Malo tko na ovom planetu nije čuo za neke od najpoznatijih crtanih filmova koji su postali neizostavni klasici, od »Bambija«, »Pinocchija«, »Male sirene«, »Kralja lavova«, »Herculesa«, »Mulan«, »Tarzana«, »Aladdina«, »Pochahontas«, do novijih poput »Frozen« ili »Moane«, no i brojnih drugih.

Svi oni svedeni su pod zajednički istoimeni nazivnik – Disney – što upućuje na američku produkciju kuću The Walt Disney Company koja ove godine slavi veliku i okruglu, stotu obljetnicu. Lista filmova, napose crtanih, uz koje su mnogi odrastali, zaista je podugačka i mogli bismo ih nabrajati do sutra, no krenimo od samih početaka ove velike i vrlo značajne produkcijske kuće.

The Walt Disney Company je, dakle, jedna od najvećih i najpoznatijih produkcijskih kuća na svijetu koja se bavi proizvodnjom filmova, televizijskih emisija, crtića, kazališnih predstava, igara, glazbe te drugih medijskih sadržaja.

Kompaniju su 1923. godine pod imenom The Walt Disney Studio osnovali Walt Disney i Roy O. Disney, a djelovala je i pod imenima Walt Disney Studio i Walt Disney Productions, prije nego što je 1986. promijenila ime u današnje The Walt Disney Company. Stvaranjem popularnog lika Mickeyja Mousea u samim počecima, 1928. godine, koji je s vremenom stekao veliku popularnost i postao zaštitni znak kompanije, i sama se tvrtka nametnula kao lider u industriji animacije.

Nakon uspjeha s Mickeyem Mouseom, Disney je nastavio razvijati i nove animirane likove poput Donalda Ducka, Goofyja i Pluta. S obzirom na iznimno veliku popularnost njihovih crtanih filmova sama produkcija kuća postala je poznata po svom inovativnom animacijskom stilu te prijemčivim pričama koje su privlačile publiku svih dobnih skupina, što je s Disneyjem slučaj, dakako, i danas.

Walt Disney

Lider u crtićima

Tijekom 1930-ih i 1940-ih godina, Disney je postao izgledni lider u animiranom filmu, a to je kasnije potvrđeno prvom cjelovečernjom animiranom bajkom »Snjeguljica i sedam patuljaka«/«Snow White and the Seven Dwarfs« (1937), koja je bila prvi animirani film u boji te je postigla velik uspjeh.

Krajem 1940-ih godina i tijekom 1950-ih godina, Disney se počeo širiti, pa je napravio i televizijske emisije poput »The Mickey Mouse Club« i »The Wonderful World of Disney«, koje su postale vrlo popularne, te su proširile Disneyjevu prisutnost i na male ekrane.

Još jedan važan korak u razvoju Disneyja bio je i otvaranje Disneylanda u Kaliforniji 1955. godine, prvog modernog zabavnog tematskog parka koji je postao odredište za zabavu i obiteljska putovanja mnogih.

Nakon smrti Walta Disneyja 1966. godine, njegov brat Roy O. Disney preuzeo je vodstvo nad kompanijom i nastavio je provoditi njihovu viziju te zajedničke ideje. Sama tvrtka s vremenom je izrasla u globalni brend, proširivši se i na produkciju igranih filmova, televizije, glazbe, knjiga, tematskih parkova, kao i na druge vrste zabave.

Neki od najpoznatijih Disneyjevih animiranih filmova su »Snjeguljica i sedam patuljaka« (1937.), »Pepeljuga« (1950.), »Ljepotica i zvijer« (1991.), »Kralj lavova« (1994.), »Frozen« (2013.) i »Moana« (2016.). Također, Disney je stvorio i nekoliko poznatih animiranih likova poput Mickeyja Mousea, Donalda Ducka i Goofyja koji su danas dio popularne kulture.

