Umjetnički izričaj Igora Brešana ponovno je urodio zlatnim plodovima – albumom “Ispovijest dezertera”.

Unatoč naslovu „Ispovijest dezertera“, Igor Brešan je s 13 dosad neobjavljenih pjesama, kojima je dodao i tri pjesme s festivala u Splitu i Zagrebu, pokazao neosporivu ljubav i vjernost šansoni.

Kao autor stihova i glazbe ove kompilacije, kako sam Brešan objašnjava, koračao je za šansonjerskim majstorima Montandom, Brelom, Becaudom, Vysotskyjem, Nohavicom, Garczarekom te Ciocanteom. Inspiraciju je pronašao i u tragu pera književnih velikana Ujevića, Jesenjina, Matoša, Polića Kamova, Čehova…

Na aranžmanu pjesama s albuma “Ispovijest dezertera” radili su Aleksandar Saša Valenčić, Davor Jendrašić, Ivan Mikulić, Nikola Celić, Nenad Šiškov i Remi Kazinoti, Brešanov prijatelj i vjerni suradnik, kojemu je ovaj album i posvećen.

Pjesnik, skladatelj, novinar, inženjer, karikaturist, galerist, izvođač – svestrani Igor Brešan umjetnik je u svakom pogledu. Svojim je potpisom, osim glazbe i stihova, zaokružio i vizualni identitet albuma.

Pročitate li tekst koji opisuje novi album s vama će ostati riječi koje je napisao Siniša Kekez:

Naslov “Ispovijest dezertera” treba iščitati kao pjesnikovu ironiju i šalu jer prema gotovo vojničkoj vjernosti šansoni i poeziji Igor Brešan je sve samo ne dezerter.

Iako to nikada nije ni bilo upitno, ovaj novi album upravo to dokazuje i postaje dio riznice kojom je Brešan obogatio hrvatsku glazbu, glazbene festivale i hrvatsku kulturu u cjelini.

Kekez stoga zaključuje:

Brešan stalno ulančava pjesme, seli ih iz izbora u izbor, kao konstante u mijenama medija i dijalekata. Stihovi prizivaju glazbu, ali mogu i bez nje, pjesnik je to koji razmišlja i o izvedbi, video komponenti izraza, scenskome nastupu i medijskoj prezentaciji. Budući da je Igor Brešan dobro primljen u različitim djelatnostima glazbe i riječi, kičice i tehnike, u različitim dijalektima i na festivalima, ne treba sumnjati da će slično proći i ovaj „proizvod“.