je poglavar Anglikanske crkve. U opatiji se može smjestiti 2200 ljudi, iako većina neće moći vidjeti ispraćaj kraljice Elizabete zbog zaslona koji odvaja lađu od kora.

Kraljevska obitelj sjedit će najbliže lijesu.  Oko 8250 ljudi stisnulo se za krunidbu kraljice Elizabete, u posebno podignutim razinama.

Londonska crkva odigrala je veliku ulogu u kraljičinom životu: osim njezina vjenčanja, upriličila je sprovod njezine majke i proslave važnih događaja u njezinoj rekordno dugoj vladavini.

Kraljica Elizabeta II. i njezin suprug gotovo su uvijek sjedili u posebno izrađenim stolcima od breze koje je Kanadski klub poklonio u spomen na Kanađane koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu.

Rekordna kraljičina vladavina obilježena je vitrajem koji je otkriven u rujnu 2018. Dizajnirao ga je David Hockney i predstavlja proljetni krajolik Yorkshirea.

Kraljica je u lipnju 2018. otvorila novu galeriju u povodu dijamantnog jubileja. Oko 16 metara iznad tla opatije, galerije prikazuju riznicu i pričaju priču o povijesti crkve.

Opatija je još uvijek aktivna crkva i u njoj se redovito odvijaju mise za javnost.