Slušajući, početkom rujna, dvije nove ABBA-ine pjesme, nikako se nisam mogao oteti dojmu kako taj legendarni četvorac napokon, zajedničkim povratkom na svjetsku scenu nakon toliko godina, oksimoronski i zatvara jedno poglavlje popa i svjetske glazbe općenito.

U proljeće 1982. godine razdvojili su se i otišli na,,kratku stanku” koja je potrajala gotovo četiri desetljeća! Iako nikad nisu službeno prestali postojati; nerijetko su gasili nadu u ponovno okupljanje. Kada je Björn Ulvaeus jednom prilikom, čini mi se 2008. godine, izjavio kako se ABBA više nikada neće zajedno pojaviti na pozornici jer ,,jednostavno nema želje za ponovnim okupljanjem grupe” potonule su, po tko zna koji put, lađe milijunima ljudi jer ABBA je, ipak, jedan od simbola nekih, glazbeno boljih, vremena. Ono što su Beatlesi bili šezdesetih, ABBA je bila sedamdesetih.

I still have faith in you

,,I still have faith in you” nostalgična je, sjetna, ali i optimistična pjesma o njima – o Anni-Fridi, Agnethi, Bjornu i Bennyu i o tome kako, nakon toliko dugo vremena, još uvijek vjeruju jedno u drugo – bez obzira na, prije svega, propale brakove, kako je ostalo u njima još uvijek,,onog nečeg” i to,,nešto”, taj novi duh, svoju radost i bol i svoju priču koja je, unatoč svemu, preživjela odlučili su podijeliti sa svijetom – nakon više od pola stoljeća od početka zajedničke suradnje. Zle jezike koji su se, ruku na srce, u manjini, odmah javili i počeli pametovati kako se okupljaju zbog novca, moramo razočarati informacijom kako njih četvero zajedno posjeduju više od devetsto milijuna dolara – ponaosob između dvjesto i tristo milijuna dolara. Stoga, vjerujem kako je razlog ipak, kao i spočetka, samo glazba.,,I still have faith in you” ne donosi samo pitanje,,Možemo li mi to? Možemo li opet zajedno?”, već i odgovor:,,O, da, itekako možemo!”. ABBA je nerijetko kombinirala zabavne, poletne melodije sa složenim i depresivnim tekstovima. Kada se uđe u analizu pojedinih pjesama shvatimo da melodija jest,,catchy”, ali je tekst sadržajno često, u biti, melankoličan. Pa i sama,,Dancing queen” – jedna od njihovih najvećih hitova, pjesma koja je definitivno definirala (disco)pop žanr; govori kako je,,najbolje vrijeme” naših života prošlo (iuventus-ventus) i kako ono sada pripada nekom drugom, odnosno nekoj drugoj sedamnaestogodišnjoj kraljici plesnog podija.

FOTO/Reuters

Svoje su razvode, na koncu, opjevali kroz disko balade.,,Slipping through my fingers”,,,The day before you came”,,,S.O.S”,,,If it wasn’t for the nights”,,,The winner takes it all”,,,One of us” samo su neke od pjesama na koje se u noćnom klubu možemo rasplesati, ali i uz koje možemo plakati, jer teme koje obrađuju (razvodi, rastanci, samoća, osamljenost, psihičke nestabilnosti, strah, rastanak roditelja od djece itd.) nisu nimalo radosne. Gotovo sve što su ikada snimili prožeto je nekom čudnom čežnjom i nostalgijom. ABBA je definitivno bila prvak u igri kombiniranja radosnih, privlačnih melodija i tužnih tekstova.
Iako su u ovoj pjesmi (I still have faith in you), koja će zauzeti prvo mjesto na novom albumu,,Voyage”, čuje kako su glasovi nekoć zanosne i prpošne Anni-Fride i nježne i samozatajne Agnethe lijepo ostarjeli, Björn i Benny uspjeli su, i tekstom i glazbom, uhvatiti ABBA-in prepoznatljivi zvuk.

Don’t shut me down

Druga pjesma s nadolazećeg albuma, predstavljena početkom rujna -,,Don’t shut me down” mogla bi se, kao i doista sve njihove, iščitavati i preslušavati slojevito.

