LOS ANGELES – Ceremonijom održanom preksinoć u Dolby Theatreu u Los Angelesu završena je još jedna svečanost dodjele nagrade Oscar, i to 96. put, a u voditeljskoj ulozi četvrti se put u karijeri našao voditelj Jimmy Kimmel. Nagrade su podijeljene filmovima u više kategorija, a nekih prevelikih iznenađenja glede dobitnika i nije bilo; slavio je »Oppenheimer« sa sedam osvojenih zlatnih kipića, zatim »Uboga stvorenja« s četiri osvojene nagrade, »Zona interesa« s dvije nagrade, »Anatomija pada« s jednim osvojenim kipićem, a povijesni film »Ubojice cvjetnog mjeseca« ostao je bez priznanja.

Vizualno prijemčiv »Oppenheimer« redatelja Christophera Nolana koji govori o tvorcu atomske bombe, kako je bilo i očekivano, na ovogodišnjim Oscarima pokupio je najviše nagrada – njih sedam.

Reuters

Prije svega tu je nagrada za najbolji film, za najbolju režiju Nolanu kojem je to, nakon BAFTA-e i Zlatnog globusa, osma nominacija za Oscar i prvi osvojeni kipić, za najbolju glavnu mušku ulogu nagradu je očekivano i zasluženo dobio Cillian Murphy (prva nominacija za Oscar) koji ju je posvetio svim mirotvorcima u ovome openhajmerovskom vremenu, priznanje za najbolju mušku sporednu ulogu za tumačenje Lewisa Straussa dobio je Robert Downey Jr., a film je dobio nagrade i za montažu te za najbolju originalnu glazbu.

Reuters

Jedini Oscar za »Barbie«

Originalan, pomaknut i nadasve zanimljiv uradak Yorgosa Lanthimosa »Uboga stvorenja«, moderna inačica priče o Frankensteinu, osvojio je četiri nagrade, i to Emma Stone, kojoj je ovo drugi Oscar, za najbolju glavnu žensku ulogu, čime je, neki smatraju, preotela Oscar Lilly Gladstone za ulogu u Scorseseovu uratku, a film je dobio nagrade i za najbolju scenografiju, najbolju šminku i frizuru te za najbolju kostimografiju.

Nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu očekivano je, prema prethodnim nagradama i kladionicama, dobila Da’Vine Joy Randolph za izvrsnu ulogu u filmu »The Holdovers«, emotivno zahvalivši te podsjetivši koliko je, uz podršku drugih, važno vjerovati u sebe. Nagradu za najbolji originalni scenarij dobili su Justine Triet i Arthur Harari za hvaljenu pravosudnu dramu »Anatomija pada«, nagradu za najbolji scenarij prema predlošku dobio je film »American Fiction«, a najbolji strani film je »Zona interesa« Jonathana Glazera koji je opravdano dobio i nagradu za najbolji zvuk.

Prvi ukrajinski Oscar

Jedini Oscar koji je dobio film »Barbie« je onaj za najbolju originalnu pjesmu »What Was I Made For«, koji je otišao u ruke Billie Eilish i Finneasa O’Connella. Nažalost, konkurencija je u ovoj kategoriji ove godine bila najslabija po kvaliteti pjesama, a još je jednom iz ruku Oscar, petnaesti put, izmaknuo Diane Warren, koja je napisala nominiranu pjesmu »The Fire Inside«.

Nagradu za najbolje vizualne efekte potpuno neočekivano, no zasluženo, dobio je japanski film »Godzilla Minus One« koji je, usput rečeno, bio prekratko u našim kinima i nezasluženo je za njega bio mali interes, a u istu je zemlju otišao i Oscar za dugometražni crtani film »The Boy and the Heron«, koji je dobio mag animacije Hayao Miyazaki. Najbolji kratkometražni animirani film je »War Is Over«, koji je inspiriran glazbom Johna Lennona i Yoko Ono, a najbolji kratkometražni dokumentarni film je »The Last Repair Shop«, posveta posljednjim majstorima malih zanata koji iščezavaju. Posve očekivano, no ne samo zbog toga što rat u Ukrajini ne jenjava već i zbog kvalitete i toga što je filmu prethodila ozbiljna priprema, nagradu za najbolji dugometražni film je dobio ukrajinski »20 dana u Mariupolju«, film redatelja Mstyslava Chernova koji govori o prvih dvadeset dana ruske agresije na Mariupolj. Iako se radi o prvome ukrajinskom Oscaru, redatelj je, s obzirom na njegovu tematiku, zaželio da uopće nije snimio taj film.

Kad govorimo o kategoriji kratkog igranog filma, jasno je da filmovi prođu ponešto ispod radara, no nagradu je ove godine odnio vizualno impresivan film Wesa Andersona »Čudesna priča o Henryju Sugaru«, koji se temelji na priči Roalda Dahla. Iako zaslužen, Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu možda je trebalo dodijeliti Sandri Hüller, koja je iznimne i potpuno različite uloge ostvarila u dvama filmovima nominiranima za Oscar – »Anatomiji pada« i »Zoni interesa« – no sudeći po glumačkoj izvrsnosti, njemačka će glumica zasigurno svoj kipić u dogledno vrijeme i dobiti.

