Točan broj vrsta koje nastanjuju naše more je teško odrediti jer se taj broj, kao uostalom i broj svih drugih živih vrsta na našem planetu, stalno mijenja. Ipak, možemo reći da u cijelom Jadranu trenutno živi oko 300 vrsta školjkaša pri čemu u istočnom dijelu živi dvjestotinjak vrsta od kojih je 66 jestivo dok se 16 vrsta nikada ne nađe na tržištu.
povezane vijesti
Prve školjke su se pojavile na toplim plitkim morskim grebenima još u kambriju, što znači da su sastavni dio živog svijeta ovog našeg planeta već više od 500 milijuna godina.
Tijekom ordovicija i silura njihova se brojnost osjetno povećava, što potvrđuju brojni arheološki nalazi, no tek u devonu školjke intenzivno počinju nastanjivati uzobalni pojas prilagođavajući se izraženim strujanjima i promjenjivoj, konstantno uzburkanoj sredini. Svoj najveći procvat doživljavaju u trijasu (prije 205 milijuna godina) kada se javlja 2 000 rodova. Od tada do danas mnogi su školjkaši izumrli, no isto ih se tako mnogo i održalo. Tako se broj recentnih vrsta procjenjuje na oko 9200 od kojih oko 8000 nastanjuje mora i estuarijska staništa. Znatno manje ih se nastanilo u slatkim vodama, dok se nekoliko vrsta prilagodilo životu čak i u vlažnoj zemlji.
Točan broj vrsta koje nastanjuju naše more je teško odrediti jer se taj broj, kao uostalom i broj svih drugih živih vrsta na našem planetu, stalno mijenja. Ipak, možemo reći da u cijelom Jadranu trenutno živi oko 300 vrsta školjkaša pri čemu u istočnom dijelu živi dvjestotinjak vrsta od kojih je 66 jestivo dok se 16 vrsta nikada ne nađe na tržištu.
Razred školjkaša (Bivalvia) pripada koljenu mekušaca (Mollusca) i dijeli se na 1260 rodova i 106 obitelji.
Službeni naziv za razred školjki je Bivalvia. Nastao je spajanjem latinskog prefiksa ‘bi’ što znači dva (dvije), i ‘valvae’, što znači vratna krila.
Dva starija naziva za ovaj razred su Pelecypoda i Lamelibranchia. Prvi je naziv, inspiriran karakterističnim oblikom stopala školjkaša, nastao spajanjem grčkih riječi ‘pelekys’ što znači sjekira i ‘poys’ (podos) što znači noga, dok je drugi naziv, nastao inspiriran dišnim organom školjkaša, latinsko-grčka kovanica, pri čemu ‘lamina’ na latinskom jeziku znači pločica, dok ‘branchia’ na grčkom jeziku znači škrge.
