Galerija Brešan

ČAnsonfest: Pogledajte online likovnu izložbu “ČA je more”

Portal Novi list

Foto Screenshot

Foto Screenshot

ČAnsonfest izložbu posvećuje obilježavanju 140. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Matetića Ronjgova



ČAnsonfest je priredio online likovnu izložbu ČA JE MORE galerije Brešan iz Splita, koja je dostupna na web stranici www.cansonfest.com.


Naslovljenu prema jednom od najpoznatijih narodnih napjeva na istarskoj ljestvici, kojeg je zapisao Ivan Matetić Ronjgov, ČAnsonfest izložbu posvećuje obilježavanju 140. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti ovog velikog čovjeka našeg kraja, jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja dvadesetog stoljeća.


Izlažu: Tonv Belobrajdic, Iris Bontora Dvornik, Ana Marija Botteri, Josip Botteri Dini, Daniel Butala, Sonja Dizdar, Alma Dujmović, Ivo Dulčić, Vojin Hraste, Nikola Ignjatović, Ljubo Ivančić, Petar Jakelić, Ivan Krstulović, Vasko Lipovac, Božidar Matas, Vladimir Meglić, Mario Mikulić, Ivana Miloglav Ivanković, Romana Milutin, Srećko Mimica, Ambroz Oroši, Hrvoje Marko Peruzović, Vjekoslav Vojo Radoičić, Velebit Restović, Domagoj Rogina, Sanja Simeunović Bajec, Viktor Šerbu, Milan Tolić, Vice Tomasović, Krešimir Urlić, Ivo Vojvodić.




Likovna izložba ČA JE MORE okuplja brojne hrvatske likovne umjetnike s provokativnim povodom te sučeljava njihova viđenja i likovne prizore koji su prije izmaštani negoli stvarni jer većina nije zaronila i svjedočila mistici i ljepoti modrila.



Autor izložbe, inače dugogodišnji sudionik i veliki prijatelj ČAnsonfesta, Igor Brešan kaže: „…izložba ne pretendira predstaviti plejadu naših klasika, sjajnih marinista, makar ni njih ne treba isključiti.


Ona prije svega želi zaviriti u fantastičan i nesvakidašnji životinjski svijet iz modrila, ali i potražiti potonulo blago što stoljećima stoji u tišini netaknuto i provocira znatiželjnike, kroz legende i kazivanja.


Kombinirajući šarama, i formama, okupljeni autori s po jednim radom otkrivaju vlastiti svijet dubina. Naići ćemo na ostatke potonulih civilizacija, svjedočiti tragedijama pomoraca zbog mora što ne prašta, bitkama koje su zbog malo časti žrtvovale mladosti, a bavit se i čudima o kojima spletkarimo i koje susrećemo u fantazijama.


Slike su to, bez obzira na povode i viđenja, one S okusom soli, ili svojevrsni Razgovor s morem, kako bi sve krstio čarobnjak Arsen Dedić. U žiži zanimanja nije isključivo način izražavanja, već je naglasak na iskrenoj odanosti moru i kreativnim nagađanjima.


Pretpostavlja se kako u svijetu postoji oko 25.000 vrsta riba. Iako je većina vrsta otkrivena, svake se godine u prosjeku pronađe oko 250 novih. Ova činjenica nam se čini sasvim dovoljnom za provokaciju likovnog djela pa tako i naše teme, te Vas pozivamo da uživate u njenom razgledanju.“