Na siječanjskom programu riječkog Art-kina našao se kultni film »Fargo« braće Coen iz 1996. godine, koji 2021. obilježava 25. godišnjicu. Ovim povodom prisjetit ćemo se što mu je to priskrbilo kultni status. Redatelj filma je Joel Coen, producent Ethan Coen, a scenaristi su braća Coen.

Podsjetimo ukratko na radnju filma. Godina je 1987. Jerry Lundergaard (William H. Macy), prodavač automobila u Oldsmobileu iz Minneapolisa s financijskim poteškoćama, smišlja plan kako će riješiti svoje probleme. Preko mehaničara u autosalonu, Indijanca i bivšeg zatvorenika zvanog Shep Proudfoot, dolazi u kontakt s Gaearom Grimsrudom (Peter Stormare) i Carlom Showalterom (Steve Buscemi). Sastaju se u baru u Fargu u Sjevernoj Dakoti i dogovaraju otmicu Lundergaardove žene, Jean, koja će biti vraćena neozlijeđena u zamjenu za 80 tisuća dolara, od čega pola ide Jerryju.

Drugi plan je da kaže svom bogatom, ali neprijateljski raspoloženom puncu i šefu, Wadeu Gusrafsonu, da je otkupnina milijun dolara. Velikom razlikom namjerava oplatiti neke dugove iz prošlosti. Jerry pokuša dobiti novac od punca u obliku investicije u legitimno parkiralište, ali ne uspijeva. Zato Jean otimaju dok je on na poslu. Nakon što se vratio u svoju ispremetanu kuću, Jerry nazove Wadea i kaže mu za situaciju.

Jerry tvrdi kako ne treba obavještavati policiju jer bi Jean mogla doći u opasnost. Kasnije te noći, plan otmice kreće po zlu nakon što policajac zaustavi dvojicu otmičara na državnoj autocesti. Nakon što Carl pokuša potkupiti policajca, Grimsrud izvadi pištolj iz pretinca i ubije policajca. Dvoje svjedoka slučajno prolaze pokraj njih. Grimsrud se daje u potjeru za njima i ubija ih.

Sljedećeg jutra, ubojstva počinje istraživati lokalna policajka u sedmom mjesecu trudnoće Marge Gunderson (Frances McDormand). Ona ubrzo shvaća da se radi o serijskim ubojstvima. Marge odlučuje otputovati u Minneapolis kako bi provela istragu…

Obavlja razgovore sa Shepom i Jerryjem, koji ustvrde kako nisu umiješani u slučaj. Shep kasnije odlazi Carlu, koji je došao u Minneapolis kako bi pokupio novac od Jerryja, i pretuče ga zbog toga što ga je doveo u nevolju i ugrozio uvjetnu zatvorsku kaznu.

Oporavljen, ali ponižen i gnjevan, Carl naziva Jerryja i zatraži da donese novac na vrh parkirališne garaže. Wade, pun nepovjerenja prema zetu, odlučuje osobno dostaviti otkupninu, ali pokuša zastrašiti Carla odbijajući predati novac prije nego što mu vrate kći. Carl i Wade počnu pucati; Wade ostaje ležati mrtav, a Carl počne krvariti iz rane na obrazu.

Otkrivši da se u kovčegu nalazi milijun dolara, Carl zakopa većinu novca pokraj zabačene, snijegom zametene autoceste i obilježi lokaciju strugalicom za led tako da ih kasnije može pronaći.

Carl se vraća u provincijsko skrovište na jezeru Moose (s dogovorenih 80 tisuća dolara). Grimsrud je ubio Jerryjevu suprugu zbog toga što ga je jednostavno živcirala. Carl se posvađa s njim oko toga kome pripada auto, a Grimsrud ga ubija sjekirom…

Prateći trag Marge otkriva gdje se skrivaju otmičari i dolazi na posjed točno u vrijeme kad Grimsrud gura posljednji djelić Carlova tijela u usitnjavač drveta. Grimsrud pokuša pobjeći, ali Marge ga upuca u nogu i uhiti ga. Na putu prema postaji, Marge počne razgovarati s Grimsrudom ne shvaćajući kako je mogao učiniti nešto takvo što je učinio da bi se domogao »nešto malo novca«.

