U svijetu je poznato oko 820 vrsta rakova vitičara, od kojih u našem moru živi 17 vrsta. Među sjedilačkim oblicima najpoznatiji su rak vitičar poznat i kao lupar (Lepas anatifera), te obični brumbuljak (Chthamalus stellatus) kojeg kod nas često nazivaju i gujba.
povezane vijesti
- Jeste li ikada pokušali loviti brancina á volo? Ako niste, sada je pravo vrijeme za to
- Iznenađenje shore jigginga. Kad je već namjeravao odustati, zubatac mu u propadanju pokupio varalicu
- Koristite li svjetlo dok lovite lignje? Postoji puno načina za svijetljenje s tim da je najbolje rješenje definitivno potopivi feral
Iz Lastova nam se javila Helena Lešić koja je na svom konopu od vrše uočila i snimila neobične rakove vitičare.
– Ovi rakovi vitičari se nalaze na konopu od vrše koja je cijelu zimu u moru, više na zapadnoj strani otoka Lastova. Nije neuobičajeno ga vidjet, tako mi je rekao muž… – rekla nam je Helena.
Naziv su dobili po nitastim viticama kojima love hranu
Rak vitičar (Lepas anatifera, Linnaeus, 1758) kojeg je snimila Helena pripada podrazredu morskih rakova vitičara (Cirripedia), koji su zbog sjedilačkoga ili nametničkoga načina života, promijenili svoj prvotni račiji oblik. Zbog snažne dvostrane ljušture od vapnenačkih pločica mnogi ih smatraju školjkama. Najčešće žive u većim kolonijama u zoni intenzivnijeg strujanja mora, nerijetko na udaru valova, na plutajućoj drvenoj građi, trupovima brodova, stupovima ili konopima.
Premda je kozmopolitska vrsta koja se preko naplavina susreće posvuda, rak vitičar je temeljno vrsta tropskih i suptropskih mora tako da njegovo prisustvo u našem moru ipak možemo smatrati posljedicom globalnog zatopljenja.
Ova kolonija se nastanila na konopu od vrše
Tijelo raka vitičara je zaštićeno s pet glatkih, prozirnih ploča, obrubljenih grimizom i odvojenih uskim prazninama. Ploče imaju linije rasta koje su paralelne s rubovima uz nekoliko slabih radijalnih reljefnih linija. Unutar tih ‘ljuštura’ se nalazi glava, grudni koš i ostatak trbuha dok između ploča strši niz smeđih, nitastih vitica kojima love hranu hranjenje i po kojima su i dobili naziv. Za podlogu se pričvršćuju izlučinom ljepljive žlijezde kojom formiraju žilavu stapku ljubičasto-smeđe boje. Tijelo raka vitičara može narasti do duljine od 5 centimetara dok dužina peteljka varira između 4 i 80 centimetara.
Rak vitičar je dvospolac i spolno je zreo s 2,5 centimetra dužine . Oplodnja je unutarnja i jaja se unutar plašta rasplođuju tjedan dana prije nego što se pojave kao slobodne ličinke zvane nauplij. U daljnjem razvoju, plutajući kao dio planktona, u svom se drugom stadiju preobražuju u ličinku zvanu cipris, te se pričvršćuju za podlogu gdje ostaju i nakon konačne tranformacije u odraslu jedinku.
Na mnogim ribarnicama su rakovi vitičari u stalnoj ponudi po cijeni od oko 15 eura
Inače je u svijetu poznato oko 820 vrsta rakova vitičara, od kojih u našem moru živi 17 vrsta. Među sjedilačkim oblicima najpoznatiji su upravo ovaj rak vitičar poznat i kao obični lupar (Lepas anatifera), te brumbuljak (Chthamalus stellatus) kojeg kod nas često nazivaju i gujba.
Postoje i nametnički oblici rakova vitičara koji imaju svoj zaseban red nazvan kesičari (Rhizocephala), a parazitiraju na desetonožnim rakovima. Od tih nametničnih oblika najpoznatiji je rakovički kesičar (Sacculina carcini) koji se kao parazit najčešće nalazi na običnoj rakovici.
