Dok se kreće kroz sjenu dana na izmaku, lignja pogledom i svim svojim ostalim osjetilima neprestano pretražuje okolinu. Pažnju joj privlači doslovno sve što je u bilo kakvom pokretu, jer to što se kreće ne mora biti samo hrana već i neposredna opasnost…
povezane vijesti
Za razliku od druželjubivih sipa ili odanih i požrtvovnih hobotnica, lignje se mogu smatrati vrlo okrutnim predatorima s izraženim kanibalnim sklonostima. Većini liganja prvi obrok predstavljaju manje snalažljivi braća i sestre, a odmah potom i sve što se kreće i pliva u podmorju. Pritom je veličina plijena uistinu sporedna stavka.
Lignja svoj plijen u principu napada na dva načina. Prvi je otvorenim napadom kada se prema plijenu brzo kreće i kada se nađe u dometu izbacuje svoje tentakule, lovne krakove, obuhvaćajući plijen i privlačeći ga ostalim kracima.
Puno je češća tehnika prikradanja u kojoj se plijenu gotovo nevidljivo prikrada obuhvaćajući ga svojim kracima sasvim polako i nježno kao da ispituje je li uopće jestiv. Naravno, postoji i cijeli niz kombinacija u kojima se ova dva stereotipna načina napada isprepliću, ali u principu ova su dva osnovni načini na koje lignja napada svoj plijen.
I dok se kreće kroz sjenu dana na izmaku, lignja pogledom i svim svojim ostalim osjetilima neprestano pretražuje okolinu. Pažnju joj privlači doslovno sve što je u bilo kakvom pokretu, jer to što se kreće ne mora biti samo hrana već i neposredna opasnost. A upravo zahvaljujući tolikom oprezu je i uspjela opstati kao vrsta u nemilosrdnim evolucijskim previranjima. Svakoj pa i najmanjoj promjeni lignja će na svom bešumnom putu posvetiti dio pažnje, što je činjenica koju svaki lignjolovac koristi kad god je u prilici.
Lignju vole svi, od predatora u moru do bonkulovića i ljubitelja morske spize na suhome, a to s obzirom na kvalitetu i ukus njenog mesa nije nikakvo čudo. No da bi mogli uživati u njenom uistinu izvanrednom okusu, najprije je treba uloviti što nije uvijek lako i jednostavno.
