Foto. Universal Pictures
Nakon što je prošao granicu od 273 milijuna dolara zarade u kino dvoranama u SAD-u 16. kolovoza postao je film s najvećom zaradom u povijesti koji nije ni u jednom trenutku zasjeo na broj domaćeg box officea
povezane vijesti
„Barbenheimer“ manija ne posustaje ni u petom tjednu kino prikazivanja neobičnog para filmskih hitova u svjetskim kinima, „Barbie“ i „Oppenheimer“.
Za „Barbie“ više ni dosad neupitni hit godine, crtić „The Super Mario Bros. Movie“ nije siguran na broju jedan što se tiče zarade na kino blagajnama širom svijeta. „Super Mario“ došao je do 1,36 milijardi zarade, a „Barbie“ je na 1,2 milijarde trenutno i ne bi bilo čudno da ga do kraja sezone pretekne. Bio bi još samo jedan i nizu rekorda za film Grette Gerwig za koji više nego išta drugo vrijedi uzrečica „od 7 do 77“, jer je stvarno istina da u njemu mogu za svoj užitak nešto pronaći i nepismena djeca i intelektualci u mirovini.
S druge strane, jednako je intrigantan fenomen Nolanovog „Oppenheimera“, smrtno ozbiljne biografije o ocu atomske bombe koja k tomu traje tri sata. On ne zarađuje kao „Barbie“, ali probijanje granice od 500 milijuna dolara na svjetskom box officeu je za film takve teme i habitusa rijetko ili možda nikad viđeni presedan.
Već neko vrijeme „Oppenheimer“ se kiti epitetom ratnog filma s temom 2. svjetskog rata koji je ostvario najveću zaradu u povijesti, ostavljajući iza sebe ratne blockbustere poput „Spašavanja vojnika Ryana“ i „Pearl Harbora“.
Sad je oborio još jedan zanimljiv rekord. Nakon što je prošao granicu od 273 milijuna dolara zarade u kino dvoranama u SAD-u 16. kolovoza postao je film s najvećom zaradom u povijesti koji nije ni u jednom trenutku zasjeo na broj domaćeg box officea.
Do sad je taj rekord držao animirani film „Sing“ iz 2016., a prije njih su taj rekord držali poznati naslovi „Moje grčko vjenčanje“, Zvijezda je rođena“ i „Scherlock Holmes“ Guya Ritchiea.
Dakako, razlog je jasan. Ovog rekorda ne bi bilo da u istom danu nije u distribuciju pušten film „Barbie“. S druge strane, pitanje je bi li „Oppneheimer“ prošao općenito tako dobro da nije „barbenheimer“ hypea i manije, jer se fenomen sastojao u poticanju preko društvenih mreža da kino posjetitelji idu gledati i jedan i drugi hit. Očito je da su mnogi poslušali tu sugestiju.
