Ukoliko se ulovljene ribe dovoljno brzo ne uskladište, djelovanjem bakterija na suncu i toplini histidin se razgrađuje u saurin, tvar sličnu histaminu koja izaziva trovanje. Takvo meso poprima papren okus, a simptomi su slični alergijskoj reakciji.
povezane vijesti
- Koliko se daleko usuđujete zabaciti svoj ribolovni sistem? Ukoliko koristite shock leader tada nikakvog ograničenja ne trebate imati
- Iz svijeta znanosti – Andrej Gajić objavio rad o nalazu morskog psa prasca s leucističnim poremećajem pigmentacije
- Škrt na riječima, dobar u panuli. Povukao iglicu na 18 metara dubine pa nasukao cara od 4,3 kilograma
Premda trovanje ribljim mesom nije ništa manje opasno od trovanja mesom riba kod kojih je otrovna krv, ipak ih treba razlikovati.
Najčešći oblik trovanja ribljim mesom je scombrotoksizam, trovanje mesom skušovki, tunida, ali i iglica.
Ukoliko se ulovljene ribe dovoljno brzo ne uskladište, djelovanjem bakterija na suncu i toplini histidin se razgrađuje u saurin, tvar sličnu histaminu koja izaziva trovanje.
Takvo meso poprima papren okus, a simptomi su slični alergijskoj reakciji.
Izgled ukusno no to ne mora biti garancija svježine
Vrlo brzo nakon konzumiranja otrovnog mesa nastupa jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, pulsiranje vratnih žila, lupanje srca, teškoće pri žvakanju, proljev i bol u trbuhu. Na koži se javlja crvenilo uz jak svrbež. Premda simptomi nestaju već nakon 8 – 12 sati, zabilježeni su slučajevi šoka, pa i smrti.
Kao prvu pomoć treba pokušati izazvati povraćanje, najlakše guranjem dva prsta duboko u ždrijelo. Ispijanje veće količine tople vode u kojoj je otopljena sol ili soda bikarbona također može olakšati povraćanje.
Obavezno je, i to što je moguće prije, potrebno potražiti liječničku pomoć.
A pored u Jadranu stalnih otrovnih ribljih vrsta, svakako treba spomenuti i srebrenoprugu napuhaču (Lagocephalus sceleratus, Gmelin, 1789), poznatiju pod nazivom ‘fugu’, ribu koja se tek nedavno pojavila kao migracijska vrsta. Kod ove je vrste potvrđen otrov tetrodotoksin koji je 1250 puta snažniji od cijanida.
Otrov se u najvećoj koncentraciji nalazi u jajnicima, ali i koži, mišićima i jetri čime se ova vrsta uspješno štiti od predatora.
No usprkos toj otrovnosti njeno je meso u Japanu toliko cijenjeno da spada u najskuplje delikatese. Ovu ribu mogu pripremati isključivo posebno obučeni kuhari, pri čemu i pored toga u Japanu od trovanja ovom vrstom godišnje umre oko 200 ljudi.
Trovanje tetrodotoksinom uzrokuje paralizu mišića, prestanak disanja i zatajenje srca.
Prvi simptomi trovanja koji se javljaju unutar jednog sata su svrbež na jeziku i u usnoj šupljini nakon čega slijedi mučnina uz jaku bol u stomaku i proljev. Udovi trnu, znojenje i lučenje sline postaju nekontrolirani, dolazi do postepene paralize dijafragme, a krvni tlak naglo pada. Usne, prsti na rukama i nogama plave zbog otkazivanja srca.
Preventivno je ovu vrstu poželjno uopće ne dodirivati, a ukoliko dođe do trovanja, svakako treba potražiti liječničku pomoć najbržim mogućim putem.
