Zaljubljenike i entuzijaste u Zemljinu veličanstvenu prirodu, kao i gledatelje dokumentaraca te poštovatelje lika i djela sir Davida Attenborougha, ovog je ožujka obradovala vijest da ovo znano televizijsko lice u svom desetom desetljeću života donosi novi dokumentarni serijal.

Punim imenom sir David Frederick Attenborough, nekoliko godina nakon svog posljednjeg dokumentarnog ostvarenja naslovljenog »Zeleni planet« vraća se ispred kamera, a ovog puta dolazi na domaći teren.

Petodijelna dokumentarna serija kanala BBC One »Divlji otoci«, originalnog naslova »Wild Isles«, producentsku ekipu vodi na otoke Velike Britanije i Irske.

Od lova na tuljane nadomak Shetlanda do boravka Attenborougha u londonskom parku, bit će ovo prva značajna serija o prirodoslovlju britanskih otoka.

Prirodoslovni odjel BBC-a ovoj seriji daje tretman svojih globalno poznatih prethodnica »Plavi planet« 1 i 2, »Zamrznuti planet« i »Planet Zemlja«.

Divlji otoci

Pet nastavaka »Divljih otoka« naslovljeno je »Our precious isles«, »Woodland«, »Grasslands«, »Freshwater« te »Ocean«, a uz pet planiranih televizijskih epizoda, nastavak »Saving our Wild isles« bit će prikazana na online platformama.

Britanski Guardian prije početka serije pisao je da šesta epizoda neće biti emitirana zbog straha od reakcija konzervativaca i desničarskih medija zbog tema o uništavanju prirode, no BBC je odgovorio da su »Divlji otoci« uvijek bili zamišljeni u pet televizijskih nastavaka, kojima će se pridružiti šesta epizoda objavljena online.

BBC televizija izradu novog serijala povjerila je produkciji SiIverbacks Films, u koprodukciji, kao i djelomičnom financiranju sudjelovali su organizacija Royal Society for the Protection of Birds, koja skrbi o promicanju, očuvanju i zaštiti ptica i šireg okoliša, Svjetski fond za prirodu te Otvoreno sveučilište.

Dokumentarni serijal »Divlji otoci« sniman je tri godine na čak 145 lokacija diljem Britanskog otočja, a k tome stoji da je snimanje tuna trajalo 57 dana, snimanje gusaka trajalo 65 dana, a snimanje lososa čak 71 dan. Tvorci serije vjeruju da će serija pripomoći povećanju interesa Britanaca za turizam u prirodi vlastite zemlje.

Prava osoba

Producenti serije prepričavaju da je Attenborough od samog početka bio zainteresiran raditi naraciju za »Divlje otoke«, a naknadnim pregovorima produkcija i Attenborough dogovorili su se da će David i sam sudjelovati na snimanjima duž odabranih otoka.

Producent serije Alastair Fothergill, koji već tri i pol desetljeća surađuje s Attenboroughom, pojašnjava zašto je David bio prava osoba za sudjelovanje i u ovom televizijskom projektu.

“Uvidjeli smo jedinstvenu priliku da, zbog svoje dobi, David pripovijeda o tome kako se britansko selo promijenilo tijekom njegova života. Attenborough nas svojim snažnim prilozima o toj činjenici da je ovo naš dom te da iz toga proizlazi naša odgovornost da pokušamo obnoviti prirodu, uvodi u svaku epizodu te zatvara uvodnu i posljednju epizodu”, rekao je Fothergill.

Attenborougha su se posebno dojmila putovanja na otok Skomer, koji je smješten nadomak zapadne obale Walesa. Snimanje se na tom lokalitetu provodilo prošlog lipnja, a neke od drugih lokacija posjećenih tijekom snimanja bile su livade u Dorsetu i parku Richmont, u blizini Attenboroughove kuće u jugozapadnom Londonu.

Fothergill nadodaje da je iskusni majstor dokumentaraca unatoč poznim godinama vješto savladavao prepreke te, osim što se pojavljivao na ekranu, bio je vrlo uključen u scenarij.

“Za dolazak na otok Skomer, po mjestu silaska s broda susrećete se sa šezdeset i sedam strmih stepenica kako biste dosegnuli prvu stazu na vrhu otoka.

Za sve nas su, posebno radi naših vrlo teških kompleta fotoaparata i opreme, ti koraci bili svojevrstan izazov, no David ih je nevjerojatno svladao unatoč svojih 96 godina. On je izvanredan pisac. Analizirao je svaki redak. Uvijek donese vrlo značajna poboljšanja”, dodaje Alastair Fothergill.

Vjeruje se da će ovo biti posljednji serijal u dugovječnoj karijeri majstora naracije sir Davida Attenborougha. Tijekom njegove nekoliko desetljeća dugotrajne karijere autoritativnim, a usto umirujućim glasom i izrazom lica, sir Attenborough je putem malih ekrana u udobnost naših dnevnih boravaka donosio pejzaže raznih dijelova Zemlje.

