RIJEKA – Dah proljeća, osim što donosi novu energiju u prirodi, kao da nekom posebnom čari utječe i na umjetnike, tako da svakako ne bi bilo naodmet spomenuti da ovo doba nekima donosi i svojevrsni kreativni cvat. Umjetničke aktivnosti u nekih konstantno bujaju, a upravo to dokazuje i primjer riječkog glazbenika Sandija Bratonje, koji je u novu godinu ušao nizom glazbenih, ali i edukativnih projekata koji mahom čekaju svoju realizaciju, ali i projekciju u sljedećim mjesecima. Na repertoaru zbivanja nalazi se sve od novih singlova proizašlih iz zanimljivih glazbenih suradnji, no također i kreativnih izleta u drugim umjetničkim granama koje ovaj svestrani umjetnik itekako njeguje – a u pitanju je poseban odnos koji gaji prema glazbenim intervencijama u kazalištu i filmu – a Sandijeva predanost svakom projektu i originalnost svakako daju naslutiti da ne možemo očekivati ništa manje negoli uspjeh u svemu.

Odgovor na »Lozinku«

Krenuvši logičnim redom, ono što bi svakako moglo okupirati ušne kanale u nadolazećim danima novi je, jučer predstavljeni singl »Zaplovimo«, koji je uslijedio nekoliko mjeseci nakon izvrsno prihvaćene »Lozinke«, koja je ujedno postigla i zapaženi uspjeh na Crockodilu Radio Rijeke, mjesec dana zasjevši na sam vrh liste.

Riječki glazbenik jučer je predstavio novu pjesmu / Foto MATEO LEVAK

– To mi je bilo jako drago, jer tu neke kompeticije i nema – to je bila pjesma napravljena za prijatelja i nikakva namjera nije bila da se radi karijera od toga. Ista stvar je i s ovom drugom pjesmom, »Zaplovimo«. Druga pjesma prirodni je odgovor na prvu pjesmu, odnosno nastavak priče – radi se o tekstu Nikole Miletića koji smo, ponukani »Lozinkom«, išli raditi pa smo na kraju počeli skicu i za treću. Najvjerojatnije ćemo napraviti četiri njegove pjesme i četiri moje pjesme pa ćemo to uobličiti u album s osam pjesama koji prenosi priču o dvojici prijatelja koji sjede pod smokvom, pričaju i piju rakiju. Meni je takva vizija, bilo kakav rad koji radim za sebe volim zaokružiti nečim, da ima smisao u vremenu jer je on, na kraju, barem iz neke moje točke gledišta, odraz jednog vremena, istaknuo je Sandi.

Pjesma »Zaplovimo« premijeru je doživjela na Radiju Korzu, a popraćena je i atraktivnim videospotom snimljenim na riječkom lukobranu za koji je zaslužan fotoreporter Novog lista Mateo Levak. Nadolazeći album i dalje je u realizaciji – postojećim pjesama svakako će biti pridružen i dio materijala iz Sandijeve bogate digitalne ropotarnice, a kako se narativ ove tople i prijazne prijateljske priče pomalo gradi, jasno je da bi lajtmotiv albuma svakako mogla biti smokva, pod kojom se odvija druženje ovog simpatičnog dvojca.

Strast prema procesu stvaranja glazbe – koji je kod Sandija ništa manje nego osebujan, s obzirom na to da su u njega nerijetko uključeni i materijali koji nisu isključivo glazbeni instrumenti – pretočena je u zanimljivu filmsku suradnju s Dinom Kosom iz Flat 22 produkcije, naziva »How The Music is Made«. Dva sata raznovrsnog materijala, počevši od lupkanja po loncu, šuštanja grane, ali i okruženja pravih instrumenata – kalimbe, gitare, basa, bubnjeva – nastalih u prijateljskom okruženju iznjedrila su završni petnaestominutni dokumentarni materijal koji svjedoči o procesu layeringa u glazbi, a koji će u dogovoru s Art-kinom premijerno biti prikazan u Dječjoj kući u travnju.

– Kad smo završili snimanje »Polnočnjaka« prošlog ljeta, Dino je htio testirati neke svoje zamisli i s obzirom na to da Flat 22 produkcija, uz to što radi reklame, videe i glazbene spotove, trenutačno radi i montažu za jednu klasičnu izvedbu u Labinu, htjeli su eksperimentirati i s dokumentarnim filmom pa su rekli kako bi došli kod mene napraviti nešto o glazbi. Uopće nije postojala neka konkretna vizija, ali smo ovdje u ovom konkretnom okolišu i studiju opisali proces kako od ničega nastaje skladba, otkrio nam je.

Filmska suradnja nastavila se i s redateljem Davidom Lušičićem, s kojim je Bratonja prethodno surađivao na glazbi za film »Mlungu«. Nadolazeći projekt koji je u pitanju jest film »Via Roma«, inspiriran riječkim zatvorom i susretima zatvorenika i njihovih supruga iza rešetaka, koji će dokumentarističke opservacije spojiti s elementima igranog filma.

»Na rubu pameti« i Zzzvuk

Glazbeno-edukativni dio Bratonjinog rada bit će posvećen radijskom projektu »Na rubu pameti«, koji će se realizirati u sklopu Radio Rojca – a čijoj prvenstveno psihologijsko-edukativnoj namjeni će biti priključena ideja o obrađivanju života glazbenika s dijagnozom, što bi mogao biti zanimljiv način za informiranje šire javnosti o iznimno važnim temama mentalnih i duševnih bolesti u mladih, ali i svakojakih problema, posebice s drogom. S druge strane, posebno atraktivan svakako jest projekt Zzzvuk, koji objedinjuje Bratonjin sveprisutni entuzijazam u radu s mladima. Naime, u suradnji s profesorom Matijom Rubinićem i učenicima Prirodoslovno-grafičke škole čeka se finalno odobrenje i pokretanje projekta koji će učenike, buduće zaposlenike u audioprodukciji, upoznati s praktičnim radom u studiju – koji uključuje tehnike produkcije zvuka, sempliranje, snimanje i vrste mikrofona, ekvilajzere, efekte – ali će i uz snimanje prirodnog ambijenta ukazati na važnost pedantnog pristupa na terenu.

– U pitanju bi bile otprilike četiri radionice u trajanju od četiri sata, odlazili bismo i u školu da vidimo što djeca tamo rade, a oni bi dolazili u studio da vide što se tu radi. Moja konačna ideja je da ih odvedem i u prirodu da se upoznaju s time kako se snima ambijent zvuka, a to je meditativni rad koji je, mislim, danas izazov za mlade, zaključio je.

Prirodnu ekstenziju njegovanja suradnje s mladima – ali i najmlađima – svakako predstavlja i kazališni segment u kojemu Sandi posebno uživa, a prethodna suradnja s Gradskim kazalištem lutaka na pozitivno prihvaćenoj predstavi »Sretna kućica« donosi još jedan projekt namijenjen mališanima. Riječ je o kazališnoj adaptaciji slikovnice »Žabeceda«, koja će na kreativan i slikovit način najmlađima dočarati jezičnu strukturu – a čija premijera će biti ujesen. Sandiju to svakako predstavlja i dodatnu motivaciju za skupljanje i objavljivanje niza kazališnih songova na kojima je dosad radio, a ono što ga posebno veseli jest činjenica da će glazba u predstavi nastaviti živjeti u stvarnom svijetu – koji iako ne može biti u svakom trenutku reproducirana, kako tvrdi, živi u glazbeniku, a njezina sentimentalna vrijednost nedvojbeno je veća od digitalnih inačica.