Uz animirane filmove, Disney je također poznat po svom filmskom studiju Walt Disney Pictures, koji je producirao mnoge popularne igrane filmove, a neki od najpoznatijih Disneyevih igranih filmova su primjerice serijal »Pirati s Kariba«, različitim generacijama omiljena franšiza »Star Wars«, koja je nastala od Georgea Lucasa i njegove produkcijske kuće Lucasfilm, a tu su i razni Marvelovi filmovi o superjunacima nastali u produkciji Marvelova studija.

Kompanija Disney također posjeduje i televizijsku mrežu ABC, koja emitira popularne televizijske serije poput »Grey’s Anatomy«, »Modern Family« i »The Bachelor«, a dječja televizijska mreža Disney Channel postala je poznata po serijalima poput »High School Musical« ili pak serijalu »Hannah Montana«, u kojem je svoju karijeru započela i pjevačica Miley Cyrus.

Foto: Disney Enterprises, Inc.

Uspješne franšize

Akvizicijom različitih kompanija tijekom godina Disney je proširio svoje poslovanje, pa je tako recimo akvizicija Pixar Animation Studiosa 2006. godine omogućila Disneyju da dobije pristup talentiranim animatorima i tehnološkim inovacijama, a kasnije su uslijedile i akvizicije Marvel Studiosa (2009.), Lucasfilma (2012.) te 21st Century Foxa (2019.), što je Disneyu omogućilo da stekne prava na iznimno uspješne franšize poput »Avengers«, »Star Wars« i »X-Men«.

Kompanija također u vlasništvu ima i svoju sve popularniju streaming platformu Disney+ koja je lansirana 2019. godine, a sadržava veliki broj Disneyevih klasika, od raznih crtanih i igranih filmova, TV emisija, dokumentaraca, do drugih originalnih sadržaja koji su ekskluzivno dostupni samo na toj platformi.

Kao kompanija, Disney je prepoznatljiv po svojem logotipu koji sadrži riječ »Disney«, a ispisan je u karakterističnom stilu zaobljenim slovima, a poznat je i po originalnim likovima kao što su reicmo Mickey Mouse i drugim, koji su postali globalno prepoznatljivi simboli zabave, no i (bezbrižnoga) djetinjstva.

The Walt Disney Company danas je jedna od najvećih i najutjecajnijih produkcijskih kuća na svijetu, a popis njihovih »izvoznih proizvoda« obuhvaća animirane i igrane filmove, televizijske emisije, parkove i odmarališta, streaming platforme, potrošačke proizvode i još mnogo toga.

Tijekom vremena, Disney je postao sinonim za kvalitetne i obiteljski orijentirane sadržaje, a njihovi filmovi, crtići i televizijske emisije nerijetko promiču pozitivne vrijednosti kao što su hrabrost, ljubav, prijateljstvo i važnost obitelji.

Disneyev uspjeh, dakle, leži u njihovoj sposobnosti da stvore sadržaj koji emocionalno korespondira s publikom, bilo kroz njihove likove, priče ili pak nevjerojatne vizualne efekte.

U tom smislu, njihovi filmovi često imaju širok doseg, privlače svekoliku publiku različitih generacija, diljem svijeta. Njihova prisutnost u industriji zabave i njihov utjecaj na popularnu kulturu stoga i danas ostaju snažni, pa su s obzirom na to njihovi likovi i priče postali dio svjetske popularnokulturne baštine.

“Festival fantazije” ove godine u Disney tematskom parku u Orlandu, Foto: REUTERS

Revolucija crtića

Stoljetna djelatnost ove produkcije kuće podrazumijeva dakako i razne doprinose u revoluciji crtanih filmova te općenito u industriju animacije. Naime, Disneyjev prvi cjelovečernji film »Snjeguljica i sedam patuljaka« iz 1937. godine bio je prekretnica u industriji animiranih filmova.

Raniji animirani filmovi bili su kratkometražni filmovi, a film o Snjeguljici je s obzirom na duljinu trajanja jasno pokazao da i dugometražno animirano ostvarenje također može privući širu publiku, te u konačnici postići i globalni uspjeh.

