Jedno od zvučnih imena među nominiranima za ovogodišnju dodjelu Oscara jest Kenneth Branagh koji je svoju filmašku karijeru započeo 1989. godine dramom “Henry V.” koja se temelji na dramskom predlošku Williama Shakespearea. Za taj je film bio nominiran za Oscara sljedeće godine u kategoriji najboljeg redatelja, no izgubio je od Olivera Stonea koji je bio nominiran u istoj kategoriji za film “Rođen 4. srpnja”.

BRANAGHU JE sada, nakon gotovo tri desetljeća i više od osamnaest režiserskih ostvaraja, režiserski rad na filmu “Belfast” donio drugu nominaciju za najboljeg redatelja, uz nominacije za najbolji scenarij i ovu glavnu – za najbolji film. Tim je nominacijama Branah ušao u povijest kao osoba koja se za Oscara borila u sedam različitih kategorija.

Svoje je filmsko putovanje Branagh započeo tako što je u svojem prvom filmu koji je i režirao, također i zaigrao, a to mu je donijelo dvije nominacije – onu za glavnu ulogu i onu za režiju – kojima je postao tek peta osoba koja je zaradila nominacije za režiju i za glumu za isti film, nakon Orsona Wellsa (“Građanin Kane”, 1942.), Laurencea Oliviera (“Hamlet”, 1949.), Woodyja Allena (“Annie Hall”, 1978.), Warrena Beattyja (“Nebo može čekati”, 1978., “Crveni”, 1981.) i Daniela Day-Lewisa (“Moje lijevo stopalo, 1989.).

SLJEDEĆI USPJEH i priznanje Branagh je ostvario filmom “Swan song” iz 1993. godine koji je izgubio od filma “Omnibus” Sama Karmanna, a svoju je prvu nominaciju za scenarij Branagh dobio 1997. godine za “Hamleta”, njegovu treću od pet Shakespeareovih adaptacija koje je napravio. Međutim, pobjedu je odnio Billy Bob Thornton za film “Oštrica zločina”. Sljedeći puta Branagh je bio nominiran za Oscara 2012. godine za sporednu ulogu u filmu “Moj tjedan s Marilyn”, no i tada mu je Oscar izmaknuo iz ruku, a dobio ga je Christopher Plummer za film “Početnici”.

Branaghov “Belfast” je zaradio ukupno sedam nominacija za Oscar

Od 2019. godine do danas, Branagh je jedan od trojice muškaraca koji su sakupili najviše nominacija za Oscare, a svaki od njih je privukao pozornost Akademije na šest različitih načina. Onaj koji je prvi postavio rekord je Walt Disney koji je do danas ostao jedina osoba u povijesti koja je bila nominirana za Oscar pedeset i devet puta. Samo između 1932. i 1969. godine prikupio je trideset i devet nominacija – od onih za najbolji animirani kratki film, kratki dokumentarni film, za najbolji kratki igrani film, dugometražni te u kategoriji najboljeg filma.

U RAZDOBLJU od sedam godina George Clooney je izjednačio Disneyjev rekord prikupivši nemali broj nominacija, od onih za najboljeg redatelja i za najbolji originalni scenarij (“Laku noć i sretno”, 2006.), najboljeg sporednog glumca (“Syriana” 2006), najboljeg glumca (“Michael Clayton”, 2008., “Ni na nebu ni na zemlji” 2010., “Nasljednici” 2012.), najbolje adaptirani scenarij (“Martovske ide”, 2012.) i za najbolji film (“Argo”, 2013.).

Alfonso Cuaron koji je 2019. godine za film “Roma” zaradio četiri nominacije, za najbolji film, najboljeg redatelja, najbolji originalni scenarij i najbolju kameru, slijedi nakon Clooneyja po broju nominacija, a prije filma “Roma” zaradio je i nominaciju za najbolji originalni scenarij za film “I tvoju mamu također” 2003. godine, za najbolje adaptirani scenarij i najbolju montažu za film “Djeca čovječanstva” 2007. godine te nominacije za produkciju, režiju i montažu za film “Gravitacija”.

Osim što je postavio novi rekord, Branagh je sada drugi po rekordu u vremenskoj rupi između nominacija za najboljeg redatelja. Prvi koji drži najveću razliku između vremena nominacija u toj kategoriji je John Huston s razdobljem od trideset i tri godine između njegove četvrte nominacije za “Moulin Rouge” (1953.) i pete nominacije za film “Čast Prizzijevih” (1986). Na trećem je mjestu Jane Campion koja je sada, za Oscare 2022. godine, za film “Šape pasje”, dvadeset i osam godina nakon prve nominacije za “Piano”, zaradila drugu nominaciju.

Branagh u filmu “Henry V.” iz 1989. godine

SA ŠEZDESET i jednom godinom, Branagh je sedmi najstariji pobjednik u kategoriji najboljeg redatelja, nakon Clinta Eastwooda koji je u dobi od sedamdeset i jedne godine osvojio nagradu za film “Djevojka od milijun dolara” (2005.), zatim slijedi Roman Polanski koji je u dobi od šezdeset i devet godina osvojio nagradu za film “Pijanist” (2003.), George Cukor koji je u dobi od šezdeset i pet godina osvojio nagradu za film “My Fair Lady” (1965.), Martin Scorsese u dobi od šezdeset i četiri godine za film “Pokojni” (2007.), Eastwood koji je u dobi od šezdeset i dvije godine osvojio nagradu za film “Nepomirljivi” (1993.) te Carol Reed koji je u dobi od šezdeset dvije godine osvojio Oscara za “Oliver!” (1969.).

Branaghov “Belfast” je tako ove godine zaradio ukupno sedam nominacija za Oscara, uključujući najbolju sporednu mušku ulogu (Ciarán Hinds), najbolju sporednu glumicu (Judi Dench), najbolju pjesmu (“Down to Joy”) i najbolji zvuk, no moguće da će nagradu za najbolji scenarij ipak osvojiti Paul Thomas Anderson za film “Licorice Pizza”. Prema mogućnostima osvajanja Oscara u kategoriji najboljeg scenarija, nakon Andersona slijedi Branagh, zatim Adanem McKay za film “Ne gledaj gore”, Zach Baylin za film “Kralj Richard” te Joachim Trier i Eskil Vogt za film “Najgora osoba na svijetu”.

U kinima se upravo prikazuje njegov film “Smrt na Nilu”

U NOMINACIJAMA za najboljeg redatelja Branagh je prema predviđanjima rangiran treći, nakon Campion i Andersona ispred njega (“Ne gledaj gore”) te Ryusukea Hamaguchija (“Vozi moj auto”) i Stevena Spielbergera (“Priča sa Zapadne strane”) iza njega. U predviđanjima za utrku za najbolji film “Šape pasje” je na tronu, dok je “Belfastu” izgledno drugo mjesto, a potom slijede “Priča sa zapadne strane”, “Licorice Pizza”, “Kralj Richard”, “CODA”, “Ne gledaj gore”, “Vozi moj auto” i “Ulica noćnih mora”.

S obzirom na brojna poznata i prekaljena imena u svijetu filma, no i kvalitetne filmove koji su nominirani u nekoj od kategorija na ovogodišnjoj 94. dodjeli Oscara ne preostaje nam ništa drugo, nego željno iščekivati 23. ožujka i prijenos uživo iz Dolby Theatrea u Los Angelesu.