Od Papue Nove Gvineje, do Černobila i Kenije, uvijek upućen u najrazličitije i najneobičnije životinjske vrste, David Attenborough dobio je priliku, pored svih egzotičnih destinacija, televizijsku karijeru završiti progovarajući o životinjskim stanovnicima britanskog otočja.

Afinitet za prirodoslovlje

David Attenborough rođen je 8. svibnja 1926. godine u engleskom gradu Isleworthu koji pripada povijesnoj grofoviji Middlesex.

Budući da je njegov otac Frederik Attenborough bio ravnatelj Sveučilišta u Leicesteru, David i njegova sada već pokojna braća Richard i John odrastali su na kampusu tog sveučilišta.

Još u mladim danima pokazivao je afinitet za prirodoslovlje. Djetinjstvo je proveo skupljajući fosile, kamenje i ostale prirodne uzorke.

Budući da je mnogo vremena provodio u krugu Sveučilišta Leicester, kao jedanaestogodišnjak čuo je da odjel za zoologiju traži veliku zalihu puževa vrste triton, a mladi je David preko oca ponudio da će dnevno dostavljati tri tritona, koje je nalazio u bari smještenoj neposredno uz odjel.

Kasnije mu je njegova posvojena sestra Marianne poklonila komad jantara unutar kojega su bila prapovijesna bića. Šest desetljeća kasnije, kada je Attenborough već bio dokazano ime unutar svoje struke, taj davni sestrin dar bio je temelj Davidovog programa »The amber Time Machine.«

Attenborough je interes za prirodoslovlje razvijao na raznim predavanjima. Sa starijim bratom Richardom, David je 1936. godine u leicesterskom De Montfort Hallu prisustvovao predavanju britanskog zaštitnika prirode Archibalda Stansfelda Belaneyja, znanog i kao Siva sova.

Prema riječima Richarda Attenborougha, njegov brat David ostao je »zapanjen Belaneyjevom odlučnošću da spasi dabra, njegovim dubokim poznavanjem flore i faune kanadske divljine i njegovim upozorenjima o ekološkoj katastrofi ako se delikatna ravnoteža između njih uništi«.

Poslušao srce

Kada je došlo vrijeme za profesionalnim usmjerenjem, David Attenborough slušao je svoje srce i usmjerio se k području u kojem ga i danas poznajemo.

Nakon što se srednjoškolski školovao u gimnaziji Wyggeston u Leicesteru gdje su se obrazovali samo dječaci, Attenborough je 1945. godine dobio stipendiju za Clare College u Cambridgeu te se odlučio za studij geologije i zoologije.

Stekavši diplomu iz prirodnih znanosti, Attenborough je 1947. godine pozvan u britansku nacionalnu Kraljevsku mornaricu gdje je dvije godine proveo na lokalitetu Firth of Forth u Sjevernom Walesu.

Nakon što je njegova mornarička karijera završila, Attenborough preuzima mjesto urednika znanstvenih udžbenika namijenjenih dječjem uzrastu.

Radeći za izdavačku tvrtku, ubrzo se razočarao tim poslom pa se 1950. godine prijavio za radno mjesto producenta radijskih emisija na BBC-u, a iste se godine vjenčao s Jane Elizabeth Ebsworth Oriel.

Njegova molba za posao na radiju je odbijena, no njegov je životopis privukao zanimanje Mary Adams, voditeljice Odjela za razgovore na BBC-u.

Tako je dobio priliku povezati svoje prirodoslovne interese s televizijskim ekranom. Nakon tromjesečne obuke, 1952. godine pridružio se BBC-u u stalnom radnom odnosu.

U početku ga nisu htjeli staviti pred kamere, jer je producentica Adams smatrala da su Attenboroughovi zubi preveliki za ulogu voditelja.

David je stoga postao producent odjela za činjenične i nefikcijske emisije, a njegovi rani radovi uključivali su kviz »Animal, Vegetable, Mineral?«, te glazbenu emisiju »Song hunter« koja se bavila tradicijskom glazbom.

Trodijelna serija »Animal Patterns«, koju je producirao, prikazivala je životinje iz londonskog zoološkog vrta, a prirodoslovac Julian Huxley raspravljao je o životinjskoj sposobnosti kamufliranja, aposematizmu te udvaranju.

Kroz taj je program Attenborough upoznao kustosa odjela za reptile zoološkog vrta Jacka Lestera te je ovaj dvojac odlučio napraviti seriju o ekspediciji sakupljača životinja.

Iz njihove ideje 1954. godine proizlazi »Zoo Quest«, a budući da se Lester ubrzo razbolio, Attenborough staje pred kamere u ulozi voditelja.

Slobodni voditelj

Godine 1964. pokrenut je drugi program BBC-a, no BBC Two nije uspio zaokupiti pažnju gledatelja. Kada je godinu kasnije Attenborough postao urednik BBC Two kanala, protresao je raspored s misijom da program učini raznolikijim i drukčijim od drugih.

