Streaming je i u Hrvatskoj preuzeo primat u načinu slušanja glazbe, a kako to doživljavaju skladatelji, tekstopisci, aranžeri i nositelji autorskih prava, a što o tome misle članovi Hrvatskog društva skladatelja, otkrivaju rezultati istraživanje o tržištu glazbenog streaminga koji su prošlog mjeseca proveli HDS i njegova Služba ZAMP.

Anketu su ispunila 272 člana, od kojih su neki i nositelji srodnih prava na glazbi kao izvođači ili mali, DIY diskografi.

Premda je pjesma glavni proizvod i pokretač streaming tržišta te se na njemu masovno koristi, njihovi autori u velikoj većini – njih 70,6 posto – procjenjuju da s tog tržišta ostvaruju manje od 5 posto svojih prihoda.

Čak 92,3 posto ispitanika smatra da naknade koje glazbeni autori i nositelji autorskih prava na glazbi primaju na tržištu glazbenog streaminga nisu primjerene.

Ispitanici u prosjeku smatraju da bi njihovi prihodi s tog tržišta trebali iznositi približno 50 posto njihovih ukupnih prihoda od bavljenja glazbom.

Velik broj, točnije 76,9 posto ispitanika, smatra da je udio od prihoda koji streaming servisi zadržavaju za sebe previsok te ide na štetu nositelja prava na glazbi.

Također, 71 posto ispitanika smatra da raspodjela prihoda od streaminga u samoj glazbenoj industriji između autora, izvođača i diskografa nije razmjerna vrijednosti kojom svaki od njih pridonosi digitalnom tržištu.

– Naša anketa nažalost potvrđuje da hrvatski autori dijele sudbinu kreativaca na digitalnom tržištu diljem svijeta. Bez autora nema pjesama ni glazbene industrije, a onda nema niti streaming servisa koji publici nude te pjesme.

Nažalost, kada je riječ o podjeli prihoda s tog tržišta, autori su tek na kraju lanca. Očito nam treba pravedniji i osjetljiviji sustav, komentirajući rezultate istraživanja izjavio je glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec.

Anketa je pokazala i da su hrvatskim glazbenim autorima važna jasna pravila određivanja cijene korištenja glazbe na servisima, ali i transparentni načini kreiranja playlista koje utječu na glazbene preference korisnika streaming servisa.

Čak 84,6 posto ispitanika ne zna ili nije sigurno zna li kako se kreiraju playliste koje globalni servis glazbe nude korisnicima.

Usto, 90,5 posto ispitanika smatra da kreativci koji stvaraju glazbu trebaju biti vidljiviji na streaming servisima, tj. da treba vidljivije navoditi autore glazbe i tekstopisce.

Veća vidljivost je potrebna i za male kulturne niše, kao i za manje nacionalne repertoare. Potvrđuje to podatak o 77,6 posto ispitanika koji smatraju da se kulturne niše i glazbu iz manjih europskih repertoara, poput hrvatskog, treba posebno isticati na streaming servisima.