Bez skandala

Emisija dodjela nagrada, za koju su mnogi godinama govorili da je otegnuta, ovoga je puta zaista završila u okviru od tri sata i nije ni po čemu ostavljala dojam retardacije već produkcijske zategnutosti, a završila je bez nekih skandala. Sama dodjela, iako slavi prije svega sedmu umjetnost i značajna ostvarenja, također se tiče i svega onoga što je dio nje, a to se dakako odnosi i na ranija dva štrajka holivudskih radnika koji su nakratko zaustavili filmsku produkciju.

U jeku tih štrajkova isticala se, između ostalog, i neprofitabilnost u pogledu revolucije »streaming« platformi te načina na koji se plasira sadržaj, zbog čega su radnici isticali kako zarađuju slabašne honorare, a uz to, u proteklih nekoliko godina, kompanije su utrošile znatna sredstva ne bi li oformile konkurenciju Netflixu, što je u konačnici rezultiralo padom dionica, (primjerice Discoveryja i Warner Brosa), a posljedično i rezanjem troškova koji znamo kako završavaju – otpuštanjem radnika.

Reuters

Pitanje digitalnih streaming platformi samo je jedno veće aktualizacijsko pitanje koje, osim navika i ukusa publike te konzumacije sadržaja također upućuje i na pitanje opstanka televizije i televizijskoga formata, odnosno jasnog pitanja koliko se gleda televizija, tko gleda televiziju te koja je budućnost televizije općenito.

Iz takvih pitanja i problema proizlazi i pitanje same dodjele Oscara; koliko je praćena, koliko je relevantna te kako povećati broj gledatelja koji se iz godine u godinu sve više osipa. Ne bi li slikovito dočarali gledateljsku brojnost, možda je najbolje u obzir uzeti u razmatranje posljednjih nekoliko godina dodjele te nagrade, pa je recimo 2021. godine dodjela Oscara imala najlošiju gledanost u povijesti sa svega 10,4 milijuna gledatelja, zatim 2022. godine dodjelu Oscara koju je obilježila pljuska Willa Smitha pratilo je oko 16,6 milijuna gledatelja, dok je taj broj samo godinu nakon, koju je obilježio trijumf filma »Sve u isto vrijeme«, došao na 18,7 milijuna gledatelja. Nešto ranije, 2014. godine, Oscare je pratilo 43,7 milijuna gledatelja, 2000. pak 46,3 milijuna gledatelja, dok je 1998. godinu, koju je obilježila pobjeda »Titanica«, pratilo rekordnih 57,2 milijuna gledatelja.

Snažna (anti)ratna poruka

Iako se ova godina ne može smatrati nekom skandaloznom u usporedbi s onom 2022. o kojoj su svi pričali, ipak je bilo nekoliko zanimljivih trenutaka, većinom voditeljskih, pa se u tom smislu ističe početak ceremonije koju je voditelj Kimmel započeo šalom na račun izostanka nominacije redateljice Grete Gerwig za najbolju režiju, zatim se referirao na šaljiv način na dužinu filmova kao što su »Ubojice cvjetnog mjeseca« i »Oppenheimer«, spomenuo je i mlađahnu De Nirovu djevojku, no dotaknuo se i samih štrajkova, pa je na pozornicu pozvao tehničke radnike, mahom nevidljive, koji su tijekom štrajka nastavili s poslom. Ono što se posebno istaknulo jest trenutak u kojem je Kimmel pročitao status bivšeg predsjednika Trumpa s društvene mreže Truth Social kojim je, kazavši mu da je najgori domaćin dodjele Oscara, »koji se previše trudi biti nešto što nije«, popljuvao kvalitetu njegova vođenja, na što mu je ovaj britko uzvratio pitanjem nije li ovo vrijeme (dodjele, večernji termin) debelo nakon onog dozvoljenog zatvorskog sata.

Uz to, nesvakidašnji je bio trenutak objave nagrade gotovo golog Johna Cene za najbolje kostime, istaknuo se i Ryan Gosling koji je u ružičastome odijelu i uz pratnju Slasha energično izveo pjesmu »I’m Just Ken«, a posebno je dobar trenutak bio s pjesmom »Time To Say Goodbye« u emotivnoj izvedbi oca i sina Bocelli, kojom su uz pratnju orkestra i videozapisa u pozadini, započevši s Navaljnim i završivši s legendarnom pjevačicom i glumicom Tinom Turner, odali počast svim onim umjetnicima koji su nas napustili u protekloj godini.

Još jednom, uzevši u obzir pobjednički »Oppenheimer«, »20 dana u Mariupolju«, animirani »War Is Over«, pa i u nekoj sferi film »Gozdilla Minus One«, govore Cilliana Murphyja te posebice Mstyslava Chernova, Oscari su još jednom odaslali važnu i snažnu (anti)ratnu poruku, koju je možda najbolje, istaknuvši suodnos kinematografije i povijesti, sažeo ukrajinski redatelj riječima – »istina će prevagnuti«.