Premda se u razmišljanju o opasnostima vezanim uz boravak na brodu ponajprije pomisli na pad u more, do čega, istini za volju, u odnosu na ostale opasne situacije ipak dolazi relativno rijetko, činjenica je da postoji cijeli niz naoko neuočljivih izvora opasnosti kojima je osoba na brodu znatno više izložena.

Jedna od takvih ‘nevidljivih’ opasnosti je sunce. Čak i prekaljeni, na sunce naviknuti ribari, a da i ne spominjemo ‘vikend ratnike’ iz unutrašnjosti, ponekad mogu osjetiti posljedice prekomjernog i najčešće nehotičnog izlaganja suncu.

Čak i u situaciji kad na moru nema nikakvog vjetra plovidbom se ostvaruje gibanje zraka, što u pravilu stvara pogrešan dojam. Osoba izložena suncu u takvom vjetrovitom okruženju uživa ne osjećajući nikakve posljedice. No nakon nekog vremena lako se može pojaviti povišena temperatura uz glavobolju, što u zavisnosti od intenziteta sunca i vremena izloženosti može rezultirati toplotnim udarom ali i sunčanicom. Kada se tome dodaju i moguće opekline na koži, ukupno stanje može postati veoma ozbiljno.

Tome nisu izloženi samo turisti već i veći dio zagriženih ribolovaca koji love bez adekvatne zaštite – zaklona tende, pokrivala za glavu, prikladne odjeće ili barem zaštitne kreme za sunce s dovoljno jakim zaštitnim faktorom.

Budući da tijelo pokušava rashladiti pregrijane dijelove, u ovom slučaju mozak, i to tako da u glavu uputi što je moguće više ‘hladne’ krvi, u glavi dolazi do nabreknuća krvnih sudova, a što dovodi do oticanja mozga.

Prvi znakovi sunčanice su visoka temperatura, suha koža i crveno lice popraćeni jakom glavoboljom i vrtoglavicom uz osjećaj smušenosti i nemira. Nedugo iza tih simptoma nastupa i zujanje u ušima, problemi s vidom i opća malaksalost, dok je disanje plitko a bilo vrlo ubrzano. Kod ozbiljnijih slučajeva osoba može pasti u komu, pa i umrijeti.

Posljedice sunčanice, ponajprije u obliku glavobolje i pretjerane osjetljivosti na svjetlo i zvuk, mogu se osjećati danima, ali katkad i godinama nakon udara.

Prva pomoć u slučaju sunčanice, ali i samo sumnje na sunčanicu, je jednostavna. Unesrećenu osobu treba smjestiti u poluležeći položaj u hlad i raskomotiti je. Na potiljak i glavu je potrebno stavljati hladne obloge ili vrećice s ledom uz lagano polijevanje vodom. Važno je stalno kontrolirati tjelesnu temperaturu te s hlađenjem prestati kad temperatura padne ispod 38 °C .

Unesrećenom se ne smije dopustiti ulazak u more. Mogu mu se davati hladni napitci, ali ne kava i alkohol.

U slučaju nesvjestice nastavlja se s pružanjem prve pomoći hlađenjem glave pri čemu neodložno treba pozvati hitnu pomoć.

U svakom slučaju je potrebno čim prije kontaktirati liječnika.