John Ronald Ruel Tolkien rođen je prije točno 130 godina. Rano je ostao bez roditelja, prošao je pakao Velikog rata, a onda postao čuveni pisac. „Hobit“ i „Gospodar prstenova“ i danas oduševljavaju, piše Deutsche Welle.

Trećeg siječnja 1892. je Mabel Tolkien u južnoafričkom Bloemfonteinu donijela na svijet svog prvog sina, Johna Ronalda Reuela. On će postati tvorac najčuvenijeg univerzuma u povijesti književnosti i time se upisati u krug najslavnijih pisaca ikada.

Tolkienova majka pak nije doživjela uspjeh sina. Umrla je kad mu je bilo dvanaest godina. Ipak, ona je bila ta koja mu je usadila književno sjeme. Čitala mu je bajke i sage, učila ga latinskom, francuskom i njemačkom. Dječak je upijao priče i strane jezike. Kasnije će i sam izmišljati nove jezike.

Od idile do pakla rata

John i njegov brat Hilary odrastali su u predgrađu engleskog Birminghama koje je bilo zeleno i idilično, baš poput krajolika u koji je Tolkien naselio hobite.

Kako im je otac umro još prije majke, dječaci su došli pod starateljstvo svećenika Francesa Morgansa. John je bio izuzetan učenik, fasciniran jezicima i staroengleskim mitovima. S prijateljima je osnovao književni klub u kojem su raspravljali o prozi i poeziji.

Još u to vrijeme počeo je pisati pjesme. Ali, nije prošlo mnogo i već je počeo izmišljati čitave jezike – što će mu biti od koristi za kasnije romane. Tolkien je na koledžu Exeter u Oxfordu isprva studirao klasične jezike latinski i grčki, a onda se oduševljeno okrenuo velškom jeziku.

U to vrijeme je divljao Prvi svjetski rat te je s 24 godine morao na front na sjever Francuske. U braku sa suprugom Edith bio je tek četiri mjeseca. „Napustiti ženu bilo je za mene poput smrti”, napisao je kasnije.

Tolkien je preživio stravičnu Bitku na Sommi u kojoj su mu mnogi prijatelji stradali. Vratio se u Oxford, tražeći mir jednostavnog života.

Priča za laku noć

Postao je docent i kasnije profesor staroengleskog jezika i literature. Danju je držao predavanja, noću je riječima zidao univerzum koji ima svoju povijest, različite kulture i jezike.

Poglavlje po poglavlje Tolkien je pisao „Hobita”, isprva s idejom da to bude priča za laku noć za njegovu djecu. Riječ „hobit“ mu je jednog dana pala na pamet. Zamislio ih je kao mala čovjekolika stvorenja s gustom dlakom na stopalima, nastanjena u udobnim rupama u Okrugu.

Dao im je svojstva koja je i sam imao: ljubav prema prirodi, jednostavnoj kuhinji i odbojnost prema putovanjima.

Ali prošle su godine prije nego što se rukopis našao kod izdavača. Kada se „Hobit“ konačno pojavio 1937., oduševio je čitatelje svih uzrasta. Izdavača su preplavila pisma, čitaoci su žudjeli za nastavkom. No stvar se nakon toga „kuhala” punih petnaest godina – toliko je potrajalo do „Gospodara prstenova”. Na kraju krajeva, za Tolkiena je pisanje i dalje bilo hobi, a ne posao.

Fantastični ep pojavio se sredinom pedesetih i načinio od britanskog profesora jednim od najpoznatijih pisaca ikada. Do danas je prodano 150 milijuna primjeraka „Gospodara prstenova”.

Filmska trilogija po knjizi zaradila je oko tri milijarde dolara i uz to i sedamnaest Oscara. Kasnije je, opet u tri dijela, snimljen i „Hobit”.

Sprema se film o autoru

Warner Brothers je britanskom redatelju Jamesu Strongu povjerio rad na Tolkienovoj životnoj priči pod naslovom „Međuzemlje“. U produkciju je uključen i Peter Jackson, koji je režirao „Gospodara prstenova” i „Hobita”. Taj novi film bi se trebao pojaviti ove godine.

U lipnju je posthumno izdana Tolkienova „Priča o Berenu i Luthieni”, ljubavna saga o smrtniku i besmrtnoj vilenjakinji, jedno od brojnih djela koja Tolkien nije završio za života. I to iako je ova priča bila jedna od prvih koje je napisao – još prije punog stoljeća.

Dva imena iz naslova ugravirana su na nadgrobnu ploču na mjestu gdje počivaju Tolkien i supruga Edith. Bili su u braku pedeset godina. Nedugo nakon njezine smrti, Tolkien je u jednom pismu otkrio: „Edith nikada nisam zvao Luthienom, ali ona je bila izvor te priče.“

Čuveni pisac umro je 1973. godine. Njegovi svjetovi još žive.