Pomorska večer, kultna emisija Hrvatskog radija posvećena pomorcima, njihovim obiteljima i svima koji od mora žive ili na njemu borave, nedavno je proslavila punih sedamdeset godina neprekidnog emitiranja. Kroz tih sedam desetljeća emisija se uvelike mijenjala, od prvobitne zamisli povezivanja pomoraca na dalekim morima i njihovih obitelji, do današnje, suvremene radijske emisije koja se, iako se pozdravi i poruke i dalje šalju, zahvaljujući suvremenim komunikacijskim kanalima, internetu, a ponajviše trudu njezinih urednika i radijskih ekipa koje emisiju stvaraju, bavi brojnim temama koje zanimaju današnje pomorce.

Ne zaboravljaju pri tom urednici ni »malog« čovjeka iz primorskih mjesta, ribare i sve koji more vole i s njim žive, donoseći često i zanimljive priče i teme iz malih mjesta duž hrvatske obale. Konstanta je u svemu tome da je Pomorska večer i dalje jedna od najslušanijih emisija Hrvatskog radija, popularna i među onim slušateljima koji s pomorstvom nemaju puno veze. O slavnoj prošlosti Pomorske večeri mnogo se govorilo ovih dana, oko proslave jubileja, a o sadašnjosti i budućnosti emisije razgovarali smo s nekima od njezinih urednika.

Ključne teme

U studiju HRT-a, Radio Rijeke, dočekala nas je Vedrana Lisica Pavlović, koja emisiju uređuje zajedno s Ivom Črnjar Ivančan, a na mjestu urednika zamijenile su legendarnu Branku Malnar, koja je prije dvije godine otišla u mirovinu. Lisica Pavlović, na naše pitanje o tome koliko su suvremene tehnologije promijenile emisiju i kako danas izgleda komunikacija sa slušateljima i pomorcima, kaže kako se je po pitanju tehnologije puno toga već promijenilo, a te su promjene mijenjale i Pomorsku večer.

– Pomorci na brodu su danas vrlo rijetko u situaciji da nemaju pristup internetu i mogućnost izravne komunikacije s obitelji i prijateljima. Zbog toga im Pomorska večer više nije nužna da bi ostvarili kontakt s obiteljima i čuli njihove poruke i pozdrave. Emisija je nastala na temelju toga, ali se već odavno prometnula u ključnu emisiju koja se jedina na taj način, sustavno bavi temama mora, života od mora i na moru. To su teme o životima pomoraca, njihovim poslovnim bitkama, kojih i dalje ima, iako su se vremena promijenila, kao i o ribarima, o stanovnicima primorskih mjesta i svemu vezanom za more, kaže Lisica Pavlović.

Urednica emisije ističe kako i ona i njezini kolege osjećaju svojom dužnošću da u javnost iznesu ne samo vedre i tople priče, već i one puno ozbiljnije teme kada je riječ o životu i radu na moru, poput radnopravnog statusa pomoraca, poticaja za ukrcaj kadeta i nebrojenih drugih koje su u Pomorskoj večeri obrađene, a bit će problematizirane i u budućnosti.

– Dužnost je medija da ljude informiraju, ali i da im pokušaju pomoći u rješavanju problema, pritiskom na određene strukture pa i one u vlasti, kako bi se određeno pitanje riješilo. U tom smislu, Pomorska večer mora se baviti tim temama, to je ključ i to je ono zbog čega nam slušatelji vjeruju. Lijepo je vidjeti plodove tog truda.

Primjerice, u vrijeme kada još nisam bila u ekipi Pomorske večeri kolege su snažno pritiskale da se riješi pitanje poreznih olakšica za pomorce i vjerujem da su dijelom i oni zaslužni što se na tu temu nešto postiglo, kao i na brojne druge. Nedavno se događao slučaj pomoraca s broda »Mirjana K«, koji smo svi pratili s grčem u želucu, nastojeći učiniti što možemo da im pomognemo. Kontinuirano smo pratili slučaj, razgovarali stalno sa svim relevantnim ljudima, čuli i drugu stranu, ali smo je ispratili do kraja, kaže urednica, dodajući kako je prednost radija, pred nekim novijim medijima, to što je riječ o neposrednom mediju, gdje su u programu živi ljudi.

Vedrana Lisica Pavlović, urednica Pomorske večeri iz Rijeke, Foto: M. Levak

Povratna komunikacija

Internet je, smatra Lisica Pavlović, zapravo omogućio pomorcima da lakše poslušaju Pomorsku večer pa time ne da nije naštetio njenoj slušanosti, već je omogućio pristup većem broju slušatelja, ali i unaprijedio komunikaciju od slušatelja prema urednicima emisije, omogućujući im da jednostavno i brzo upute prijedloge, komentare ili upozore na neki problem, što je nekad bilo daleko teže i sporije izvedivo.

