Kamenotočna spužva (Cliona celata, Grant, 1826), je vrsta demospužve koja pripada porodici Clionaidae.

Formira okrugle rupe promjera do 5 milimetara u vapnenačkoj podlozi ili na ljušturama mekušaca, najčešće kamenica, ali i drugih sesilnih školjkaša.

Nalazimo je po obalnim vodama svih kontinenata osim Antarktika s tim da su najveće koncentracije ove vrste zabilježene u La Mancheu, Sjevernom moru i Sredozemnom moru.

Premda je po svemu nalik na sve ostale spužve ova je spužva ipak vrlo specifična, i to ponajprije po načinu na koju buši kamenje.

A točan proces kojim uspijeva probušiti podlogu još uvijek nije potpuno istražen. Poznato je da se bušenje postiže korištenjem specijaliziranih stanica koje se nazivaju stanice za bušenje

Te stanice tvore citoplazmatske izbočine poput prstiju preko kojih se izlučuje kiselina kojom spužva otapa tvari koje sadrže kalcij.

Komadiće kalcija koji nastaju u ovom proces spužva izbacuje kroz svoje vodne kanale nakon čega završavaju kao produkt bioerozije. Zanimljivo je da su ti komadići kalcija prepoznatljivi po ujednačenoj veličini i obliku.

I premda vrlo revno buši kamenje, Cliona celata se ne hrani njima već planktonom i drugim organskim tvarima koje lebde u vodenom stupcu, a koje uvlači i filtrira u svojim komorama.

Ova se spužva općenito smatra indikatorom onečišćenja. Budući da je otporna na sve vrste sedimenata te da vrlo dobro podnosi povišene temperature i viši salinitet smatra se potencijalno opasnom za već načeta i ugrožena staništa koralja i grebena.

Opet, s druge strane, vapnenački sediment koji nastaje njihovim ubušivanjem povoljno djeluje na ekosustav koji okružuje takve grebene.

Ova spužva ima mogućnost regeneracije tkiva za što joj je potrebno oko dva tjedna.

Inače je na meti brojnih predatora među kojima dominiraju bodljikaši, mnogočetinaši, rakovi i mekušci.

Zanimljivo je da Arbacia, rod morskih ježeva, uspijeva pojesti ovu spužvu prije nego što se ona stigne obnoviti.

Također je zanimljivo da je Cliona celata jedina vrsta spužve bez mikrosklera.

Premda se često može vidjeti kao jedva zamjetna žuta ili narančastu kvržica na dnu rupe u kamenu ili ljušturi školjke, u svom masivnom stadiju, formira velike režnjaste strukture sa zaobljenim grebenima, dosežući pritom veličine i do 40 centimetara u promjeru i metar u dužinu.

Cliona celata sposobna je za nespolno i spolno razmnožavanje. Nespolno razmnožavanje postiže se klasičnim procesom fragmentacije ili procesom pupanja. Dok je spolno razmnožavanje omogućeno stvaranjem gameta.

Osim toga Cliona celata je hermafroditna, te kao takva može proizvoditi i muške i ženske spolne stanice čime je opstanak ove vrste dodatno osiguran.

Pa sada kad sljedeći puta naiđete na kamen koji je karakteristično rupičast zavirite pažljivo u dno tih rupica pa ako uočite žuto narančaste kvržice, vratite ga u more.