Prvi prosinac bio je zadnji dan kad su zemlje svijeta u Američku akademiju filmskih umjetnosti i znanosti mogle prijaviti film u konkurenciju za Oscara za najbolji internacionalni film. Ove godine pristiglo je 90 filmova što je samo za tri manje negoli rekordne prošle godine. Po prvi put u povijesti svoj su film poslali Lesoto, Sudan i Surinam.

Hrvatska je poslala crnohumorni triler “Dopunska nastava” Ivana Gorana Viteza nakon eliminacije ostalih kandidata “Dnevnik Diane Budisavljević” (Dana Budisavljević), “Glas” (Ognjen Sviličić), “Mater” (Jure Pavlović), “Ribanje i ribarsko prigovaranje” (Milan Trenc) i “Zagrebački ekvinocij” (Svebor Mihael Jelić). Odluka je pomalo iznenađujuća s obzirom da na „testu“ prošle godine na Pulskom festivalu Vitezov film nije prošao bogzna kako, bez nagrade žirija, a i publici je po ocjenama to bio tek 5. najbolji film na festivalu. “Dopunska nastava” donosi priču o svježe rastavljenom ocu koji u očaju što ne može rođendan provesti sa kćeri, upada u njezin razred s puškom, poklonom i tortom, te izaziva talačku krizu. Glavne uloge igraju Milivoj Beader, Marko Cindrić, Anita Matić Delić i Željko Königsknecht.

Otegotne okolnosti

U prednosti za uži krug favorita su gotovo uvijek filmovi koji već imaju reputaciju stečenu na festivalima, filmovi koji dolaze iz tradicionalno jakih kinematografija, kao što su Italija i Francuska, ili privlače pažnju jakim redateljskim ili glumačkim imenima. Tako se, recimo već sada zna da je jedan od ovogodišnjih favorita danski „Another Round“ koji je poharao nedavni European Film Awards, osvojio kritičare širom svijeta i u njemu glavnu ulogu nosi sad već stari hollywoodski znanac i miljenik  Mads Mikkelsen. No, „Dopunska nastava“ nema nijednu od navedenih karakteristika, pa bi HAVC bi trebao odraditi uobičajenu proceduru lobiranja namjenskim projekcijama u Los Angelesu i New Yorku. S obzirom na situaciju s pandemijom, pitanje je hoće li to uopće biti moguće. Kako su u medijima isticali autor i producenti filma, sretna je okolnost što je film već prikazivan u Americi i da je tema filma takva da Amerikance može zainteresirati.

To su želje, no kako objektivno stoji Hrvatska u ovogodišnjoj utrci za najbolji internacionalni film?

Prema stranici GoldDerby čija je glavna preokupacija predviđanje pobjednika u raznim show business nagradama, napose Oscara, čini se da ne baš dobro. Prema zadnjem ažuriranju, hrvatski predstavnik nalazi se u skupini „mogući konkurenti“ što je zapravo eufemizam za skupinu koja, po svemu sudeći nema šanse, jer je treća, to jest posljednja po izgledima. Iznad nje su „Jaki konkurenti“ i „vodeći konkurenti“ u koju spadaju, osim spomenutog danskog predstavnika još 14 izrazitih favorita.  Redom to su “Funny Boy” (Kanada), “The Mole Agent” (Čile), “Charlatan” (Češka), “Two of Us” (Francuska), “Sun Children” (Iran), “Asia” (Izrael), “True Mothers” (Japan), “Never Gonna Snow Again” (Poljska), “Collective” (Rumunjska), “Dear Comrades!” (Rusija), “The Auschwitz Report” (Slovačka), “The Man Standing Next” (Južna Koreja), “The Endless Trench” (Španjolska) i “Charter” (Švedska).

Što se tiče država s područja bivše Jugoslavije, s nama u skupini s malim izgledima za nominacije su Kosovo, Srbija koja je posla film s „hrvatskom“ temom „Dara iz Jasenovca“ o stradanju srpske obitelji iz Potkozarja za vrijeme 2. svjetskog rata, te Slovenija s „Pričama iz kestenove šume“.

BiH ima šanse

GoldDerby daje veće šanse predstavniku Bosne i Hercegovine „Quo Vadis, Aida“ Jasmine Žbanić, koji tematizira ratnu tragediju u Srebrenici, o kojem smo već dosta čuli i koji je uz dosta medijske pažnje prikazan na uglednom filmskom festivalu u Veneciji. Kandidat BiH kinematografije jedini je s područja bivše Jugoslavije u kategoriji „jakih konkurenata“.

S druge strane crnogorski kandidat „Grudi“, čiju je produkciju potpomogla i Hrvatska, u kojem jednu od glavnih uloga igra hrvatska glumica Marija Škaričić, nije ni spomenuta. To i nije toliko čudno koliko je u kontekstu mogućih konkurenata za užu selekciju neobično nespominjanje filma iz Sjeverne Makedonije „Vrba“. Naime, taj je film o pitanjima ženske emancipacije u jednom tradicionalnom društvenom poretku, pobrao više nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, zaradio dobre kritike, a režiju potpisuje Milčo Mančevski, Makedonac s njujorškom adresom čiji je izvanredni debi „Prije kiše“ 1994. već bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.