Nije nimalo čudno da američka vestern miniserija »Iskonska Amerika« (»American Primeval«) izaziva poprilične kontroverze i oprečne ocjene. Naime, nakon odgledanih svih šest epizoda rijetko tko se neće složiti da je temeljna poruka svega viđenog tvrdnja kako je Amerika izgrađena na nasilju.

Naravno, takav se zaključak mnogim američkim domoljubima neće nimalo dopasti, ali to potvrđuje ne samo u seriji nam predstavljena vrlo zanimljiva priča, već i brojni povijesni podaci koji su, naravno uz određenu dozu fikcije i mašte, temelj ove serije. Stoga kreatori, a to su scenarist Mark L. Smith i redatelj Peter Berg, zaslužuju sve pohvale.

Foto: Netflix

Radnja iz 1857. godine

Priča je smještena u 1857. godinu, odnosno u doba Amerikancima dobro znanog rata koji se u državi Utah vodio između službene američke vojske i militantnih postrojbi mormonskog vođe Brighama Younga, a u taj su rat, logično, bila uključena i indijanska plemena (Shoshoni, Paiute) tog područja, kao i brojni bijeli lopovi, probisvjeti i kriminalci.

U taj pakleni kotao mržnje i smrti pred zimu s jedanaestogodišnjim sinom Devinom iz Kanzasa stiže Sara Halloway koja, nakon što je u Philadelphiji u samoobrani ubila bogataša, bježi i nastoji sa sinom doći do supruga koji živi u Crooks Sopringsu, mjestašcu na teritoriju države Utah.

Naravno, Sara nikome ne govori o tome što je učinila, ali iz Philadelphije je za njom raspisana potjernica vrijedna 1.500 dolara, što je za tadašnje prilike pravo bogatstvo pa su, tražeći je, za njom krenuli neki lovci na glave. Sara i Devin stižu do Fort Bridgera u Wyomingu gdje ih, iako je tako bilo dogovoreno, ne čeka vodič. Budući da im od tamnošnjeg vođe predloženi Isaac Reed ne želi pružiti pomoć i odvesti ih do Crooks Springsa, majka i sin moraju se priključiti karavani skupine naseljenika koji kreću prema zapadu.

Jacob Pratt, vođa te karavane, na nagovor svoje supruge Abish teška srca prihvaća dvoje novih putnika, a čim zađu u Utah na teritorij mormonske zajednice, susretnu se s prijetnjama agresivnih vjernika.

Štoviše, pod maskama i s ciljem da se krivnja svali na Indijance, mormoni napadaju karavanu i pobiju gotovo sve. Prežive, zahvaljujući pomoći Isaaca Reeda, samo Sara i Devin, teško ranjeni i poluskalpirani Jacob, kao i Abish koju od smrti spašava Crveno Pero, mladi indijanski poglavica koji je zarobi i vodi u svoj logor.

Isaac Reed, koji se u međuvremenu predomislio i slijedio karavanu u kojoj su bili Sara i Devin, odlučuje prevesti ih preko planina ne znajući da je za Sarom krenulo nekoliko surovih lovaca na glave. Jacob pak odlučuje pod svaku cijenu naći Abish i u toj se želji pridružuje mormonskim postrojbama i ne znajući da su ga oni primili samo kako bi ga kontrolirali, a ako on shvati da su njegovu karavanu likvidirali baš oni, ubit će ga!

Mormoni žele istjerati sve, Indijanci žele istjerati bijelce, američka konjica želi uvesti red, Sara samo želi pobjeći od svega… I tako u surovim zimskim prilikama kreće smrtonosni vrtuljak potjera i borbi koji, logično, većina glavnih likova neće preživjeti.

Priča je nedvojbeno zanimljiva, napeta i vrlo dobro ispričana. Autori su, primjerice, postavili baš moćne dramske okvire smještajući u taj prirodom i ljudima surovi okoliš likove koji u takvim uvjetima teško mogu opstati – mladu gradsku ženu uvjerenu u pravdu i poštenje, njenog jedanaestogodišnjeg sina invalida te tek koju godinu stariju nijemu Indijanku Two Moon koju je sudbina natjerala da s njima putuje.

Kad se tome doda i mlada Abish koja je silom izdvojena i prisiljena živjeti u njoj krajnje nepoznatoj kulturi, onda je jasno da se brojni gledatelji itekako mogu poistovjetiti sa strahom, nedoumicama i strepnjom spomenutih likova. Redatelj Peter Berg pritom tri paralelne radnje vodi znalački pa je neizvjesnost za sudbinu glavnih likova stalna, a strepnja traje do završnih tragičnih trenutaka koji su, sukladno cijeloj ideji serije, daleko od happy enda.