Što se melodije tiče – neodoljivi je to zvuk osamdesetih. Prepoznatljiva se ABBA čuje posebice na prijelazu iz strofe u refren, a sadržajno se i dalje drže teme svog povratka, ali ovoga puta ne samo u odnosu između njih sami, već i njihovom odnosu s nama, odnosno publikom. Kada glavni vokal, Agnetha, pjeva kako je od ogorčene osobe postala,,ne tako loša” i kako više nije ista, već je kombinacija onog što je nekoć bila i što je danas – zasigurno se misli na onaj teški period njihovih života krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih koji su, očigledno, premostili, kao i na to da se na scenu vraćaju i turnejom,,Voyage” koja počinje sljedećeg proljeća, u Londonu. Neće to biti standardni koncert – već kombinacija njihovih glasova uživo s digitalnom ABBA-om (avatarima). Riječ je o nečemu dosad neviđenom. Zato je riječ o kombinaciji onog negdašnjeg sa sadašnjim i zato nas i pozivaju da budemo otvorenog uma te da ih,,ne ugasimo”.

Glazbena senzacija

Četvero ljudi, u poznijoj dobi života, koje smo navikli gledati dok plešu i savršeno dvoglasno pjevaju u ekstravagantnim kostimima, danas se vraćaju da bi nam pokazali kako im talent za pjevanje, pisanje tekstova i skladanje još nije iščeznuo te kako se srce još uvijek nije umorilo – kuca jednako kao i te 1969. kada su dvoje Šveđana i dvije Šveđanke počeli surađivati, ni ne sanjajući da će postati jedna od najvećih glazbenih senzacija svih vremena.
Prije ABBA-e, Benny Anderson bio je član švedskog rock sastava Hep Stars, koji je uživao popularnost u Švedskoj tijekom šezdesetih godina. Björn Ulvaeus je, s druge strane, bio frontmen grupe Hootenanny Singers. Putevi tih dvaju sastava često su se susretali, pa su jedared odlučili zajedno pisati pjesme, a Björn je, ponekad, sudjelovao na turnejama Hep Starsa – zbog popularnosti pjesama koje su zajedno napisali. Agnetha Fältskog najmlađa je članica ABBA-e i, šezdesetih, bila je dobro primljena od strane kritičara i tekstopisaca. Svoju je prvu pjesmu snimila već sa sedamnaest godina, a i sama je skladala i pisala pjesme. S Anni-Fri Lyngstad upoznala se u jednoj TV emisiji u siječnju 1968. godine. Björna je Agnetha upoznala na jednoj od turneja Hootenanny Singersa i tada su se zaljubili i vjenčali 1971. godine.

Anni-Frid Lyngstad bila je povremena pjevačica u kabareu kada je odlučila otići na nacionalno pjevačko natjecanje na kojem je i pobijedila. Formirala je svoj sastav – Anni-Frid Four. Björna Ulvaeusa upoznala je još 1963. godine, a 1969. je sudjelovala na Melodefestivalenu gdje je upoznala i svog budućeg supruga Bennya Anderssona koji ju je pozvao da pjeva prateće vokale s Agnethom na njegovom i Björnovom albumu,,Lycka” (švedski: sreća). Važno je tu spomenuti i,,sivu eminenciju” koja je stajala iza ABBA-inog probijanja na svjetsku scenu. Riječ je o Stigu Andersonu – švedskom glazbenom menadžeru, tekstopiscu i producentu. Šezdesetih je bio menadžer Hootenanny Singersa i osnivač producentske kuće Polar Music. Anderson je prepoznao potencijal u Bennyjevom i Björnovom zajedničkom radu te ih je poticao na pisanje zajedničkih pjesama, kao i na, već spomenuti, album Lycka. Anderson je sedamdesetih bio ambiciozan i odlučan ka probijanju na međunarodno tržište, po čemu švedske grupe nisu bile baš najpoznatije. Björn i Benny su 1972. napisali pjesmu za Euroviziju koju je izvodila Lena Anderson,,Say It With a Song”. Osvojila je treće mjesto i bila je hit u nekoliko zemalja, što je ohrabrilo Andersona u daljnjim nastojanjima probijanja ka svjetskoj pozornici. Björn i Benny nastavili su s pisanjem pjesama i eksperimentiranjem s novim zvucima i vokalnim aranžmanima koji su imali velikog uspjeha u Japanu. Jedna od tih pjesama bila je i,,People need love” s Agnethom i Anni-Fridom kao pratećim vokalima koje su, ovoga puta, imale veću ulogu no u prijašnjim pjesmama.

