U sklopu popratnog programa 7. History Film Festivala, međunarodnog festivala povijesnih dokumentarnih filmova koji će se u Rijeci održavati sredinom rujna, u Galeriji Kortil otvorena je izložba „Nevjerni psi i druge priče“ autora Velida Đekića i dizajnera Mladena Stipanovića.

Kroz dokumentarni presjek, izložbeni prostor sintetizira kronologiju riječke rock scene, prateći njezinu evoluciju u ključnim trenucima od sredine pedesetih godina 20. stoljeća do današnjih protagonista koji joj obećavaju novu budućnost.

Riječ je o ozbiljnom istraživačkom pothvatu koji na sistematiziran način, u dvadeset točaka iznosi priču o sceni koja se profilirala kao protagonist glazbenih inovacija u Jugoslaviji, ali i u kompletnom socijalističkom dijelu svijeta, čijim dijelom je bila u godinama svoga nastajanja – time prednjačeći i uzimajući u obzir zbivanja u dobrom dijelu srednjoeuropskih zemalja.

U žanrovskom smislu, izložbeni prostor posreduje s više medija ne bi li priča bila prenijeta promatraču. Prožimanje vizualnog i narativnog ogleda se ponajprije u dvadeset plakata kao svojevrsnih putokaza za kretanje kroz priču o gradskoj rock sceni kojima se pridružuje set probranih stotinjak prizora s potpisima riječkih fotografa i vizualnim identitetom Mladena Stipanovića.

– Obično kad radite plakat za klasičnu izložbu ona je uvijek ravna, čista, jezgrovita, a ovdje sam jednostavno morao razbiti jednom ilustracijom, izmislio sam tog nevjernog psa s Elvisovim naočalama kojega je teško staviti pod kontrolu. On simbolizira riječku scenu koju ne možeš nikada ukrotiti, a te Elvisove naočale naglašavaju kako smo mi uvijek bili alternativni sa komercijalnim štihom, objasnio je Mladen Stipanović.

Prvi izložbeni plakat posvećen je ishodišnoj točki riječke rock scene, rock klubu Husar u kojemu je sve krenulo 1957. godine, dok plakati koji slijede u prvi plan stavljaju protagoniste koji su otvarali pionirske horizonte. U tom kontekstu, posjetitelju se pruža pogled u djelovanje prvog Yu-rock sastava Uragani, začinjavca rock-fotografije Ante Škrobonje, prvog punk benda u socijalističkom dijelu svijeta Parafa, prvom hrvatskom hip-hop sastavu Žele, prvoj ženskoj hip-hop ekipi Freek Tha Ho i mnogim drugima.

Naglasak je, dakako, u izvjesnoj mjeri stavljen i na film, djela Bernardina Modrića koji funkcioniraju kao još jedno svjedočanstvo vitalnosti riječke rock scene, prateći ju s nekoliko tematski različitih motrišta. „Ritam rock plemena – od Uragana do Urbana“ stoga donosi sveobuhvatan presjek scene, „Dugosvirajući rock“ priču o riječkim rock veteranima okupljenima oko udruge LP Rock, obnavljanju starih bendova, prijateljstava i ljubavi prema glazbi, dok „Rock bozon“ pripovijeda o novijim snagama riječke rock scene poput benda Jonathan i novonastalim odnosima u svijetu glazbe, produkcije, medija i publike.

Na taj način, kroz strukturirani pregled i žanrovsku raznolikost zaokružena je jedinstvena priča o riječkoj rock sceni, koja ulazi u njezinu suštinu nevjerojatnom preciznošću i detaljnošću, istovremeno održavajući taj element istraživačke strasti koja potvrđuje Rijeku kao dinamičnu i kreativnu žilu kucavicu Jugoslavije i današnje Hrvatske. U jednu ruku, izložbu „Nevjerni psi i druge priče“ stoga bi se dalo okarakterizirati i kao dokumentarno-strastveni vodič „kroz sve što ste željeli i što se, zapravo, mora znati o riječkoj rock-sceni.“

-Ovo je prvi put da je netko tako nešto napravio u Rijeci, pristupio držeći se kronološkog i žanrovskog principa, ali i fenomenološkog uvida. Nisam htio postupati klasično kao kritičari, gurati materiju nego osluškivati priče od pedesetih godina naovamo, dopuštajući da me priče vode i da se njima prilagođavam. Imam dojam da u Rijeci nemamo često razvijenu svijest o atraktivnosti riječke rock scene. Naime, ovo je prva rock scena u kompletnom socijalističkom dijelu svijeta i nije bilo jednostavno cijelu jednu žanrovsku dionicu svesti na jedno poglavlje, no to znači da je svako poglavlje ovih priča nešto obuhvatno i duboko i svako zaslužuje biti opredmećeno u novoj izložbi, priči ili filmu, zaključio je Velid Đekić.

Izložbu je moguće pogledati do 22. rujna, radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati, a subotom od 10 do 13 sati. Ulaz je slobodan.