Iako je Martin Scorsese, redatelj klasika poput “Taksista”, “Razjarenog bika”, “Dobrih momaka”, “Otoka Shutter”, “Casina”, “Bandi New Yorka” i “Vuka s Wall Streeta,” ostvario izuzetnu karijeru, iznenađujuća je činjenica da je tek 2007. godine osvojio prvi i zasad jedini Oscar za režiju, za film “Pokojni”.

Uvijek je isticao važnost i utjecaj vesterna u njegovoj ranijoj bogatoj filmografiji, ali u 81. je godini snimio prvi vestern, s impozantnim budžetom od 200 milijuna dolara.

Naime, njegovo najnovije filmsko ostvarenje, “Ubojice cvjetnog mjeseca”, predstavlja zapanjujuću kombinaciju prave kriminalističke drame i vesterna u trajanju od tri i pol sata zbog čega se svrstava u sage i epove, no ipak je koju minutu kraći od također maratonskog, epskog mafijaškog trilera “Irca”.

Najmračniji kriminalni slučaj u američkoj povijesti

FILM “Ubojice cvjetnog mjeseca” je već zaradio epitet remek-djela nakon premijere na festivalu u Cannesu gdje je izazvao jednoglasno oduševljenje publike i kritike i duge ovacije. Scorsese je okupio renomiranu glumačku postavu predvođenu dobitnicima Oscara, Leonardom DiCaprijom i Robertom De Nirom, a s obojicom je redatelj već višestruko surađivao. Osim dodjeljivanja glavnih uloga glumačkim velikanima, zamjetna su i pojavljivanja poznatih holivudskih lica poput Brendana Frasera, Johna Lithgowa i Jacka Whitea.

RADNJA filma temeljena je na istoimenoj knjizi novinara Davida Granna objavljenoj 2017. godine, a prati seriju ubojstava članova indijanskog plemena Osage koji su u Oklahomi tijekom 1920-ih umirali pod tajanstvenim okolnostima. Ovaj genocid američkih domorodaca označava prvi značajan slučaj koji je istraživao tada novoosnovani FBI, pod J. Edgarom Hooverom. Osage narod postao je praktički preko noći iznimno bogat zahvaljujući otkriću nafte na teritoriju njihova rezervata, ali taj prosperitet ih je također učinio metama bjelačke pohlepe, manipulacije, krađe i nasilja, uslijed eksploatacije dragocjenih naftnih rezervi. Ova su brutalna ubojstva izdvojena kao jedan od najmračnijih kriminalnih slučajeva u američkoj povijesti koji knjiga, kao i filmska adaptacija, nastoji rasvijetliti.

DI CAPRIO tumači ulogu Ernesta Burkharta, podmitljivog, submisivnog i nesposobnog došljaka koji u Fairfax u Oklahomi dolazi živjeti kod svog ujaka Billa (Robert De Niro) i tamo raditi kao taksist. Bill je popularan moćnik koji je pomogao izgraditi čitav grad, no Billova naizgled fina fasada i velikodušna filantropija skrivaju zlokobnu motivaciju. On angažira svog nećaka da se oženi Mollie (Lily Gladstone), ženom iz Osagea, ne bi li naslijedio njezino pravo na vrijednu parcelu zemlje nakon što ostatak njene obitelji umre.

SLIJEDI niz zataškanih ubojstava koja izvršavaju Billove marionete. Pritom redatelj, u svojoj očekivanoj maniri, ne preza od direktnog prikaza stravičnog nasilja. Mreža šutnje i korupcije rasprostranjena je gradom, a svi postaju uključeni – policija, mrtvozornici, liječnici i vlasnici trgovina tiho odobravaju ove zločine ili čak pomažu u njima.

– Nije stvar u tome “tko je to počinio”, već “tko to nije počinio”. Želio sam u scenariju napisanom s Ericom Rothom prikazati kolektivnu krivnju svih nas, naglasio je Scorsese u intervjuima.

Jesse Plemons pojavljuje se u polovini filma kao agent FBI-a kojemu je dodijeljeno da konačno istraži neumjerenu količinu smrti u Fairfaxu. Ipak, FBI u filmu nije fokus te se ne bavi toliko procesom istrage, već je u središtu primarno ljubavna priča narušena razornim utjecajima pohlepe i zavjere.

Tajna povijest američke moći

OVA jeziva priča temeljena na istinitom događaju suštinski odražava širu povijesnu tragediju i krvavo rađanje “nove” Amerike kroz masovna iskorjenjivanja indijanskog stanovništva. Glumica Lily Gladstone čiji je sjajna izvedba, prema mišljenju mnogih, ovogodišnji favorit za Oscara, je i sama odrasla u rezervatu Blackfeet u sjeverozapadnoj Montani i indijanskog je podrijetla te je izjavila kako je na setu bilo presudno za sve prisutne da se svaki aspekt tragične sudbine plemena Osage prikaže što vjerodostojnije.

SCORSESE je odabrao iznijeti tajnu povijest američke moći kroz skrivenu epidemiju nasilja, a u intervjuu sažima film jednom riječju: “suučesništvo”.

– Dopuštamo kriminalu da prođe ispod radara ili prihvaćamo promjenu zakona koja se ne bi trebala mijenjati, bilo da dolazi od Vrhovnog suda, Senata ili Kongresa. Dopuštamo da stvari izmaknu kontroli dok ne shvatimo da smo i sami zatočeni. Veliki problem je što korupcija postoji u društvu koje nema korijene u moralu ili duhovnosti. Ljudi misle da je ovo film o prošlim vremenima. Ne mislim da je to toliko stvar prošlosti. Uvijek budite budni. Govorite i djelujte protiv onoga što osjećate da je krivo, inače postajete suučesnici, poručio je legendarni redatelj.

U kinima se ova poslastica za sve istinske filmofile može pogledati od 19. listopada.