Pjesma je izdana kao singl, potpisan s Björn i Benny, Agnetha i Anni-Frid. Sljedeće godine predstavljali su Švedsku na Euroviziji i s pjesmom,,Ring ring” osvojili treće mjesto. Sam je istoimeni album prošao jako dobro, čak je i pjesma bila hit diljem Europe, a ambiciozni Anderson je priželjkivao proboj na američko i britansko tržište, znajući kako im samo to može omogućiti veliki uspjeh, a u to vrijeme mu je i dozlogrdilo predugačko ime, pa je četvorku počeo nazivati ABBA – svojevrsna šala, jer je ABBA bilo ime poznate švedske tvrtke za konzerviranje ribe – s kojom su kasnije pregovarali oko prava na upotrebu imena. 1974. zasigurno je najvažnija godina njihove karijere. Inspirirani rastućom glam rock scenom u Velikoj Britaniji, s pjesmom,,Waterloo” nisu pogriješili te je Švedska dobila svoju prvu pobjedu na Euroviziji, a ABBA je istovremeno bila doslovce katapultirana na britansku scenu; samim time i postala bend od svjetskog značaja.,,Waterloo” je bila broj 1 na britanskim top-listama, a u SAD-u je zauzela 6. mjesto. Novi uspjeh ABBA (palindrom) je postigla pjesmom,,SOS” (palindrom) u pop (palindrom) žanru. Od tog trenutka, ABBA više nije smatrana,,one-hit wonder” grupom, već je ušla u anale svjetske glazbe, a glazbeni su se uspjesi samo nastavili nizati. 1975. singl,,Mamma Mia” popeo se na vrh britanske top-ljestvice. 1976. je izdana i pjesma,,Fernando” – jedna od najpoznatijih ABBA-inih pjesama.

Iste godine izlazi album,,Arrival” s kojim je ABBA dosegnula svoj vrhunac. Tim su albumom svoje stvaralaštvo podigli i glazbeno i tekstualno, kao i studijski, a gotovo su sve pjesme postale hitovi -,,Money, money, money”,,,Knowing me, knowing you”,,,Tiger” i, dakako, već spomenuta,,Dancing queen” – ABBA-in prvi i jedini broj 1 u Sjedinjenim Američkim Državama. Taj je četvorac tako postao sinonim za europop i bio je kopiran od strane mnogih, kao npr. sastava Brotherhood of Man (pobjednici Eurovizije 1976.) ili Bucks Fizz-a (pobjednici 1981. godine).

1979. izdali su album Voulez-Vous, s novim hitovima, drukčijeg stila – pjesme su sadržavale više disko elemenata te donijele nove uspješnice poput,,Voulez-Vous”,,,Summer night city”,,,Chiquitita”,,,Does your mother know” i,,I have a dream”. Te je godine simbiozu četvorca pogodio razvod braka Björna i Agnethe, ali su, unatoč svemu, nastavili raditi u grupi. Kasnije, iste godine, izdana je pjesma,,Gimme gimme gimme (A man after midnight) – njihov najveći disko hit.,,Super trouper”, album iz 1980. donio je određene promjene (više istaknutog sintesajzera i pojačani prateći vokali), a iznjedrio je i brojne pjesme po kojima je grupa do dandanas popularna:,,Super trouper”,,,Lay all your love on me” i, naravno -,,The winner takes it all”.,,The Visitors” – njihov posljednji studijski album, drugačiji je no prijašnji i vrlo zanimljiv. Album je bio zabranjen u bivšem SSSR-u, a posebice me uvijek intrigirala naslovna pjesma koja, osim drugačijeg glazbenog izričaja, donosi i određene političke poruke vezane uz loše postupanje sovjetskih vlasti prema političkim disidentima. Razvodi između dva para, kao što je već napisano, loše su utjecali na grupu te 1982. odlaze na stanku. Benny i Björn nastavili su zajedno surađivati, dok su Agnetha i Anni-Frida svaka otišle svojim putem, radeći na solo karijerama. Tako je ABBA otišla u povijest kao jedan od najvažnijih glazbenih sastava svih vremena.
Ovih dana izašli su veliki ABBA-ini intervjui u britanskom The Guardianu i u The New York Times-u. Potonji je naslovljen s,,Nakon četrdeset godina, ABBA riskira svoju glazbenu ostavštinu”.

