Znanstveno-fantastični roman “Dina” Franka Herberta, objavljen 1969. godine, treći je dio u istoimenoj seriji od šest romana, a do danas je stekao status kultnog klasika unutra žanra znanstvene fantastike.

Sam roman, koji je prvotno objavljen u časopisu Analog, a dobio je nagrade Hugo i Nebula, donosi priču o Paulu Atreidesu, mladiću koji je predodređen za međugalaktički sukob, a nalazi se na pustinjskom planetu Arrakisu, poznatom i kao Dune, odnosno Dina.

Foto: WARNER BROS. PICTURES

O POPULARNOSTI tog romana svjedoče brojne adaptacije, među kojima se ističu prva filmska verzija redatelja Davida Lyncha iz 1984. godine te televizijska miniserija iz 2000. godine.

Redatelj Denis Villeneuve (poznat po filmovima poput “Zatočene”, “Dolazak” i “Sicario”) krenuo je u snimanje novog filma koji je svjetlo dana ugledao 2021. godine, a postigao je kritičarski i komercijalni uspjeh.

Iako se očekivalo da će film takvoga zahvata donijeti znatno veće prihode, “Dina” je ostvarila zaradu od 402 milijuna američkih dolara na budžet od 165 milijuna, no također se radi o pandemijskome vremenu te brojnim ograničenjima i mjerama, što je rezultiralo i manjom publikom u kinima diljem svijeta.

Film je bio prikazan na 78. Venecijanskom filmskom festivalu, a uz pet nagrada BAFTA te mnoge druge nagrade i nominacije bio je nominiran u deset kategorija na 94. dodjeli Oscara, a na kraju je osvojio šest zlatnih kipića – za najbolju originalnu glazbu (Hans Zimmer), zvuk, montažu, vizualne efekte, scenografiju i najbolju fotografiju.

Foto: NIKO TAVERNISE

I ORIGINALNI roman i film iz 2021. godine bave se raznim fenomenima, od svijesti, identiteta, moći i promjene, no također propituju političke, ekonomske i ekološke fenomene. Drugi dio u franšizi “Dina”, “Dina: Drugi dio”, stigao je jučer u naša kina, još jednom u režiji Denisa Villeneuvea, a u glavnim su ulogama mlade zvijezde, jedan od najtalentiranijih mladih glumaca, Timotheé Chalamet, te Zendaya.

KAKO službena najava filma kaže, smješten tisućama godina u budućnost i nastavljajući tamo gdje je “Dina” stala, “Dina: Drugi dio” ponovo prati mitsko putovanje Paula Atreidesa, mladića sudbinom predodređenog za međugalaktički sukob za vlast. Sin ubijenog vođe, vojvode Atreidesa, i mistične Lady Jessice, Paul je dobio ultimativni test: treba savladati svoje strahove kad ga sudbina i moćne nevidljive sile povuku u pustinje udaljenog planeta Arrakisa.

ISTRAŽUJUĆI teme koje su istovremeno vječne i aktualne, od romantične ljubavi i majčinske ljubavi do globalizma, lojalnosti, osvete i katarze, film i dalje razvija ekološke teme autora Franka Herberta u ovoj priči o sukobu čovječanstva s prirodom. U središtu radnje je vječni sukob između snaga dobra i zla.

S jedne strane su Fremeni, predstavnici čovječanstva koji se bore za kolektivno preživljavanje domorodnih ljudi i planeta Arrakis. S druge strane leže Harkoneni, manifestacija korupcije, nasilja i pohlepe. Intenzivno, dinamično istraživanje ovog spektakularnog univerzuma nastavlja se, s njegovim pristašama i pljačkašima, dok se istovremeno proširuje tema ženske emancipacije započete u prošlom filmu.

Foto:  WARNER BROS. PICTURES

U NEDAVNOM razgovoru za New York Times redatelj Denis Villeneuve i glumac Timothée Chalamet razgovarali su o svojim iskustvima na setu filma. Villeneuve je istaknuo važnost otvorenosti i prisutnosti na setu, naglašavajući da je svaki član ekipe važan za kreativni proces, što je potvrdio i Chalamet koji je i istaknuo Villeneuveov entuzijazam koji inspirira sve na setu, tako da svaki član filmske ekipe želi maksimalno doprinijeti uspjehu filma.

REDATELJ je pak pojasnio kako je sam autor romana, Herbert, “htio da knjiga bude opomena, upozorenje protiv karizmatičnih religioznih vođa”, no s obzirom na to da je intencionalnost romana krivo shvaćena, kaže, autor je napisao epilog “Dune Messiah” u kojem pojašnjava svoje ideje. U tom smislu, naglašava, film je tragičniji i dramatičniji od knjige jer je bliži Herbertovim namjerama.

GOVOREĆI o filmskoj adaptaciji romana “Dune”, Villeneuve je istaknuo da film istražuje nove kulture i ideje te da nije tipičan znanstveno-fantastični film, već ima i poetski i filmski pristup.

Glumac Chalamet pohvalio je Villeneuveovu predanost snimanju u stvarnim lokacijama te izazove koji su se javljali, poput snimanja scena u kratkom vremenskom prozoru, za vrijeme izlaska i zalaska sunca.

I redatelj i glumac su istaknuli važnost umjetničke slobode i otvorenosti za neočekivane izazove tijekom stvaranja filma, a nadaju se i da će njihov rad donijeti radost te inspiraciju svekolikoj publici diljem svijeta.

Foto: NIKO TAVERNISE

UZ CHALAMETA i Zendayu, u filmu glume i Rebecca Ferguson, Josh Brolin i Austin Butler, te Florence Pugh i Dave Bautista, dobitnik nagrade Christopher Walken, Stephen McKinley Henderson, Léa Seydoux, Stellan Skarsgard, Charlotte Rampling te oskarovac Javier Bardem. Dakle, radi se uistinu o zvjezdanoj ekipi koja će na filmsko platno prenijeti adaptaciju Herbertove priče, prema scenariju Jona Spaihtsa i Villeneuva koji potpisuje i režiju.

OD OSTALIH koji su dio autorske ekipe, drugi dio još jednom uključuje kreativni tim na čelu s Oscarom nagrađenim direktorom fotografije Greigom Fraserom, nagrađenim producentom Patriceom Vermetteom, nagrađenim montažerom Joeom Walkeromm, nagrađenim nadzornikom vizualnih efekta Paulom Lambertom te kostimografkinjom Jacqueline West.

Foto: NIKO TAVERNISE

REDATELJ Villeneuve ovim je filmom, koji se s pravom smatra jednim od boljih SF filmova koji će tek postići status klasika u dogledno vrijeme, nastavio svoj prepoznatljiv režiserski rad, posebice što se tiče slične tematike i žanra (primjerice film “Dolazak”), stvarajući jedinstveno cjelovito filmsko i vizualno iskustvo.

Treba vjerovati da će i drugi dio, koji je jedan od najiščekivanijih filmova godine, još jednom pod redateljskom palicom iskusnog Villeneuvea oduševiti publiku.