Pod njegovim mandatom, glazba, umjetnost, zabava, arheologija, eksperimentalna komedija, putovanja, drama, sport, biznis, znanost i prirodoslovlje našli su mjesto u tjednim rasporedima, a zanimljiva je činjenica da je Attenborough u program BBC-a donio »snooker«, jer su se tek dolaskom televizije u boji bilijarske kugle mogle raspoznavati na malim ekranima.

Iste se godine otisnuo u Tanzaniju kako bi snimao slonove, a 1969. godine stvorio je trodijelnu seriju o kulturnoj povijesti indonezijskog otoka Balija. 1971. godine, uslijed filmskog projekta »A Blank on the map«, pridružio se prvoj zapadnoj ekspediciji u udaljenu planinsku dolinu u Novoj Gvineji kako bi potražio izgubljeno pleme.

Attenborugh je kasnije unaprijeđen u direktora programa što ga je činilo odgovornim za proizvodnju oba BBC-jeva kanala, no budući da su zadaci direktora programa bili daleko od terena, David je odstupio.

Nakon ostavke postao je slobodni televizijski voditelj što je bio veliki zamašnjak na njegovim nadolazećim projektima.

Sedamdesetih godina rodila se Attenboroughova suradnja sa sektorom Prirodoslovne jedinice. Tog su desetljeća nastale putopisna serija koja prikazuje Indoneziju »Eastwards with Attenborough«, serija o plemenskoj umjetnosti »The Tribal Eye«, serija o putovanjima i otkrićima »The Explorers«, dječja serija o kriptozoologiji pod naslovom »Fabulous animals« i mnoge druge.

Život uz Life

Godine 1979. nastao je koncept koji je obilježio prirodoslovnu produkciju BBC-a. Serijal »Život na Zemlji«, u originalu »Life on Earth«, označio je revoluciju u proizvodnji dokumentarnog programa.

Ta bitna stavka Attenboroughovog opusa postala je referentna točka u mjerilu kvalitete snimanja filmova o divljim životinjama.

Serijal koji je odjeknuo kao eksplozija supernove, zasjenio je sve dotadašnje dokumentarne proizvode i oblikovao generaciju autora dokumentarnih filmova, kao i generaciju gledatelja.

Sir David Attenborough i njegov produkcijski tim stekli su povjerenje znanstvenika, a važan čimbenik velikog uspjeha »Života na Zemlji« bile su i nove tehnike snimanja koje su se fokusirale na životinje i događaje koji do tada nisu bili snimljeni.

Međunarodni zračni promet omogućio je Attenboroughu da u svakoj epizodi posjeti nekoliko lokacija diljem svijeta. Iako se pojavljuje kao voditelj na ekranu, Attenborough je ograničio svoje vrijeme pred kamerom kako bi dao više prostora svojim subjektima.

U nadolazećim godinama BBC je uz Attenborougha izgradio još nekoliko serijala na temu ekologije, a iako je devedesetih imao godine za mirovinu, ovaj veliki ekolog nastavio je snimati dokumentarce o ljepotama života na Zemlji te u naslovima svojih serijala nastavio koristiti izraz »život«.

»The Living Planet« (1984.), »The Trials of Life« (1990.), »Life in the Freezer« (1993.), »The Private Life of Plants« (1995.), »The Life of Birds«(1998.), »The Life of the Mammals« (2002.-2003.), »Life in te Undergrowth« (2005.), »Life in cold blood« (2008.), »Life« (2009.) »First life« (2010.), »Life story« (2014.), »A Life on our Planet« (2020.), »Life in Colour« (2021.) naslovi su u koje je sir David Attenborough utkao svoj, a uljepšao naše živote.

Nagrade i priznanja

Jedno od najvećih televizijskih imena ikad zaslužno je za još mnoge naslove dokumentarnog karaktera. U dokumentarnim uradcima sir Davida Attenborougha svaki pojedinac može prepoznati zadivljujuću raznolikost živog svijeta.

Čini se da su njegovi serijali oduvijek bili tu, a tome u prilog ide i nevjerojatan podatak da je Attenborough jedina osoba koja je dobila televizijsku nagradu BAFTA za programske sadržaje u crno-bijelom formatu, u boji, u HD-u, te u 3D.

Tehnologije se mijenjaju, ali njegov rad ostaje prepoznat. Za svoja televizijska umjetnička djela, Attenbororugh je diljem svijeta osvojio 28 nagrada i još 19 nominacija.

Program UN-a za okoliš (UNEP) prošle je godine Attenborough dodijelio nagradu za životno djelo Champions of the Earth (Prvak Zemlje) zbog svoje predanosti istraživanju, dokumentiranju i zagovaranju zaštite prirode i njezine obnove.

Vitešku titulu dobio je 1985. godine, a iako nikada nije imao auto, jer nije položio vozački ispit, David Attenborough smatra se jednim od ljudi koji su najviše puta putovali svijetom.

Samo je za serijal »The Life of Birds« Attenborough napravio kilometara kao da je deset puta obišao zemaljsku kuglu.