Možda jer, ne samo da objavljuju nove pjesme kao dodatak svojoj značajnoj diskografiji, već stvaraju nešto do sad neviđeno – koncertne nastupe njihovih avatara (abbatara). Osobno, drago mi je da su se odlučili za taj korak – posebice zbog nas, mlađe generacije, koja nije imala prilike uživo svjedočiti njihovoj glazbi. Ruku na srce, očekivati da sedamdesetogodišnjaci divljaju, luduju i jednako dobro pjevaju i plešu na sceni kao prije više od četrdeset godina bilo bi, u najmanju ruku, nerealno.

Prošli je petak izašla pjesma,,Just a notion” – prvi put snimljena krajem sedamdesetih, ali nikad objavljena i to je treći naslov s novog albuma.,,Just a notion” je poput svojevrsnog homagija njihovoj stvaralačkoj fazi iz doba glam rock-a. Vidjet ćemo što nas čeka idućeg tjedna, kada izlazi novi studijski album, ali radujem se i onome što nas očekuje u Londonu sljedeće godine, u njihovoj novoj koncertnoj areni. ABBA ponovno ispisuje glazbenu povijest, a, ako ta priča i ne bude kvalitetna i prihvaćena kao ona iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća – u što sumnjam, što drugo možemo kazati ispred četiri glazbena barda osim:,,Thank you for the music”!

Ujedinjeno Kraljevstvo 1974. godine ABBA-i je dalo točno nula bodova za,,Waterloo”.
Ranih je sedamdesetih raspisan i natječaj u jednim novinama, kako bi se našlo zajedničko ime četvorca -,,Alibaba”,,,FABB” i,,Baba” samo su neki od prijedloga. Na kraju je prevagnula Andersonova,,ABBA”.
ABBA je bila prva grupa iz,,ne-engleskog” govornog područja koja je uživala konstantni uspjeh na glazbenim ljestvicama zemalja engleskog govornog područja.

Njihovi zanimljivi kostimi bili su lak način kako bi izbjegli plaćanje poreza. ABBA je iskoristila švedski zakon u kojem je pisalo da je odjeća neoporeziva ukoliko njeni vlasnici mogu dokazati da je ne koriste za svakodnevnu upotrebu.
ABBA je ustvari samo 3/4 švedski band. Anni-Frid rođena je u studenom 1945. u Norveškoj.
Led Zeppelin snimio je svoj posljednji album,,In through the out door” u ABBA-inom glazbenom studiju u Stockholmu. Robert Plant tijekom jednog intervjua priznao je kako je 1978. završio u lokalnom striptiz klubu s Bennyjem i Bjornom, sve s ciljem da pobjegnu od Agnethe i Fride.

ABBA je uživala ogromnu popularnost u Australiji. 1976. emisija o ABBA-i bila je gledanija od slijetanja na mjesec 1969. godine.
U doba Hladnog rata, valute iza željezne zavjese bile su pod embargom. Kako je ABBA bila prilično popularna u zemljama bivšeg SSSR-a, nije mogla prihvatiti rublje, pa je grupa umjesto toga od Sovjetskog saveza bila isplaćivana u nafti.
3.5 milijuna ljudi prijavilo se za ulaznice za dva ABBA-ina nastupa u londonskom,,Royal Albert Hall-u”, što je dovoljno da popuni dvoranu nevjerojatnih 580 puta.

ABBA je prodala preko 300 milijuna albuma i singl ploča diljem svijeta. U tri dana od najave novog albuma prošlog mjeseca, unaprijed je naručeno više od 80 tisuća primjeraka.

ABBA je sedamdesetih bila, odmah iza Volva, najveći švedski izvozni proizvod te je značajno utjecala na švedski BDP.
Krajem prošlog i početkom ovog tisućljeća bilo im je ponuđeno vrtoglavih milijardu dolara kako bi se ponovno okupili. Odbili su.
Nakon samo dvije godine postojanja, snimili su kompilaciju svojih najvećih hitova.
ABBA-ina glazba pojavljuje se u više od dvije stotine filmova i TV show-ova. Mjuzikl,,Mamma Mia” (koji igra i u zagrebačkoj Komediji), potom i istoimeni film u dva nastavka s Meryl Streep, Pierceom Brosnanom, Amandom Seyfried i Cher zasigurno je ABBA-i podigao rejting među mlađom publikom, ali tu su još i filmske uspješnice poput Muriel se udaje ili Avanture Priscille, kraljice pustinje. Mnogi će se prisjetiti i špijunske, akcijske komedije,,Johnny English” iz 2003. kada je Rowan Atkinson zaplesao i zapjevao uz taktove,,Does Your Mother Know”.