Hrvatska bi imala veliku financijsku korist od filmskog studija, postoji interes i prilika za njegovu izgradnju koja se ne bi smjela propustiti jer će drugi popuniti taj prostor umjesto nas, poručio je u četvrtak Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.

U organizaciji HAVC-a na online prezentaciji predstavljene su studije “Gospodarski i fiskalni učinci AV djelatnosti i državne potpore/poticaji u Hrvatskoj” Instituta za javne financije te Studija izvedivosti projekta novog studijskog kompleksa u Hrvatskoj tvrtke Olsberg•SPI. Studije su trebale biti predstavljene ove godine u Cannesu, no to se zbog pandemije nije dogodilo.

“Već duže sanjamo moderni filmski studio po modelu nekada mitskog Jadran filma, i to puno prije mog dolaska na ovu funkciju. Studio nam je dio nacionalnog programa i potreba za njim je neupitna kako bi ostali konkurentni i radili još bolje domaće filmove”, rekao je Marcich na prezentaciji.

Interes za studio postoji, sve će se znati uskoro

Interes za studio postoji, ne samo na državnoj i lokalnoj razini, već i kod privatnih investitora iz Europe, o čemu će se više znati do kraja godine. Njegova izgradnja mogla bi krenuti u prvoj polovici iduće godine i završiti do sredine 2022.

“Investicija koja se traži za filmski studio modernih gabarita je između 60 i 80 milijuna eura što nije malo, no ima interesa iz privatnih sektora, a i država ima svoje interese, razgovarat ćemo sa zainteresiranima i vidjeti koji bi nam model najviše odgovarao”, napomenuo je.

Marcich ističe kako su gospodarski učinci filmskog studija vrlo uvjerljivi. “Računa se da svaka kuna uložena u domaću proizvodnju generira dvije kune ekonomske aktivnosti, a da svaka kuna posvećena poticajima za stranu proizvodnju ima multiplikacijski faktor od preko deset, odnosno privlači strane investicije koje generiraju deseterostruki povrat uloženog”, ustvrdio je.

Dodaje i kako izvoz usluga generira višestruke zarade za državu i državnu blagajnu. “Sva audiovizualna proizvodnja kod nas ima pozitivne gospodarske učinke, a domaća i nemjerljiv doprinos našoj kulturi. Strane produkcije su višestruko profitabilne za državu i djelatnike, one brendiraju Hrvatsku i promoviraju turizam.”

Po njegovim riječima, studio će omogućiti da se sve to “snažno podeblja” i da se ojača izvoz usluga te smanji potreba za njihovim uvozom, a dok Netflix i drugi “idu naprijed kao buldožer”, na nama je da usvojimo proaktivnu strategiju i iskoristimo priliku koja nam se pruža.

Marcich smatra da bi oni, kada već ulažu u vlastitu proizvodnju, mogli investirati i u neovisnu hrvatsku proizvodnju. “Imamo obavezu prema našoj kulturi i umjetnosti, ne samo da opstanemo nego da i idemo dalje, a tako ćemo i s filmskim studijom”, ocijenio je.

Skepticima je poručio da je ovo “pravi trenutak da postavimo podlogu za bolju budućnost koja nam se nudi, jer doći će 2022. kada ćemo svi pomalo zaboraviti na krizno razdoblje.”

“Moramo ostati optimisti, računati na bolju budućnost, korona neće zauvijek trajati, moramo iskoristiti priliku koja će nas dugo godina služiti, drugi će popuniti taj prostor ako mi nećemo”, dodao je.

Prije pandemije već se posjetilo više lokacija u raznim dijelovima Hrvatske za potencijalni studio, a zainteresirane su i lokalne samouprave.

Marcich je rekao da još ne postoji financijska konstrukcija, no nije intencija da studio isključivo financira država, ona bi mogla sudjelovati u nekim aspektima, poput povlačenja EU fondova za kreativni hub.

Značajna prilika za filmski studio u Hrvatskoj

“Hrvatska dobro kotira kada producenti razmišljaju o tome gdje bi mogli snimati, puno toga uzimaju u obzir, no manjak studija i filmskih djelatnika glavni su im problem”, rekao je Jonathan Olsberg izvršni predsjednik konzultantske tvrtke Olsberg•SPI, koja je za HAVC i Ministarstvo kulture napravila Studiju izvedivosti projekta novog studijskog kompleksa u Hrvatskoj.

SPI je utvrdio da postoji značajna prilika za razvoj objekta za filmsku i televizijsku produkciju u Hrvatskoj, a iako je uslijed globalne pandemije proizvodnja trenutno ograničena, kada sve prođe morat će se nadoknaditi sadašnji zaostaci.

