Svi putevi ljubitelja šansone danas vode u Zagreb gdje će, u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, s početkom u 20 sati, biti održan Chansonfest. Festival je pokrenut 1998. godine, ali veza Zagreba i šansone traje šest desetljeća.

Put Lisinskog pošle su i kvarnerske snage koje su našle svoje mjesto među 17 pjesama koje će večeras biti izvedene u sklopu Chansonfesta. Andrej Baša, Robert Funčić te Martina Majerle i Sandro Bastiančić u duetu svojim će se glasovima predstaviti zagrebačkoj publici.

MARTINA MAJERLE, Foto: IVOR MAŽAR

Važna je priča

Zagreb je šansonu prigrlio prije točno šezdeset godina, kada je skupina autora u okviru Zagrebačkog festivala zabavne glazbe u Gavelli održala koncert tzv. slobodnih formi sa skladbama koje su kvalitetom stihova i glazbe otvorile neke nove prostore.

Zagrebački festivali šansone u isprekidanom nizu donosili su filigranske pjesme među kojima su mnoge ušle pod rubriku »Evergreen«. Na Chansonfestu sudjeluju ugledni i perspektivni šansonjeri iz Hrvatske i inozemstva, s obzirom na ugled koji je Zagrebačka škola šansone stekla i izvan granica Hrvatske.

Jedan od takvih je i Andrej Baša. Ovom skladatelju, autoru i glazbenom producentu ovo će biti peti nastup na Zagrebačkoj šansoni, a predstavit će se pjesmom »Zašto tako brzo prolazi sve« koju je napisao i aranžirao.

– Bit će mi to peti nastup na Chansonfestu; pojavim se u prosjeku svakih osam godina, hahaha. Prvi sam put nastupio 1978. godine s pjesmom »Tomato blues« koju i dalje izvodimo na brodu Marina.

U dosadašnjim nastupima na Šansoni pojavljivao sam se kao autor glazbe, no ovoga puta autor sam svih sastavnica: glazbe, teksta i aranžmana.

Festival je sve vrijeme baziran na onome što bi šansona trebala biti. Tekstovi odgovaraju baladnom karakteru, specifičnog su i pomalo boemskog načina, dok je sama glazba malo drukčijeg tipa. Važna je priča koju pjesma pobuđuje pa se izvođač može do kraja postaviti kao interpret pjesme jer tu se ne traži fenomenalna tehnika pjevanja, već interpretacija i donošenje tog teksta, posebnosti festivala ističe Andrej Baša.

Andrej Baša

Revijalni karakter

Sandro Bastiančić i Martina Majerle Zagrebu donose pjesmu »Oblak« koju je napisao sam Bastiančić, dok mu se u pisanju aranžmana pridružio Robert Funčić. Uz pjesmu »Oblak« radionica Sandra Bastiačića iznjedrila je cjelokupan album koji će Bastiančić uskoro predstaviti.

– Imponira mi što me organizatori svake godine pozivaju na festival upitom imam li što novo ponuditi. Osim što festivalskoj šarolikosti i širini godi gost iz Rijeke, zanimljiv im je moj izričaj za koji kažu da je po mom zvuku i glazbenom opredjeljenju između rokenrola i šansone.

Ovaj dobro organizirani i stilski fino obojeni festival dobro mi dođe kao stanica na mome putu. Jednom sam priliku rekao da je, barem u mome slučaju, rokenrol zarazna bolest, a šansona lijek. Ono što volim kod festivala ove vrste jest to što nemaju natjecateljski karakter.

Svi dolazimo pokazati svoja ostvarenja i dati sve od sebe, a pritom se ne tresemo za bod više ili bod manje ili pristranost žirija. Martina i ja se jako dobro znamo iz vremena suradnje Putokaza i En Facea, no pjesma »Oblak« predstavlja prvu suradnju pod našim imenima. Pjesmu potpisujem kao tekstopisac i skladatelj, dok aranžman supotpisujem s Robertom Funčićem koji je zaslužan za produkciju, kako ove pjesme, tako i svih pjesama s albuma koji uskoro objavljujem, kaže Bastiančić.

Poziv u duet prihvatila je Martina Majerle koja se veseli suradnji s Bastiančićem.

– Sandro i naš zajednički producent Robert Funčić zaključili su kako bi od pjesme »Oblak« bilo lijepo napraviti duet. Sandro i ja smo ranije spominjali suradnju, no ovaj duet ispao je neplaniran jer pjesma prvotno nije rađena za duet. Počašćena sam što sam dio te priče.

Sandra jako cijenim kao autora i kultnog riječkog umjetnika. Veselim se i u lijepom sam iščekivanju.

Na Chansonfestu u Zagrebu nastupala sam prije devet-deset godina, tako da se veselim tom povratku. Pjesma mi je prekrasna. Sandro vrlo slikovito zna napisati tekst, a »Oblak« je obuhvatio sve vremenske uvjete i ljubavnu priču. Da se tako izrazim, pjesma je puna vremenskih promjena, kao što to zna biti i u ljubavnoj vezi. Postoje različite faze i različite emocije, dodaje Majerle.

Robert Funčić, Foto: IGOR KELČEC

Važnost teksta

Riječi hvale za Chansonfest ima i Robert Funčić. Umješni kantautor istaknuo se na domaćem ČAnsonfestu, a za Chansonfest pripremio je pjesmu »Tiha« koju je također sam napisao. Uz moć autorstva i interpretacije, Funčić navodi kako će mu se u pjesmi »Tiha« na Chansonfestu pridružiti violine, dok će na nadolazećem albumu pjesma u još izraženijem rokerskom izričaju.

– »Tiha« označava žensko ime, dok pjesma odudara od uobičajene šansone. To je, zapravo, rokerska pjesma koja će na Chansonfestu imati verziju s violinama, dok će na novom albumu biti nešto rokerskija verzija, s električnom gitarom Hammond. Priča pjesme mogla bi se ukratko nazvati nastavkom legendarne pjesme »Moderato cantabile« Arsena Dedića. Dok sam je pisao, nisam bio svjestan da bi se mogla i tako doživjeti jer, da sam bio svjestan, ne bih je nikada završio jer su nastavci obično lošiji od originala (smijeh), navodi Funčić.

Duga tradicija festivala i razina autorstva pojedinosti su koje riječki kantautor cijeni kod zagrebačkog festivala.

– Drago mi je pojavljivati se na mjestima gdje je tekstom pjesme važno nešto ispričati. Festival ima jako dugu tradiciju. Znam da je neko vrijeme bila u prekidu, ali Zagrebačka šansona je bila najvažnije mjesto na kojemu su se producirale nove pjesme koje su danas evergreeni.

Drago mi je što Hrvoje Markulj uporno održava tu tradiciju pjesama koje su stihovima nešto ambicioznije od fast food popa, dodaje Robert Funčić.

Izvedbom će ravnati maestro Josip Cvitanović, program će voditi Antonia Ćosić, a koncept i uređenje potpisuje umjetnički ravnatelj Hrvoje Markulj.