Brutalne scene

Jednostavno, Peter Berg i Mark L. Smith željeli su biti što bliži realnosti, pa oni koji vole romantičan pristup vestern serijama i tematici Divljeg zapada ovu seriju ne trebaju ni gledati. Jer, »Iskonska Amerika« odiše ne samo realnošću, već ponekad i naturalističkim prizorima (klanje svinja, deranje medvjeđe kože…) zbog čega su se već oglasile i udruge za zaštitu životinja. Najveći broj primjedbi ipak je vezan uz nasilje koje, po nekim kritičarima, prelazi granicu potrebnog.

Naravno, odgovor autora je očekivan jer je jednostavno tako zaista i bilo pa je i to na jedan način ustupak realnosti. Uostalom, tijekom istinitog masakra prikazanog u seriji mormonska je policija maskirana u Indijance pobila više od 150 ljudi ne štedeći ni žene, ni djecu!

Ipak, primjedbe donekle imaju i temelja jer je jasno da su baš s nasiljem kao jakim adutom računali kreatori serije. Vidljivo je to iz činjenice da se gotovo ritmički svakih desetak minuta javlja nova scena žestokog nasilja, scena koja prodrma gledatelja. Pritom su Berg i L. Smith »diplomirali« na šokantnosti koja se javlja stoga što se nasilje ne očekuje.

Primjerice, skupina ljudi uz karavansku vatru priča o tome što očekuju od novog života. Jedna od žena s velikom nadom govori kako planira imati nekoliko djece. I prije no što završi rečenicu, indijanska strijela probije joj glavu!

Naravno da to djeluje šokantno, ali je još upečatljiviji i bolniji trenutak kada nakon masakra Indijanci ubijaju pet žena, pri čemu jezu izaziva to što je taj čin prikazan kao nešto potpuno obično i normalno! Za one slabijeg želuca tu je scenu zaista bolje izbjeći.

»Jedino što ovdje vlada je brutalnost«, zapisuje u svoj dnevnik kapetan američke konjice, dodajući kako tu ljubavi gotovo da uopće nema, a onih koji imaju milosti jako je malo. Najbolji primjer za to je lik Sare koja brani zasade humanosti i empatije sve do trenutka kad zbog jednog takvog pozitivnog čina nije zarobljena i – silovana.

Nedugo potom ona će ubiti ne samo silovatelja, već i cijelu njegovu obitelj koja je to dozvolila! Definitivno, iskonska Amerika zemlja je brutalnog nasilja, mržnje i smrti, zemlja u kojoj slabi nisu mogli opstati, a često to nije uspijevalo ni jakima.

Kvalitetni glumci

Uz odličan scenarij i režiju, seriju nose i kvalitetni glumci. Ponajbolja je pritom Betty Gilpin koja odlično utjelovljuje lik dobro odgojene žene koja u poludivljim i primitivnim uvjetima opstaje samo stoga jer se uspjela prilagoditi te i sama postala nasilna.

Možda je čak i bolji u svojoj ulozi Isaaca Reeda poznati američki glumac Taylor Kitsch koji zaista uspješno gradi lik čovjeka koji nije po prirodi surov, ali shvaća da takav mora biti želi li opstati. On nikada ne izaziva sukob, ali ako do njega dođe, on sve čini da prvi udari šakom ili nožem, baci indijansku sjekiru ili zapuca. I pri tome je nemilosrdan i bešćutan jer su mu tako šanse za preživljavanje veće.

Vrlo je dobra Saura Lightfoot-Leon u ulozi Abish, djevojke koja prihvaća novu kulturu.

Dobar je Shea Whigham kao Jim Bridger, utemeljitelj Fort Bridgera, solidni su u svojim krecijama mladi Preston Mota kao Devin, Sarin sin, te Shawnee Pourier kao nijema Indijanka Two Moons, a likovi negativaca (Joe Tippett kao James Wolsey, vođa mormonskih odreda, i Jai Courtney kao Virgil Cutter, nemilosrdni lovac na glave) poprilično su tipizirani i svakako bi mogli biti bolji, mada im kao opravdanje zaista može služiti činjenica da nije lako glumiti negativca u svom tom moru negativnosti.

Foto: Netflix