Mračna priča

“Dark Matter” nudi brojne dramatične trenutke i niz moralnih pitanja

Marinko Krmpotić

Američka znanstveno-fantastična serija utemeljena na hit-romanu



Komentari i ocjene bit će vrlo različiti, ali nedvojbeno je da će američka znanstveno-fantastična serija “Dark Matter” steći kultni status poput, da se poigramo naslovima, u nekim elementima slične joj briljantne njemačke TV serije “Dark”.


No, dok njemačka “Tama” tematizira mogućnost putovanja kroz vrijeme, nova se američka mračna priča – utemeljena na istoimenom hit-romanu Blakea Croucha objavljenom 2016. godine – poigrava mogućnostima postojanja tzv. paralelne stvarnosti.


A obje su te teme među najzanimljivijima brojnim ljubiteljima ZF sadržaja pa i nije čudno da serije poput ovih stječu status kulta, odnosni njihovi fanovi nimalo ne mare za bilo kakve kritike, primjedbe o nelogičnostima, nedostatke u scenarijima, povremenu nerazumljivost radnje… Jednostavno, njih privuče originalnost radnje i dobra priča pa su im serija ili film, što god tko rekao – odlični.




E, baš takva je “Dark Matter”.



Brojna pitanja


Kranje pojednostavljena priča je ova: Jason Dessen (glumi ga Joel Edgerton) profesor je fizike na uglednom čikaškom sveučilištu. Uz dobar posao bavi se, u suradnji s prijateljem Ryanom, proučavanjem onih dijelova fizike vezanih uz mogućnost postojanja paralelnih svjetova i paralelne stvarnosti.


No, Jason nije pretjerano tome posvećen jer uživa u obiteljskom životu sa suprugom Danielom (Jennifer Connelly) koju beskrajno voli, kao i njihovog šesnaestogodišnjeg sina Charliea. Međusobne veze te male obitelji dodatno su osnažne tragedijom koja se dogodila pred desetak godina kad je, zbog poteškoća sa srcem, umro Max, Charliev brat. Miran i sretan život prekinut je jedne obične večeri kad Jasona pri povratku iz puba, u kojem sje slavio znanstveni uspjeg prijatelja Ryana, netko otme. Otmica je, pokazat će to daljnja zbivanja, motivirana uz njegov i rad njegovog prijatelja vezan uz paralelne stvarnosti.


Najjednostavnije rečeno teorija paralelne stvarnosti tvrdi kako oko nas, samo na drugim “frekvencijama”, postoje milijuni sličnih stvarnosti u kojima postojimo baš mi i ljudi oko nas. No, svaka od tih stvarnosti po nečemu se, često i vrlo bitnome, razlikuje od ove naše.


Primjerice, u nekoj od tih stvarnosti mi i ne postojimo jer je svijet uništen nuklearnom katastrofom. U nekoj od njih žena koja nam je u nama znanoj stvarnosti supruga samo nam je prijateljica, a našu obitelj čine drugi ljudi u odnosu na one koje znamo iz temeljne stvarnosti.


U trećoj “paralelki” si bogataš, u četvrtoj strepiš za obitelj zbog opakog virusa koji je poharao svijet, u petoj si sportska zvijezda… I tako dalje i tako dalje. No, u odnosu na stvarnost iz koje dolaziš, do promjena u toj drugoj stvarnosti došlo je često samo zato što si u jednom trenutku svog života donio takvu i takvu odluku.


I od tog su trenutka stvari, u odnosu na tvoju temeljnu stvarnost, bitno drukčije. Da si, primjerice, u dvadest i nekoj ostao s djevojkom za koju znaš da te je voljela, kakav bi ti život bio danas?



Dinamično i neizvjesno


To su pitanja koja postavlja ova serija kroz zaista zanimljivu i napetu priču. Naime, iz jedne od milijuna tih paralelnih stvarnosti u Jasonovu stvarnost dolazi netko s namjerom da preuzme njegov život, a njega zauvijek ostavi u nekoj drugoj paralelnoj stvarnosti.


Tko, kako, zašto i zbog čega iz jedne dolazi u drugu paralelnu stvarnost ne bi bilo pošteno reći zbog onih koji još nisu pogledali seriju, ali možemo otkriti da je riječ o vječnim motivima ljubavi i obiteljske sreće. Naravno, Jason se s time ne miri i počinje dramatičnu borbu za povratak u svoj svijet, svojoj voljenoj ženi i sinu. No, i njegov opasni protivnik želi isto…


Uz dinamičnu i neizvjesnu radnju te brojne dramatične trenutke serija gledatelju nudi i niz moralnih pitanja, ponajprije ono o tome koliko si daleko u ugrožavanju tuđih života i sreće spreman ići da bi ostvario svoju sreću.


Postavlja se, naravno, i pitanje odnosa novca i sreće s onom vječnom konstatacijom kako imetak ne znači nužno i sreću, a tu su i vječna pitanja odricanja ljubavi zbog ambicija, No, iznad svih pitanja je ono koje će si zasigurno u niz navrata postaviti svaki gledatelj ovog serijala od devet epizoda po pedesetak minuta: “Što bi bilo da sam tad i tad napravio nešto potpuno drukčije od onog što sam napravio?”


Naravno, neće vam “Dark Matter” pružiti odgovor na to, ali će vas sigurno zainteresirati i zaintrigirati.



Višestruke uloge


Najviše posla u seriji ima australski glumac Joel Edgerton koji silom prilika mora odigrati uloge nekoliko Jasona iz različitih paralelnih stvarnosti. Tom zadatku, koji nije nimalo lagan, Edgerton je odgovorio vrlo dobro i bez dvojbe upravo on nosi cijelu seriju.


Uspješno mu parira Jennifer Connelly koja glumi njegovu suprugu Danielu pri čemu i ona mora odigrati dvije emocionalno drugačije osobnosti. Jako je dobra brazilska glumica Alice Braga koja glumi partnericu Jasona 2, kao i Jimmi Simpson koji glumi Ryana Holdera, Jasonovog prijatelja, a odličan je, mada nema tako značajnu ulogu, Dayo Okeniyi koji je utjelovio Leightona Vancea, Jasonovog prijatelja milijardera bez čije financijske potpore ne bi bilo moguće istraživati fenomene paralelne stvarnosti.


U svakom slučaju, glumačka ekipa je jako dobra, režiserska ekipa je uz scenarističku pomoć Blakea Croucha također napravila dobar posao pa ako volite spomenutu tematiku, nikako nemojte propustiti ovu mračnu slagalicu nazvanu “Dark Matter”, hit-seriju zbog koje producentska kuća Apple TV za koju je snimljena, već dobija velike pohvale.