“Iako su međunarodni producenti već snimali velike projekte u Hrvatskoj, dostupnost studija omogućila bi budućim projektima dulje zadržavanje u zemlji i ostvarivanje većih investicija u Hrvatskoj, što će omogućiti širok raspon gospodarskih i kulturnih koristi”, rekao je.

Svako javno ulaganje (u vidu poticaja) u filmsku i TV produkciju financiranu iz inozemstva, donosi povrat ulaganja koji je tri do četiri puta veći od uloženog iznosa za isti projekt, a budući da se u slučaju strane produkcijske aktivnosti očito radi o dodatnoj aktivnosti, državni prihodi ostvareni od tih AV produkcija kroz poreze i slične mehanizme obično su više nego dovoljni za nadoknađivanje iznosa dodijeljenih poticaja.

Olsberg kaže da je AV produkcija i odličan pokretač stvaranja radnih mjesta, putem pružanja zaposlenja kako za freelancere tako i zaposlene na puno radno vrijeme, pa mladi ne bi odlazili iz Hrvatske, a taj je sektor i moćan pokretač aktivnosti i u brojnim drugim kreativnim industrijama kao što su dizajn, moda, izdavaštvo, glazba, izvedbene umjetnosti, oglašavanje, marketing i digitalna industrija.

Studija je pokazala i da je AV produkcija jedan od glavnih pokretača turizma – svaki šesti strani posjetitelj koji je došao u Sjevernu Irsku, učinio je to potaknut utjecajem “Igre prijestolja”, a zahvaljujući tim posjetiteljima Sjeverna Irska ostvarila je prihod od preko 61 milijuna američkih dolara u 2018. godini.

Programi poticaja u Hrvatsku doveli velike zvijezde i novac

Taj je serijal, sniman i u Hrvatskoj, za primjer uzela i Irena Klemenčić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavljajući Studiju o gospodarskim učincima audiovizualnih djelatnosti.

“Igra prijestolja svake godine privlači najmanje 60 tisuća posjetitelja koji ovdje borave u prosjeku šest dana i dnevno troše 80 do 90 eura. Procjenjuje se da su ukupni pozitivni učinci na hrvatski turizam bili minimalno dvije do tri milijarde kuna do 2019.”, napomenula je

Poseban fokus studije bio je na ocjeni gospodarskih i fiskalnih učinaka programa mjera poticaja, Snimanje u Hrvatskoj, koji je u Hrvatsku doveo neke od najvećih zvijezda, a hrvatske lokacije služile su kao scene za filmske i televizijske hitove, uz “Igru prijestolja” tu su snimani “Ratovi zvijezda”, “Robin Hood”, “Mamma mia 2”, “Diana”, “McMafia”, “Borgia”, “Iskopina”.

Od 2012. do 2018. kroz sustav automatske državne potpore potpomognuto je ukupno 58 audiovizualnih djela, čija je ukupna vrijednost lokalnih proračuna, odnosno ostvarena lokalna potrošnja iznosila oko 680 milijuna kuna, a ukupno je do sada po tim projektima isplaćeno 129 milijuna kuna poticaja.

Izravan ekonomski učinak tih djela, ne uključujući efekt zapošljavanja, iznosi 226,7 milijuna kuna, što je 76 posto više od iznosa primljenih poticaja, dok je kroz lokalnu potrošnju projekata uključenih u program mjera poticaja u sedam godina direktnim kanalom uplaćeno u državni i lokalne proračune 131,4 milijuna kuna.

“Kad se troškovi uplaćenih poreza, doprinosa i pristojbi stave u odnos s iznosima primljenih poticaja može se zaključiti da se čitav iznos isplaćenih poticaja za proizvodnju AV djela direktno vratio u proračun kroz kanale uplaćenih poreza i doprinosa”, dodala je.

U Hrvatskoj je u 2017. bilo aktivno 521 poduzeće unutar djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova, video filmova i televizijskog programa koja su zapošljavala ukupno 1.493 djelatnika.

Studija je pokazala konkurentnost hrvatske AV djelatnosti i to ne samo u usporedbi s ostalim zemljama, nego i u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj.

“Postojeći sustav potpora filmskoj industriji solidan je, učinkovit, perspektivan i ekonomski opravdan. Daljnji prostor vidimo kroz privlačenje mega projekata koji imaju utjecaj na globalnoj razini, no kako je hrvatski budžet bitno niži od ostalih država članica EU potrebno je razmotriti njegovo povećanje”, zaključila je Klemenčić.