– Često i oni koji radije gledaju filmove i serije na brodu, prebace na Pomorsku večer, da čuju nešto o temi ili temama koje ih zanimaju. S tim da nas mogu slušati putem live streama u svojim kabinama, ili pak naknadno, putem slušaonice, tako da ne moraju nužno biti budni ili slobodni u trenutku emitiranja emisije, već je mogu poslušati i naknadno.

Imamo i podcast, za one koji ne žele slušati cijelu emisiju, jer ima onih koji ne žele slušati glazbu, već isključivo razgovore u emisiji, u kojemu su istaknuti najvažniji dijelovi svake emisije. Baš vezano uz »Mirjanu K«, nedavno smo u emisiji imali kapetana Igora Rendića koji je rekao da je na brodu slušao Pomorsku večer i pratio što se događa. Posebno je istaknuo emisiju u kojoj je gostovala liječnica koja je objašnjavala da je posada u opasnosti od razvijanja PTSP-a zbog svega što im se događalo. I u 2022. godini, iako su imali velikih problema i on i njegova posada slušali su Pomorsku večer, što im je možda ipak ukazivalo da nisu potpuno napušteni, odnosno da javnost prati njihov slučaj i da postoje nastojanja da im se omogući povratak kućama, kaže Lisica Pavlović.

Zahvaljujući internetskoj komunikaciji, posebno ističe, pomorci, njihove obitelji i drugi slušatelji vrlo se često javljaju uredništvu emisije.

– Današnji komunikacijski kanali uvelike su olakšali tu povratnu komunikaciju. Slušatelji se često javljaju, neki još uvijek s porukama i pozdravima, što mi je jako drago, ali mnogi od njih i s vrlo važnim informacijama. Koliko god se mi trudili pratiti sve teme i događaje vezane uz more, jasno je da ne možemo biti svugdje i nemamo oči i uši posvuda, pa nam i u tom smislu komunikacija sa slušateljima uvelike pomaže.

Imamo i besplatni telefon na koji slušatelji zovu možda nešto manje, ali zato dobivamo puno mailova i poruka putem društvenih mreža i raznih kanala elektroničke komunikacije. Pitaju svašta, od toga kad će biti potpisan kolektivni ugovor u nacionalnoj plovidbi, do konkretnih problema koje imaju, očekujući da ćemo i mi poduzeti što možemo, »pritisnuti« temu i pomoći u nalaženju rješenja. To je lijepo znati, da nam slušatelji vjeruju i taj feedback od njih vrlo nam je važan u kreiranju emisije. Pritom je internet vrlo važan za pristup mlađoj publici, a moram istaknuti da smo nedavno dobili podatke o slušanosti, prema kojima imamo rast broja slušatelja u mlađim dobnim skupinama, ističe.

Generalna publika

Upravo zbog svoje aktualnosti i ozbiljnosti u pristupu brijnim pomorskim temama, slušanost Pomorske večeri ne posustaje, što pokazuju i podaci da ponedjeljkom, u terminu emitiranja, slušanost regionalnih radijskih postaja HRT-a i prvog programa Hrvatskog radija, redovito značajno raste, kao i praćenje putem interneta. Zanimljivo, rado je sluša i »generalna« publika.

– Kroz godine smo uspjeli dobiti i taj podatak, da je Pomorska večer rado slušana i u kopnenom dijelu Hrvatske, pa dobivamo poruke i od stanovnika Zagreba, Karlovca, Kutine i brojnih drugih gradova koji nisu na moru, u kojima nam slušatelji kažu da im je emisija zanimljiva jer u njoj čuju kako se drugdje živi i radi, na obali, ali i u svijetu. Pomorska večer se promijenila iz emisije koja je bila namijenjena isključivo pomorcima u specijaliziranu emisiju koja se bavi pomorstvom, ribarstvom, ekologijom i raznim temama iz spektra vezanog uz more, ističe.

Zanimalo nas je kako vidi budućnost emisije, s obzirom na stalni razvoj novih medija i tehnologija, odnosno kako će emisija zvučati, koje teme će donositi ali i kako će, vrlo vjerojatno, i izgledati, s obzirom da i radijski programi na internetu sve više obiluju video sadržajima.

