Ovogodišnje osmo izdanje jedinstvenoga History Film Festivala koji je posvećen isključivo povijesnome dokumentarnom filmu privelo se kraju dodjelom nagrada u riječkome Art-kinu. Nagradu Grand Prix osvojio je film »Paklena naranča – proročanstvo«, nagradu publike film »Mamula All Inclusive«, dok su nagrađeni i »Žene Afganistana«, »Vulkan«, »Patricija«, »Naš kanal«, »Documerica, autoportret nacije na rubu« te »Zagrljaj«.

Članovi žirija

O pobjednicima u devet kategorija ove je godine odlučivao međunarodni žiri u sastavu američki filmski i televizijski producent Shawn Rhodes, američki redatelj John Alexander te austrijski redatelj i snimatelj Gernot Stadler, dok je o favoritu publike odlučivao peteročlani žiri publike sastavljen od petero filmskih zaljubljenika u sastavu Jasna Nekić, Renata Garbajs, Vivien Karlović, Ronald Puharić te Marin Lovrović.

Glavnu festivalsku nagradu Grand Prix osvojio je film »Paklena naranča – proročanstvo« koji, smatra žiri, »nam daje uvid u borbu autora, Anthonyja Burgessa, prilikom izlaska njegova romana te u polariziranu recepciju u društvu, dajući inspiraciju za sve nas autore da hrabro riskiramo s našim radom«.

Film čiju režiju potpisuju Felici i Elisa Martin dobio je nagradu zbog »zapanjujućeg kinematografskog i audiovizualnog pristupa na koji bi i sam Stanley Kubrick bio ponosan«.

S obrazloženjem da »pod čarolijom njegove glatke montaže, publika se nađe uronjena u materijal, koji je sa svojim bavljenjem nasiljem u društvu jednako hitan i relevantan danas kao što je bio u prošlim desetljećima«, film je osvojio nagradu i za najbolju montažu.

Čista TV hrabrost

Nagradu za najbolji TV dokumentarac, »za učinkovitu strukturu svjedočanstava u prvom licu i čistu hrabrost«, osvojio je film Solène Chalvon-Fioriti, »Žene Afganistana«, »neustrašivo novinarsko djelo koje prikazuje bezvremenski snimak života žena u Afganistanu, dajući glas onima bez glasa u vremenu kada su njihovi identiteti, dostojanstva i nade za budućnost otrgnuti iz njihovih života i zemlje«.

»Svojim nevjerojatno iskrenim i autentičnim pristupom« diči se film »Vulkan« Stéfanne Prijot, koji je »za naturalističko pripovijedanje, prekrasnu kinematografiju i organski angažman u društvenim temama« dobio nagradu za najbolji nezavisni dokumentarac.

Najboljom režijom, žiri je ocijenio onom Davidsa Ernštreitsa i Inese Klave za film »Patricija«, koji se »sastoji od scene za scenom živopisnog razvoja, uvlačeći gledatelja u sebe naizgled bez napora, dograđujući do mjesta gdje mi zapravo osjećamo da smo dio same priče«.

Osobno (i) političko

»Zbog svog majstorskog ispreplitanja različitih slojeva pripovijedanja dok prolazite kanalom koji postaje metafora za tekući tok povijesne svijesti, ovaj film buja u svim poetskim elementima i uspijeva bez napora plutati od osobnog preko povijesnog do političkog«, piše u obrazloženju za nagradu za najbolji scenarij, koja je pripala filmu »Naš kanal« Els Moors.

»Epskom kinematografijom«, i to »ne samo zbog odabranog omjera slike, već i zbog majstorski izrađenog kadriranja i redateljevog odabira panoramskih snimaka koji uzdižu objekte i stupanj destrukcije prikazan na slikama«, žiri je za nagradu za najbolju kameru ocijenio film »Documerica, autoportret nacije na rubu« Frederica Ballanda i Pierre-Francoisa Dideka, a isti je film dobio i nagradu »Bernardin Modrić« za najbolju produkciju, ustanovljenu po osnivaču Festivala i poznatom riječkom redatelju-kroničaru, što žiri obrazlaže riječima kako su sigurni da bi »se Bernardinu svidjela raznolikost filmova odabranih za festival te da bi mu ovaj impresivni dokumentarac vjerojatno bio jedan od favorita«.

Vizualna opijenost (glazbom)

A najbolja je glazba, smatra žiri, ona Darka Rundeka i Ane Kovačić u filmu »Zagrljaj«: »Zajedno sa zadivljujućom kinematografijom, glazbeni zapis ovog filma iznio je niz emocija dok je glazbu preveo u prirodu. Ritmovi su oživjeli prekrasne elemente pejzaža i stvorili vizualnu opijenost.«

Žiri publike svoje je priznanje pak odlučio dati filmu »Mamula All Inclusive«, koji »kroz svoje uvjerljivo pripovijedanje i prekrasnu kinematografiju, postavlja pitanja o tome kako bi mjesto koje je toliko važno prošlim generacijama moglo biti tako potpuno transformirano od strane sljedećih generacija«.