Iste je godine vrlo značajan trenutak označilo i uvođenje multiplan kamere u proizvodnju animiranih filmova, a radi se o tehnici koja je omogućila detaljnije snimanje te kretanje neovisnih različitih slojeva pozadine, stvarajući tako dinamičnije vizualne efekte te dojam dubine i realističnosti.

Nadalje, što se tehničke strane filmova tiče, Disney je bio predvodnik u primjeni novih tehnologija u animaciji, pa je tako uveo tehnike kao što su Technicolor za korištenje boje u filmovima, xerografiju za ubrzavanje procesa crtanja i za smanjenje troškova, kao i napredne tehnike za animaciju likova, poput »12 principa animacije« koje su kasnije postale temelj u industriji animacije.

Svevremenske teme animiranih filmova tražile su i dodatno razvijanje likova u smislu njihove karakterizacije, pa s punim pravom možemo ustvrditi kako je Disney revolucionirao način na koji su priče i likovi predstavljeni u njihovim filmovima. Likovi su, dakle, kompleksniji, različiti te su motivski jasno određeni, a priče su također složenije, imaju određenu dubinu, pa sukladno tome i kakvu simboliku, emocionalnu narav, uz obavezni didaktički element.

Foto: Anaheim Disneyland

Glazba i vizuali

Ono po čemu mnogi (u)pamte Disneyjeve crtane filmove je i njihova tematska glazba, odnosno neizostavne originalne pjesme koje su pratile svaki od Disneyjevih klasika, od one svima znane pjesme iz »Kralja lavova«, »Can You Feel The Love Tonight« (1994.), za »Alladina«, »A Whole New World« (1992.), »Mulan«, »I’ll Make A Man Out Of You« (1998.) ili novije »Let It Go«(2013.) za »Frozen«.

Sve te pjesme dakako funkcioniraju i kao zabavni element, no i kao emocionalni dodatak crtanome filmu, a zbog svoje prepoznatljivosti postale su dio popularne kulture i ušle su u glazbene anale.

I originalna glazba i ostale Disneyjeve tehničke inovacije u industriji animacije otvorile su vrata daljnjem razvoju animiranog filma te su utjecale i na druge produkcijske kuće i potaknule ih da slijede primjer američkog giganta te stvaraju visokokvalitetne animirane filmove.

Također određena značajka Disynejevih filmova jest i njihova određena koncepcija te promicanje pozitivnih vrijednosti. Mnogi od filmova tako imaju junake i heroine koji prolaze kroz razne prepreke i suočavaju se s raznim izazovima, a sami predstavljaju oličenje pozitivnih vrijednosti poput hrabrosti, dobrote, izdržljivosti i samopouzdanja.

S obzirom na priče, sami filmovi temelje se na snažnim i emotivnim pričama koje korespondiraju s gledateljima, pa potiču različite emocionalne reakcije, od smijeha, tuge i/ili koje suze, sve do sreće.

Uz to, filmovi promiču česte i opće teme kao što su važnost ljubavi u životu pojedinca, obitelj, prijateljstvo i prihvaćanje, odnosno razne moralne poruke koje su vezane uz to, od važnosti borbe protiv predrasuda, prihvaćanja različitosti, hrabrosti, ustrajnosti, odanosti te pravednosti, tako da nose neizmjerno važnu etičku i odgojnu razinu.

Produbljujući karakterizaciju likova, pjesme također doprinose atmosferičnosti filma, a u suglasju su i sa samom temom.
Karakteristika Disneyjevih filmova također je vizualna privlačnost, pa svaki film ima pažljivo osmišljene svjetove i likove, obiluje bojama, animacije su vješto osmišljene i precizne, a vizualni efekti su impresivni. Sve to, dakako, ima ulogu u konstruiranju virtualnog segmenta Disneyjevih filmova, što je njihov faktor prepoznatljivosti.

Dekonstruktivistički pristup

Temeljem brojnih znanstvenih i popularnih radova o kompaniji Disney prilično je jasno kako sami filmovi generiraju i različite pristupe.