– Radijskom čovjeku najgore je to kad mora »izgledati«, ali smatram da je to neminovnost. Za sedamdesetu obljetnicu emitirali smo emisiju s proslave u Zadru, ali smo imali i live streaming putem facebooka koji je prenosio i video, ne samo audio. Vjerujem da će video postati svakodnevica i dio svake emisije u budućnosti, no i dalje će temelj svega biti ljudi, kako oni o kojima govorimo u emisiji, tako i oni koji je stvaraju, pa moram zahvaliti svim kolegama u redakciji na trudu koji ulažu u svaku emisiju, kaže Lisica Pavlović.

Vladimir Šetka iz zadarske Pomorske večeri, Foto: A. Sitnica

Novi mediji

O sadašnjosti i budućnosti, te utjecajima novih medija i tehnologija na Pomorsku večer razgovarali smo i s Vladimirom Šetkom, urednikom iz Radio Zadra koji potvrđuje da su pojava i razvoj novih medija i društvenih mreža utjecali na emisiju, i to na više načina.

– Prije svega i sami pomorci korisnici su društvenih mreža i članovi određenih grupa gdje objavljuju svoje probleme, ali i zanimljive priče s mora koje se onda mogu obraditi i u našoj emisiji te biti dostupne široj publici. To se posebno osjetilo u vremenu COVID-krize, kada je bio otežan ukrcaj i iskrcaj pomoraca, pa su mnogi od njih tražili odgovore i u specijaliziranim grupama na društvenim mrežama. Odgovore na njihova pitanja nerijetko smo i mi tražili od mjerodavnih te ih objavljivali u našim emisijama, kaže Šetka, ističući kako su upravo novi mediji i društvene mreže uvelike olakšale put do publike, otvarajući nove mogućnosti i slušateljima.

– Osim klasičnoga načina preko »radio-valova«, priče i teme iz pomorstva, ribarstva i drugih područja života koji su vezani uz more, redovito objavljujemo i na našim lokalnim radijskim web-stranicama i središnjem portalu HRT-a. Osim toga gotovo svi sadržaji dijele se i preko društvenih mreža, a neke naše priče nerijetko prenose i specijalizirani portali. Nove tehnologije nikako nisu smetnja, nego prednost da se dopre do što više slušatelja, čitatelja i gledatelja, kaže Šetka.

Na nedavnoj proslavi 70. rođendana Pomorske večeri pridružio se i i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, Foto: M. Komina

Ključ dugovječnosti

Dodaje kako je u komunikaciji sa slušateljima vrijeme poruka i pozdrava gotovo prošlo, jer se i sami pomorci služe interenetom u komunikaciji s obiteljima. Na pitanje tko su danas sve slušatelji Pomorske večeri odgovara kako je riječ o vrlo šarolikoj publici.

– Gotovo podjednako nas slušaju na kontinentu i u priobalju ili na otocima. Uvijek volim reći da je to šarolika publika, od onih koji nas slušaju više od pedeset godina, do onih koje zanima bilo što što ima veze s morem. Zato se trudimo osim o problemima donositi i lijepe priče o »malim ljudima«. Iznenadili biste se, ali još uvijek ima slušatelja koji pošalju klasično pismo kako bi nas pohvalili ili pitali zašto nismo obradili određenu temu te predložili o čemu bi voljeli slušati u Pomorskoj večeri, ističe urednik.

Jedna od, kako kaže, njegovih osobnih misija, ali i zadaća emisije je privlačenje mlađe publike, posebno pomorkinja i pomoraca.

– Zato nastojim u što više emisija razgovarati upravo s učenicima i studentima koji se školuju za pomoračka zanimanja ili mladim pomorcima koji se tek trebaju ukrcati na prvi brod ili su se vratili s odrađene kadeture. Tada će i oni podijeliti taj razgovor na svom profilu, to će vidjeti njihovi prijatelji i slično i znat će da je bilo objavljeno u Pomorskoj večeri. Mladi općenito su više skloni birati sadržaje koje će čitati, gledati ili slušati, a mi im to osim kroz klasične kanale moramo omogućiti i kroz digitalne oblike, kaže Šetka.

O budućnosti emisije kaže kako će se Pomorska večer mijenjati i prilagođavati, što je bio i ključ dosadašnje dugovječnosti emisije pa ne sumnja da će biti slušana još desetljećima.

– Tehnološki se već sada prilagođavamo novim stvarima i to može ići samo naprijed. Sadržajno se od svojih početaka emisija mijenjala i prilagođavala vremenu. Valjda je zato i opstala toliko godina. Kako se bude mijenjalo pomorstvo i sve što ima veze s morem i ljudima s mora, tako će se mijenjati i sadržaji naše emisije. No, u svakom slučaju, u fokusu će nam uvijek ostati pomorci i hrvatsko brodarstvo, zaključuje Šetka.