Jerry je kasnije uhićen dok je bježao, u motelu izvan Bismarcka u Sjevernoj Dakoti. U posljednjoj sceni, Marge i njezin muž, Norm, sjede u krevetu gledajući televiziju, razgovarajući o djetetu koje čekaju. Sudbina skrivenog novca ostaje nepoznata…

Kako u natuknici o »Fargu« u Filmskom leksikonu piše Nikica Gilić, jedan od najuspjelijih filmova braće Coen duhovita je postmodernistička posveta kriminalističkim filmovima i film noiru, u kojoj su podjednako uvjerljiva žanrovska pretjerivanja (npr. okrutnost nasilja, ironično povezana s lažnom tvrdnjom o zasnovanosti na istinitom događaju) i potpuno odstupanje od konvencija (npr. u liku sretno udane junakinje koja pati od trudničkih mučnina).

Vizualna privlačnost snijegom prekrivena krajolika, povremeno ciničan, a povremeno blag humor (često temeljen na etničkim posebnostima likova), odmjeren tempo i fatalističke konotacije zapleta naglašavaju emocionalnost povezanu s likom Marge.

Kako ističe Gilić, uz preciznu i maštovitu režiju, posebne je pohvale zavrijedila iznimna glumačka ekipa. »Fargo« je osvojio dva Oscara, za najbolji originalni scenarij i najbolju glavnu glumicu Frances McDormand. Osvojio je i BAFTA-u te nekoliko međunarodnih filmskih nagrada, uključujući nagradu za najboljeg redatelja (Joel Coen) na Filmskom festivalu u Cannesu 1996. godine.

Iako je film sam po sebi izmišljen, braća Coen tvrde da su mnogi događaji iz filma temeljeni na stvarnim događajima iz drugih slučajeva koje su iskombinirali kako bi osmislili jedinstvenu priču.

Joel Coen je rekao: »Nismo bili zainteresirani za tu vrstu istinitosti. Osnovni događaji su isti kao i u pravim slučajevima, ali su karakterizacije potpuno zamišljene.«

U specijalnim dodacima na DVD izdanju filma otkriva se da je glavni događaj koji je inspirirao film temeljen na neslavnom ubojstvu Helle Crafts koju je u Connecticutu 1986. ubio njezin muž, Richard, te samljeo njezino tijelo u usitnjavaču drveta.

Filmski kritičar Roger Ebert nazvao je »Fargo« svojim četvrtim najboljim filmom devedesetih (proglasio ga je i filmom 1996.). U svojoj originalnoj recenziji, Ebert ga je nazvao »jednim od najboljih filmova koje je ikad vidio« i dodao da su »filmovi kao što je ‘Fargo’ razlog zašto voli filmove.«

Arsen Oremović naveo je da braću Coen u »Fargu« zaokupljaju teme pohlepe, prijevare i ubojstva. »Smještajući radnju u njihovu rodnu Minnesotu, braća Coen izvrsno oslikavaju tamošnje ljude, njihov dijalekt i (djetinji) mentalitet, što daje specifičnu kvalitetu i humoristične tonove toj sveukupno tmurnoj priči«, smatra Oremović.

Film je 1998. proglašen 84. najboljim svih vremena u izboru 100 najboljih filmova Američkog filmskog instituta, iako je 2007. ispao s te liste. Lik Marge Gunderson našao se na 93. mjestu na AFI-jevoj listi 100 najboljih junaka i zlikovaca.

Spomenimo i glazbu Cartera Burwella – glavni glazbeni motiv »Farga« temeljen je na norveškoj folk pjesmi »The Lost Sheep«. Dodajmo i da je 1997. snimljena pilot-epizoda za televizijsku seriju temeljenu na filmu. Radnjom je bila smještena u Brainerd, u ulozi Marge Gunderson se pojavila Edie Falco, a režirala ju je Kathy Bates.