Drugim riječima, može ih se promatrati s obzirom na različite pristupe, uključujući onaj klasičan koji određen film, s fokusom na zabavnu vrijednost, vrednuje kao djelo popularne kulture, zatim kulturni i/ili kulturološki koji analizira njihovu ulogu u oblikovanju i odražavanju društvenih normi, vrijednosti i identiteta, psihološki pristup Disneyjevim filmovima koji analizira kako likovi, priče i poruke utječu na psihološki razvoj djece i odraslih, feministički pristup koji analizira način na koji se prikazuju žene i spolne uloge te postkolonijalni pristup koji reflektira kolonijalne perspektive, nejednakosti i predrasude u Disneyjevim filmovima.

S obzirom na to, i dekonstruktivistički se pristup sagledavanju Disneyjevih filmova, koji se fokusira na analizu i kritičko sagledavanje elemenata i tema prisutnih u filmovima, odnosno koji teži k proučavanju onih skrovitih i/ili implicitinih slojeva značenja, također može fokusirati na određene i slične aspekte poput rodnih uloga i stereotipa te kulturalne reprezentacije.

Takav, dekonstruktivistički pristup nedvojbeno potiče na kritičko razmišljanje i otvaranje dijaloga o različitim aspektima sadržaja te pomaže u razumijevanju utjecaja medija na društvo, kao i promicanju napretka u prikazivanju različitih identiteta i vrijednosti u Disneyjevom i animiranom filmu uopće.

Stoljeće čudesa za male i velike

Disneyjev uspjeh leži u njihovoj sposobnosti da stvore sadržaj koji emocionalno korespondira s publikom, bilo kroz likove, priče ili pak nevjerojatne vizualne efekte.

U tom smislu, njihovi filmovi često imaju širok doseg, privlače svekoliku publiku različitih generacija, diljem svijeta. Njihova prisutnost u industriji zabave i njihov utjecaj na popularnu kulturu stoga i danas ostaju snažni, pa su s obzirom na to njihovi likovi i priče postali dio svjetske popularnokulturne baštine.

Disneyjeva kronologija

1923. godine Walt i Roy Disney osnovali su Disney Brothers Studio, preteču današnjeg Disneyja
1928. prvi put se pojavljuje crtani lik Mickeyja Mousea u kratkometražnom animiranom filmu »Steamboat Willie«, a osnovan je i Mickey Mouse Club
1937. nastao »Snjeguljica i sedam patuljaka«, prvi dugometražni animirani film u boji
1940. objavljen animirani film-mjuzikl »Fantasia« koji se istaknuo upotrebom inovativne animacije te klasične glazbe
1955. otvoren je Disneyland u Anaheimu u Kaliforniji, prvi tematski zabavni park
1971. otvoren je Walt Disney World u Orlandu na Floridi
1983. lansiran je Disney Channel, kabelska televizijska mreža koja je pružala obiteljski orijentirani sadržaj
1986. Walt Disney Productions preimenovan je u The Walt Disney Company
1989. animiranim filmom »Mala sirena« započeo je »renesansni period« animiranih filmova Disneyja, a sam film vratio je uspjeh Disneyju te popularnost animiranih filmova
1994. Disney je objavio animirani film »Kralj lavova« koji je postao jedan od najuspješnijih animiranih filmova svih vremena, a poslužio je i kao predložak za istoimeni Broadway mjuzikl
2006. Disney je kupio Pixar Animation Studios, koji potpisuje razne novije animirane hitove
2009. Disney je kupio Marvel Entertainment, čime je dobio pristup popularnim superjunacima poput Spidermana, Iron Mana i Avengersa te proširivanje i na filmske franšize
2019. Disney je lansirao svoju streaming platformu Disney+, koja sadrži Disneyjeve animirane filmove i serije, Marvelove filmove i serije, Star Wars sadržaj i još mnogo toga, a s vremenom je stekla mnoštvo obožavatelja